Zapis iz Međimurja/KLINČEK STOJI POD OBLOKOM…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Čakovec: impozantna palača Zrinski, Muzej Međimurja, spomenik nulte kategorije

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

FAMOZNI ATELJE OKUSA REVIJE SVIJET u ČAŠI i BLAŽEVA KUHINJA USKORO u – KNJIZI! EVO ZAPISA s NEDAVNOG POSJETA AUTORA MEĐIMURSKIM PROTAGONISTIMA KNJIGE

Pozor, zapisuje se, i slika se! Atelje okusa uskoro i u – knjizi!

Nakon serije vrlo uspješnih priredbi Atelje okusa prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši, održavane u posljednja dva desetljeća u ponajboljim hrvatskim restoranima i hotelima, od npr. zagrebačkih restorana Gospodarski klub znanog chefa Branka Žufike te kultnog Baltazara do niza renomiranih naših hotela poput zagrebačkih Esplanade, pa Intercontinentala Zagreb a sada Westina, kao i Antunovića, ali i karlovačkog Korana Srakovčića, seli – u knjigu. Tiskano izdanje i verzija na webu bit će svjedocima o gala i glamuroznim eno-gastronomskim događanjima u nas od vremena kad su hrvatska kulinarska i vinska scena bile u povojima pa do danas. Ostat će svjedokom – da se ne zaboravi! – i o tome tko je – dakako, bio je to časopis Svijet u čaši! – prvi u Hrvatsku donio festivalski tip prezentacije vrhunski prigotovljene i aranžirane hrane te ponajboljih vina kao i smotru najboljih naših kuhara i vinara u ekskluzivnom ambijentu.

Za izlazak u jesenskom razdoblju ove godine, kad časopis Svijet u čaši – inače u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. od prvoga dana (11.11. 1992.) – obilježava 23 godine neprekidnoga djelovanja, punom se parom priprema knjiga Atelje okusa s nizom recepata (predstavljeni će biti i tekstom i slikom) renomiranih hrvatskih kuhara iz znanih naših restorana kao i s prijedlozima o tome koja ponajbolja naša vina sljubiti uz predložena jela. Bliski suradnik Mladena Horića, direktora MAM-VIN-a, u realizaciji te knjige je Damir Folnegović, znan kao Blaž iz popularne tv-serije Večernja škola te, potom, i kao Blaž u kulinarskoj tv-seriji Blaževa kuhinja, u ostvarenju koje su sudjelovali Horić i Svijet u čaši.

Svijet u čaši i Blaž u potrazi za zanimljivim prijedlozima – ne tek klasičnim našim jelima nego i inovativnim kreacijama domaćih kuharskih zvijezda – za vaš stol, obišli su već Dalmaciju, Istru, i dio sjeverozapadnoga dijela Hrvatske, sad ostaje još i skok u Slavoniju.

Evo zapisa iz Međimurja.

OPREMA ZA VINARSTVO, ŠANKOMATI i MLJEKOMATI, BRODOVI, PJENUŠAC i – ČARAPE OD INOKSA!

Kod svestranog kralja inoks-proizvoda Mladena Letine nema što nije moguće! Što li je sve dosad proizveo, pa zašto ne bi mogao i – čarape od nehrđajućeg čelika!

Taj istaknuti međimurski poduzetnik, vlasnik tvrtke Letina Inox sa sjedištem u Čakovcu, proslavio se doma i na međunarodnom planu cisternama i opremom za vinske podrume, a već od nekog vremena od inoksa proizvodi i šankomate i vinomate, ali i mljekomate, među novijim njegovim ostvarenjima su i brodovi od aluminija (ozbiljna priča: radni, patrolni, jahte!), te – pjenušac rađen, naravno, ne od inoksa (ali u inoksu) nego od grožđa, klasičnom, šampanjskom metodom! No, tu stvar ne staje: Letina se okušava i u ugostiteljstvu, naime sa suprugom Marinom u palači Zrinskih, u prizemlju zgrade Muzeja Međimurja u Čakovcu i spomenika nulte kategorije, otvorio je bistro Shamper vrlo moderna interijera.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U dvorištu Muzeja Međimurja, ispred bistroa Shamper, slijeva: Mladen Horić, direktor zagrebačkog MAM-vina, izdavača revije Svijet u čaši i izdavača knjige Atelje okusa, Damir Folnegović Blaž iz tv-Večernje škole i tv-Blaževe kuhinje, Mladen Letina, Rudi Grula iz Turističke zajednice Međimurja, i upravitelj Muzeja Međimurja Vladimir Kalšan

 A prije kratkog vremena kupio je hale čaraparije MTČ-a, pa – hoće li to on sada lansirati i nešto zaista ludilo: čarape od inoksa?

Ma, dakako, da neće, iako mi, dok razgledavamo bivšu čarapariju, kroz smijeh govori da je od inoksa moguće proizvesti fine tanke niti, međutim na putu do dolaska do čarape problem su sadašnji strojevi za pletenje, koji nisu naviknuti baš na takvu sirovinu… Letina je kupoprodaju s MTČ-om obavio da bi došao do novog nužnog prostora za nesmetanu i konstantno pomalo šireću proizvodnju unutar svojega faha.

Mladen Letina prvi pjenušac proizveo je od vina iz berbe 2009. Otvorio je sestrinsku tvrtku Bioenerga za taj, tekući dio svoje djelatnosti. U sklopu te tvrtke odvija se prerada grožđa u bazno vino i šampanjizacija baznoga vina. Butelje s pjenušcem u nastajanju mogu se vidjeti u prostoriji pored bistròa, gdje su i neki uređaji koji se rabe za degoržiranje kad za to dođe vrijeme. Letinina je zamisao pojedine goste koji vole pjenušac a ne znaju mnogo o tome kako on nastaje provesti tim dijelom gdje su boce na ležanju i gdje su spomenuti uređaji, i pobrinuti se da dobiju kvalitetno objašnjenje o procesu.

Sad je Letina vani s tri mjehuričave etikete, sve su tri s nazivom Shamper (šamper = njegova izvedenica od šampanjac), oprema im je gotovo identična, a pjenušci se međusobno razlikuju po udjelu sorata i po sadržaju neprovreloga sladora.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zdravica u izložbeno-prodajnom prostoru za pjenušce u sklopu bistroa Shamper: Mladen Letina sa suprugom Marinom

 – Već jako dugo privlači me proizvodnja pjenušaca i sad se eto ostvarila moja želja da se uključim u to. Međimurje je, zasigurno, osobito pogodno baš za produkciju pjenušavih vina, prvi pjenušci ovdje nastajali su još 1911., pa sam se nekako i osjećao obveznime posvetiti se tome tipu vina. Iz onoga vremena pamti se pjenušac Anima sec. Proizvodnja je na žalost trajala samo tri godine, jer počeo je prvi svjetski rat… Vlastitih vinograda nemam, nego grožđe kupujem kod boljih vinogradara u Međimurju. U preradi grožđa imam strukovnu pomoć, a što se tiče nastavka, tj. šampanjizacije tu sam mnogo učio i naučio od dobrog prijatelja iz Istre Đordana Peršurića. Kod njega, ali i još u dosta primjera drugdje, primijetio sam da se pjenušci kreiraju kombinacijom vina od nekoliko sorata, pa sam i ja to prihvatio. Dakako da se kao Međimurac držim kultivara tipičnih za ovaj kraj i raširenih tu, a to su Pušipel/Šipon, Chardonnay, Sauvignon, Pinot sivi i Graševina. Osobno s obitelji i s prijateljima ljubiteljima mjehurića kušam razne mješavine baznih vina i zadržim se na onoj gdje mi postoci udjela sorata najbolje prijaju u organoleptici. Tako uvijek na šampanjizaciju ide bazno vino u kojemu je jedna sorta dominantna a dvije su u manjini. Zasad imam tri pjenušca, koji se osim po postocima kultivara razlikuju i po slatkoći. Meni i mojima se dopadaju slađe note a i potrošači u Međimurju vole slađe, pa sam išao na tri razine ostatka sladora, najmanja je oko 12 g/l, srednja je s nekih 15 a najslađa sa oko 20 g/l neprovrelog šećera.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U šampanjeriji: Mladen Letina upoznaje Blaža s nastankom pjenušca

 U Shamperu sec, s etiketom u srebrnoj nijansi i najmanje slatkome, vodeći je šipon (pušipel, moslavac) a u manjoj mjeri zastupljeni su još sauvignon i graševina, u Shamperu demi sec s etiketom u žućkastome tonu glavninu čini chardonnay, a ostatak čine sivi pinot i graševina, treći pak Shamper, s etiketom u nježnoj ružičastoj noti, počiva na graševini, sivi pinot i sauvignon su kao dodaci. Ukupna je Letinina proizvodnja zasad ko 10.000 butelja. Shamper je prvenstveno namijenjen gostima bistròa Shamper a za ponijeti kući boca se praktički može kupiti jedino u tom bistròu.

Od berbe 2013. Letina će uz ta tri bijela imati i jedan ružičasti pjenušac, bazno vino je od Pinota crnoga.

Letina ipak vezano uz pjenušce proizvodi nešto i od inoksa: zatvarače za načetu a nepopijenu šampanjsku bocu. Budući da su Međimurci pravi muži i teško da im je sedam i pol decilitra previše, ti zatvarači zacijelo se manje rabe za svoju osnovnu namjenu, a više – jer su lijepo napravljeni – kao ukrasni suvenir

Mladen te Marina Letina, koja je izravno uključena u ugostiteljski dio poduzetničke obitelji, zadovoljni su reakcijama gostiju na Shampere – i na bistro, i na pjenušac.

– Trsim se da nam hrana bude uvijek od najsvježije mogućih namirnica, koje kupujemo svakodnevno na tržnici odnosno kod OPG-ova – reći će Marina Letina. – Gosti su prepoznali naše stremljenje prema kvaliteti i posjet je dobar, a i nagrade ne nedostaju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bistro Champer, međimurski specijaliteti – meso z tiblice, sir turoš, kobasice, kosana slanina, domaći kruh… – i Letinini shamperi i kokteli na baz njih: Mladen Horić, Rudi Grula, Damir Folnegović te Mladen i Marina Letina

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Bistrò Shamper je eto jedan od četiri ugostiteljska objekta (ostali su Mala hiža u Mačkovcu, Terbotz u Železnoj Gori i Rustica u Čakovcu) koji je osvojio priznanje Međimurski zlatni gurman na ocjenjivanju restorana što ga od 2014. organizira Turistička zajednica Međimurske županije.

– Na ovome vrednovanju, u kojemu se ocjenjuju čak 42 elementa, uz titulu Međimurski zlatni gurman dodjeljuje se, kao razina odmah ispod, i titula Međimurski gurman. Od 2016. planiramo uvesti posebno priznanje Međimurski zeleni gurman, kao nagradu ugostiteljskim objektima koji su se maksimalno, i, dakako, s uspjehom posvetili jelima lokalne gastronomije – kaže Rudi Grula iz Turističke zajednice Međimurske županije.

Grula će se kao iskusni djelatnik u turizmu rado pohvaliti i s time da je kajkavski govor štrigovskoga područja uvršten u nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvatske, a i time da je Europska Komisija Gornjem Međimurju i Čakovcu dodijelila titulu Europska destinacija izvrsnosti, pripadajuću nagradu zvanu Eden (=raj!) Međimurci će primiti u studenome.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Proizvodna hala Letina-inoksa: tu se, u Čakovcu, izrađuju i brodovi! Ovaj u prvome planu je ne od inoksa nego od aluminija

IZ VELIKE u MALU HIŽU

Iz velike hiže velikog imena, tj. Muzeja Međimurja, put nas vodi do – Male hiže velikog imena, u Mačkovcu. Mala hiža, interesantno uređenog interijera, hram međimurske kuhinje, već godinama spada u vrh najboljih restorana u Lijepoj našoj. Nositelj je titule Međimurski zlatni gurman. Sve to uvelike zahvaljujući Branimiru Tomašiću, inovatoru uz štednjak i obrijane glave, tako da je čak prozvan hrvatskim Hestonom Blumenthalom, a to je, ako netko ne zna, vlasnik i chef-dirigent glasovitog engleskog restorana Tusti Patak (The Fat Duck).

Mala hiža, Mačkovec

Mala hiža, Mačkovec

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U zanimljivo uređenoj Maloj hiži u Mačkovcu: Mladen Horić i Blaž Folnegović – razgovor i dogovor s domaćinom, vlasnikom i kulinarom Branimirom Tomašićem, uz sjajni ždrebeći ramstek na umaku te međimurske trgance i vanjkuše kao prilogom

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Predah – bez predaha u Maloj hiži: Branko Tomašić ne dopušta odlazak bez zalogaja i čaše vina. Ramstek od ždrebeta u umaku, trganci i vanjkuši (Talijani bi rekli: ravioli) punjeni špinatom. Tomašić je inspiracija za kuhinju, u knjizi Atelje okusa zasigurno će biti nešto duboko tipično lokalno i tradicijsko, ali u izvedbi koja oduševljava modernoga gosta.

DVANAJŠČAK, KOZOL, GROFOVO, PUŠIPEL, POZOJ

Vruće ljeto lakše se podnosi uz hladan pjenušac, i eto nas tog kipućeg popodneva na tuširanju vlastite unutrašnjosti i u Dragoslavcu, otprilike na sredini puta od Čakovca do Željezne Gore. U odboru za doček na Grofovu – Dvanajščak, Kozol, i Pozoj. Dvanajščak ima veze s brojkom 12, kozol je drvena konstrukcija u kojoj se na selu čuva sijeno, ali…i prezime, Grofovo je valjda teritorij što je pripadao grofu, Pušipel je dijalektalni izraz za sortu Moslavac/ Šipon/Furmint. A Pozoj? To je – zmaj! Golemi opaki zmaj koji je pokrivao i područje Dragoslavca, a kojemu je glave došao sveti Juraj, proglašen zaštitnikom mjesta tako i nazvanome po njemu.

O

Taubeki uništavaju zmaja! Zdravko Dvanajjščak i Rajka Kozol Dvanajščak uz pjenušac Pozoj i domaći narezak

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zdravko Dvanajščak, čiji je jedan predak davno nominiran za 12. člana općinske uprave pa se tako rodilo prezime, i Rajka Kozol, koja je, kaže priča, živjela na selu gdje je bilo puno kozola pa otud i to prezime, bračni je par vinogradara/vinara što se svake godine bakće s oko 3000 Pozoja, zmajeva što su ih ne samo ukrotili nego im i izmijenili ćud pa sad više ne rigaju vatru nego mjehuriće i, sasma suprotno od vrućine i paleži – hlade do blaženstva! Pozojem je naime nazvan pjenušac na bazi Moslavca ili Pušipela a koji Dvanajščak-Kozol, pored roséa Plemenita od crnog pinota, odnedavna proizvode. Na kćerki Tei, koja je magistrirala hotelijerstvo-turistički menađment-marketing, sada je da na bazi povijesti, plemenitaških elemenata, legendi napravi mini-destinaciju izvrsnosti koja će funkcionirati, a kako drukčije jego – k’o zmaj… POZOJ!

TERBOTZ

Za odredište izvrsnosti predviđen je i objekt Terbotz u Železnoj Gori. Samo, ima tu još što-šta što treba učiniti da bi se želje o izvrsnosti te odjek na to i ostvarili. Objekt, kojim sada upravlja vinogradarsko-vinarska obitelj Jakopić, sastoji se od kurije Zichy-Terbócz i prostranog restorana s terasom te kušaonicom vina. Uokolo su vinogradi, pejsaž krasan. Kurija je nažalost u poprilično trošnome stanju i treba je restaurirati, jednu od kočnica čine zacijelo sredstva za to, a možda je i jača kočnica vezana uz papirologiju, tj. uz dobivanje potrebnih dozvola za radove.

pp

Kurija Terboc, Železna Gora: čeka se preuređenje u apartmanski objekt, početak radova ovisi o papirologiji. Pored kurije obitelj Jakopić sagradila je oveću lijepu zgradu s restoranom te s prostranom terasom, kao i pilnicom u podrumskome dijelu. Cijeli kompleks okružen je vinogradima i nalazi se, kao važan punkt na Međimurskoj vinskoj cesti

Jakopic Restoran-Terbotz04OLYMPUS DIGITAL CAMERAJakopic Terbotz 3 Zgrada Zichy–Terbócz sagrađena je 1804. godine kao plemićka kurija obitelji Zichy i Terbócz, u čijem vlasništvu ostaje sve do 1957. kada umire posljednja vlasnica, Ilona Terbócz. Idućih 40 godina kurija je napuštena i propada. Tek 1999. godine pronalazi novog vlasnika, koji uz nju gradi restoran.

Kurija je jednokatna (prvobitno prizemna), u ključ građena zgrada kasnobarokno-klasicističkog stila. Imanje se sastoji od dvije arhitektonske cjeline – kurije s dvije etaže koja ima površinu oko 400m2 i prizemnog zidanog objekta, naslonjenog na kuriju, s otvorenim trijemom površine oko 160 m2. Uglovi kurije građene u ključ dekorirani su rustikom, a etaže dijele istaknuti vijenci. U dvorištu, uz kuriju, nalazi se prizemna gospodarska zgrada na kojoj se sprijeda ističu tri boltana luka. Ovdje su se ranije nalazile još neke gospodarske zgrade koje nisu sačuvane kao ni nekadašnji park i idilični stari bunar s drvenim krovićem. Oštećenu kuriju sadašnji vlasnici planiraju preurediti u apartmanski objekt što je i logično, budući da uz dvorac prolazi vinska cesta.

Branimi Jakopić i

Branimi Jakopić i Blaž u pilnici koja se preuređuje da bi dobila jači štih što će podsjetiti na za Međimurce osobito značajnu obitelj Zrinski. Planirano je da se u sklopu ovoga dijela zgrade otvori i tzv. banka vina, tj. boksovi za iznajmljivanje u kojima će zainteresirani, dakako uz stanovitu naknadu, moći držati svoje butelje

Jakopići, koji sad preuređuju kušaonicu u podrumu restoranske zgrade pored kurije a sve kako bi ambijentu dali izraženiji štih Zrinskih, veći su proizvođači vina. Brinu o oko 80.000 trsova, posađenih gustoćom od 6500 panjeva po hektaru. Nedavno su se širili s vinogradima, povećali su količinu Pušipela, uveli i crne sorte poput Cabernet sauvignona, Merlota i Syraha, prvi komercijalni rod bit će ove jeseni. Od berbe 2014. vino predviđeno da bude bazno za pjenušac stavili su upravo na šampanjizaciju, i to će im biti prvi mjehurići.

ŠAMPION CMREČNJAK!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Golema etiketirana butelja dočekuje na ulazu na posjed Cmrečnjak u Svetom Urbanu

 Najveći ovogodišnji međimurski berač odličja najvišega sjaja zacijelo je Rajko Cmrečnjak iz Svetog Urbana. Šampion Izložbe vina u Zelini, šampion ocjenjivanja Zlatna vina Alpe Jadran, veliko zlato u Ljubljani, zlato na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni – sve za predikat Graševina 2012 ledeno vino, pa velika zlatna medalja za Pušipel 2011 izbornu berbu na Urbanovome 2015…

Marko Cmrečnjak, velika pomoć ocu Rajku u proizvodnji, veli da su Cmrečnjakovi, ohrabreni u zadnje vrijeme plasmanom – posebice pušipela i pjenušaca – odlučili širiti se s trsjem. Kupili su popola, zajedno sa susjednom im, vinogradarsko-vinarskom obitelji Štampar, teren od 16 hektara na položaju Mađerkin breg. Od tog položaja očekuju mnogo, navodno je jedan od boljih u zoni. Zahvaljujući klimatskim promjenama bit će, nadaju se, u mogućnosti proizvoditi i vrlo ozbiljna crna vina.  Teren je već zasađen, hoće li nešto krčiti pa nanovo saditi. Možda, od crnih, Frankovku, i Lovrijenac?…

Dom Cmrečnjakovih

Dom Cmrečnjakovih

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Marko Cmrečnjak pored proizvoda kuće koji, uz mirno vino redovne berbe, obuhvaćaju i visoke predikate i pjenušce. Najnagrađivanije vino – od zlata preko velikog zlata do šampiona – je Graševina 2012 ledena berba. Boca je na stolu, kao odlikašica, malo odvojena od ostalih i tik je uz Cmrečnjaka juniora, koji pokazuje i jedan od osvojenih trofeja za nju

 – Jako dobra pozicija za vinograd, osunčana je od jutra do navečer. Parcela je na terasama, ima zasađenih i crnih sorata – kaže Marko. – Nešto je Pinota crnoga, tako da ćemo kad godina bude dobra težište u produkciji staviti na ozbiljno crno vino, a kad bude hirovita kao lani većina će crnoga pinota u pjenušac. Upravo iz 2014. nedavno smo na šampanjizaciju stavili popriličnu količinu baznih vina.

PPP = POZVEK, i POLJO-POSAVEC

Jeste li znali za Dunjkovec? Vinari, prepostavljam, znaju za to mjestance kod Nedelišća, naime tamo je sjedište poznate bačvarije Pozvek, sve uspješnijeg Stjepana Pozveka, koji uvelike radi i za izvoz, ne samo za Europu nego i za kupce na drugim kontinentima. Ali u Dunjkovec od prije nekog vremena imaju razloga doći i oni koji se ne bave vinom, ali vole bučino ulje i razne druge poljoprivredne proizvode vezane uz zdravu prehranu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Međimurje privlači ne samo turiste nego i proizvođače vina, i to iz zemlje i iz vana, U Dunjkovcu kod Nedelišća je najpoznatiji hrvatski bačvar – Stjepan Pozvek, afirmiran i u inozemstvu, čak do daleke Kine. Uz barrique, Pozvek u posljednje vrijeme sve više izrađuje i velike bačve

Odmah uz velike Pozvekove hale i hrpe drveta na sezoniranju poslije kojega slijedi izrada dužica za bačve nalazi se oveći zemljišni kompleks s uljarom, navodno najmodernijom u Međimurju, i s golemom zgradom gdje su poljoprivredna apoteka i prodavaonica zdrave hrane obitelji Posavec. Objekt vode Pozvekova sestra Spomenka i njen suprug August.

– Nakon više od 20 godina uspješnog poslovanja na području hortikulture, odlučili smo napraviti iskorak u logičnom smjeru, prema proizvodnji hrane. Činjenica da živimo na području gdje marljivi ljudi od davnina uzgajaju kvalitetne biljke i proizvode vrhunske namirnice navela nas je na razmišljanje o nevjerojatnom potencijalu koji tu postoji. Rezultat tog razmišljanja su moderna uljara i prodavaonica zdrave hrane. Proizvodnja vrhunske zdrave hrane naš je zadatak, ali i zadovoljstvo. Hranu koju proizvodimo jedemo i mi, cijela obitelj, jedu je naši prijatelji, i to je zacijelo najbolja preporuka koju vam mogu za nju dati – kazao je Gusti Posavec.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dunjkovec je odnedavna na glasu i po uljari – u ovome trenutku najmodernijoj u Međimurju! – i bučinom ulju (specijalitet baš Međimurja) te drugim uljima, kao i po proizvodima od bučinih koštica ali i po poljoprivrednoj apoteci i prodavaonici zdrave hrane. Uljara, poljoprivredna apoteka i prodavaonica zdrave hrane obitelji Posavec tik su uz nove proizvodne hale bačvara Pozveka

Posavci nude zlotno olje zlatno ulje – 100-postotno ulje od buče, nerafinirano, zatim hladno prešano bučino ulje (najkvalitetnije, prešanje je bez termičkih utjecaja, sve nutritivne vrijednosti su sačuvane u potpunosti), mamičino olje (tradicijska međimurska mješavina bučinog i suncokretovog ulja), salatno ulje (oko 80 posto suncokretovog i 20 posto bučinog ulja, jako dobro za salatu za one koji ne vole intenzivnu aromu buče), konopljino te laneno ulje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

August Posavec u prodajnom prostoru svoje uljare

 Na policama su i paketići s bučinim košticama, običnim i slanima, ali i presvučenima plaštom od mliječne čokolade, pa od bijele čokolade, te bijele čokolade s aromom naranče, kao I plaštom od tamne čokolade, i tamne čokolade s aromom kave. Nudi se, nadalje, bučino brašno (ne sadrži gluten), konopljino brašno, heljdino brašno, heljdina kaša, kakao u prahu, konopljin protein (industrijska konoplja uzgaja se bez pesticide i herbicida i najkompletniji je izvor proteina u cijelom biljnom svijetu. Hladno prešanje maksimalno čuva nutritivne sastojke. Uz to što sadrži aminokiseline, kao i omegu 3 i 6, ova je superhrana prepuna vitamina, minerala, enzima, antioksidanata i probiotika), goji-bobice (čitaj gođi; one dolaze s Himalaje gdje se od davnina rabe u prehrani i medicini, nejverojatna antioksidacijska svojstva smjestila su ih na prvo mjesto, daleko ispred svih ostalih namirnica), chia (čitaj: čija; u astečkoj civilizaciji to je bila vrlo cijenjena biljka, njene sićušne sjemenke, bez arome tako da ih je moguće dodati svakoj hrani a da je aromatski ne promijene , bogate su vitaminima, omegom 3, kalcijem, željezom, magnezijem, vlaknima i bjelančevinama, i imaju iznimnu nutritivnu vrijednost)…♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na povratku u Zagreb nije se moglo ne zaustaviti se, usput, u Svetom Ivanu Zelina, i čestitati Stjepanu Jarecu na osvajanju priznanja za najbolji chardonnay sjeverozapadne Hrvatske na Izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Zelini ove godine, i pobjedniku, s istim chardonnayem (2013) u izboru najboljih chardonnaya Zagrebačke županije za 2015. Jarec je na ocjenjivanje dao i svoj chardonnay iz 2014, koji se plasirao odmah ispod šampionskoga

 SuČ – 07/2015

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: