Concours Mondial de Bruxelles 2015/ VELIKO (24-karatno) ZLATO MERLOTU s KORLATA!

CMB poster 004Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t   

CMB ziri dvoranaVINSKA KUĆA BADEL 1862, NA OCJENJIVANJU PLEMENITE KAPLJICE u JESOLU u TALIJANSKOME VENETU, u OŠTROJ MEĐUNARODNOJ KONKURENCIJI OD 8020 UZORAKA OSVOJILA JEDNO VELIKO ZLATO i JEDNO SREBRO, OBA ODLIČJA ZA CRNJAKE OD ISTE SORTE, IZ ISTOG VINOGORJA TE s ISTOG POLOŽAJA, a KUTJEVO d.d. JEDNO SREBRO ZA VISOKI PREDIKAT

Concours Mondial de Bruxelles, jedno od najvećih vrednovanja vina na svijetu, ove je godine Prvi maj proslavio u znanom talijanskom ljetovalištu Lido di Jesolo kod Venecije. U tri dana izvanredno uređenu, na pogled beskrajnu pješčanu plažu podijeljenu prostorno podjednako svakome od brojnih hotela u dugačkom nizu, te more da mu ne vidiš kraja (ovaj obalni dio Italije ispred sebe nema otoka!) gledali smo vrlo malo, naime u zadanome roku na parketu goleme mjesne sportske dvorane Pala Arrex trebalo je kušati i ocijeniti 8020 uzoraka vina pristiglih iz pedesetak raznih zemalja svijeta, među njima je bila i Hrvatska.

I sad kad su objavljeni rezultati možemo se i te kako dičiti – sjajna informacija potrošačima ovdje i krasna pozivnica turistima koji nam dolaze i uskoro bi ih, po očekivanjima, trebalo tu, posebice uz naš Jadran, biti u vrlo velikome broju:Badel_Korlat_Merlot_2011_5496-181114

MERLOT 2011 Korlat osvojio je VELIKU ZLATNU MEDALJU! 24 karatni Merlot 2011 s Korlata

Bogme ne sjećam se kad se neko hrvatsko vino na ovakvim značajnim renomiranim međunarodnim ocjenjivanjima popelo do tolike visine!

CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES 2014Priprema uzoraka za serviranje žirijima

Uz to veliko zlato, Badel 1862 osvojio je i srebro za svoj Merlot 2011 Korlat boutique.  Iz talijanskog ljetovališta Lido di Jesolo srebro za svoj Traminac 2011 ledeno vino donijelo je kući i Kutjevo d.d. iz Kutjeva. Hoće li se i koliko ono napokon potruditi u animaciji potrošača vezano uz svoje (sjajne!) predikate ne znam, ali znam da npr. po Dubrovniku naveliko jumbo-plakatima reklamira gemišt od graševine kao – remek-djelo, inspirativno ostvarenje!! (?)…

U svakome slučaju, svim dobitnicima srdačne čestitke!

Naši zapadni susjedi Slovenci osvojili su tri zlatne medalje – za Cabernet sauvignon 2011 Bagueri i za Merlot 2011 Bagueri od Vinske kleti Goriška brda te za crno vino Mulit 2010 proizvođača Mulita također iz Brda, i srebra za Sauvignon 2014 od Vipave, Chardonnay 2011 Bagueri od Vinske kleti Goriška brda i za Furmint 2013 Gomila od P&F Wineries iz Ormoža.  Makedonci pak imaju jedno veliko zlato za Cuvée de Prestige 2013 (merlot, carmènere i vranac) od Chateau Kamnika, zlata za Alexandria cuvée crno 2013 od Tikveša (vranac, merlot, cabernet sauvignon) te srebra za Temjaniku 2014 special edition i Vranec 2013 special edition, također od vinarije Tikveš.

CMB Francem i Paquier 004Žiri 28 – Franjo Francem, Yves Paquer, Michele Alessandria… (gore), i žiri 47 – Saša Špiranec, pod predsjedanjem Brazilca Eduarda ViottijaCMB ziri Spiranec Viotti 9

CMB ziri 30 Vito 25Žiri 30 – Vito Andrić (gore), dolje je žiri s Darjaom Zemljič iz SlovenijeCMB Gatti Darja Silvia CavaCMB Gabersek Bruno 007

Žiri 2, s Brunom Gaberšekom iz Slovenije (gore), i žiri s Ivanom Semjanovskom iz MakedonijeIvana Simjanovska_001

Rasponi bodova za medalje (brončane nema!) su sljedeći: za veliko zlato od 92 do 100/100, zlato od 86,6 do 91,99/100, a srebro od 83 do 86,5/100. Pri sređivanju rezultata ne odbacuju se automatski najniža i najviša ocjena, one se obje eliminiraju jedino ako su i jedna i druga u jačem raskoraku s ocjenama ostatka žirija, odnosno ako je ili samo najniža ili samo najviša ocjena u jačem raskoraku s ostalim ocjenama odbacuje se samo ta jedna koja odudara.

Organizator CMB-a, koji je kazao da je cilj ovog ocjenjivanja pružiti proizvođaču priliku za relevantnu promociju a potrošaču relevantnu informaciju o kvalitetnim etiketama na tržištu, za ovu je prigodu pozvao više od 300 degustatora iz 50 država – iz Hrvatske smo bili Franjo Francem, Vitomir Andrić, Saša Špiranec i ja, iz Slovenije Darja Zemljič i Bruno Graberšek, iz Srbje Gvozden Radenković, a iz Makedonije Ivana Simjanovska –  te ih svrstao u žirije sa po šest članova uključujući i predsjednika, koji također ocjenjuje. Rad žirija nadzire l’Institut de statistique de l’Université Catholique iz grada Louvain/Leuwena. Radi što kvalitenijeg i vjerodostojnijeg rezultata, svakom žiriju, koji, dakako, kuša naslijepo, dade se i po nekoliko istih uzoraka, da se provjeri konzistentnost ocjenjivača, a vrlo je važno navesti i to da je nakon objave i dodjele medalja posebna ekipa CMB-a zadužena za nasumično uzimanje nagradjenih etiketa s polica trgovina na tržištima u raznim državama, i onda se ti se uzorci podvrgavaju laboratorijskoj i organoleptičkoj analizi da se ustanovi je li možda proizvođač, naravno radi boljeg plasmana svoje produkcije i bolje zarade,  pod nagrađenom etiketom pred publiku pustio neko drugo, moguće i lošije vino.

CMB ziri 13 SuhiŽiri 13, u kojemu sam se našao ja. Predsjednica je bila Pascale Guillier iz Belgije, a ostali članovi luksemburški enolog Alfred Sinner iz podruma Bernard Massard, pa Carlos Magalhaes iz Portugala, Alessandra Piubello iz Italije i Li Zhu iz Kine

Promocija za nagrađene vinare svakako je velika, a ove godine i izvanredno velika, naime glavna objava rezultata određena je bila za sredinu svibnja na belgijskom štandu na svjetskoj izložbi Expo 2015 u Milanu, tema koje je upravo i vezana uz poljoprivredu, hranu i energiju.

IDUĆE GODINE DOMAĆIN CMB-u JE PLOVDIV u BUGARSKOJ

Concours Mondial de Bruxelles, koji postoji 21 godinu (startao je 1994.) i koji se na početku održavao samo u Belgiji i pretežito u Bruxellesu da bi od 2006. godine krenuo po raznim gradovima Europe (npr. Lisabon, Maastricht, Bordeaux, Guimaraes, Valencija, Palermo, Luxembourg, Bratislava, Jesolo a iduće godine bit će eto u bugarskome Plovdivu!), što mu u promocijskome smislu daje i veću, može se reći uistinu golemu marketinšku snagu, nakon prijepodnevnoga službenog, ocjenjivačkog dijela u popodnevnim satima organizira bogat program kroz koji se degustatori – među njima je i doista vinskih novinara, te sommeliera i vinskih trgovaca, značajnih za promidžbu i plasman – imaju prilike upoznati s vinskom stvarnošću vinorodnih područja iz zemlje domaćina te godine. Obično se prve večeri, netom nakon što doputuju svi kušači, organizira hodajuća degustacija (walk around tasting) kapljice iz više najbližih vinogorja, uz sudjelovanje proizvođača smještenih uza stolove, a narednih dana u popodnevnim satima odlazi se u posjet pojedinim tim vinogorjima.

CMB vecera 5Vinogradarska oblast odakle dolazi prosecco: za ovim stolom na večeri odlično društvo degustatora iz pet zemalja – Karin Farnberger (Austrija), Thomas Brandl (Njemačka), Saša Špiranec (Hrvatska), Lotti Karolina Gabrowitz (Moldavija-Njemačka), Ivana Simjanovska (Makedonija), Walter Oberenz (Njemačka), te njemački kralj hrastovih bačava (barriquea) Kirk Bauer koji inače tijesno surađuje s našim Stjepanom Pozvekom, odlična hrana, za pravu reviju prosecca pobrinuo se Konzorcij za prosecco

Ove godine priređeno je neposredno prije samog ocjenjivanja nekoliko vrlo zanimljivih radionica na temu vina od sorata koje uvelike obilježavaju domaćina Italiju općenito, primjerice Vermentino, Montepulciano, Sangiovese, Nebbiolo, Primitivo, Nero d’Avola. Takve su radionice vrlo dobrodošle jer kroz njih kušači iz drugih posebice geografski udaljenijih država stječu (bolja) saznanja o kultivaru i vinu i na taj su način i bolje pripremljeni za ocjenjivanje ako im na službeno vrednovanju/kušanju naiđe uzorak vina od neke od tih sorata.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Izvrsne su bile radionice o talijanskim vinskim sortama, a baš upečatljivu, o pijemontskom Nebbiolu, s odličnim manekenima za kušanje – Barolo 2011 od Finocchia i Gattinarom 2006 od Travaglinija održao je Vito Intini (lijevo), predsjednik ONAV-a (nacionalno talijansko udruženje degustatora), na slici s direktorom ONAV-a i istaknutim proizvođačem barola i barbere Micheleom Alessandrijom s posjeda Crissante Alessandria iz La Morre

U posjetu se pošlo području Valdobbiadenea gdje se od sorte Glera proizvodi internacionalno nevjerojatno popularni pjenušac prosecco, te, idući dan, u vinogorje Soave kod Verone, gdje caruje bijela sorta Garganega, treći pak dan bio je namijenjen obilasku Venecije, a cijela naša boravišna priča oko aktualnog izdanja Concoursa 2015 završava gala-večerom, ove godine ona je bila na otočiću San Servolo nasuprot Venecije.

______________________________________

Soave 034So ave, Soave! Pogled na zidine iz vinograda kuće Rocca Sveva, i uz same zidine, na ulazu u vinsku kuću Rocca SvevaSoave zidine 9

SO AVE! – Vinogradarsko područje Soave smješteno je na istočnome i brežuljkastome dijelu pokrajine Verona, sjeverno od autoputa Serenissima između Venecije i Verone. Obuhvaća više općina, neke u cijelosti a neke djelomično, i to su  Soave, Monteforte, San Martino BA, Lavagno, Mezzane, Caldero, Colognola, Illasi, Cazzano di Tramigna, San Bonifacio (dobro je, za Soave, autoput Serenissima napustiti na izlazu San Bonifacio), Ronca, Montecchia i San Giovanni Ilarione. Glavna sorta je Garganega (bijela), prisutna tu kroz stoljeća. Odlično se prilagođavala i može se reći da joj je tu idealni habitat. Posebice interesantan razultat daje na višim pozicijama brežuljaka. No, uzgaja se i Trebbiano di Soave. Tlo je vulkanskog porijekla, sedreno i s dosta je vapnenca. Vina su svježa, mineralna, s finom dozom voćnosti, s umjerenom aromatikom, lijepo pitka, kreću se od onih primjerenih za svaki dan pa do onih proizvedenih uz velike ambicije, koja su, dakako, s dodanom vrijednosti.

Soave Rocca Sveva dvoristePogled u dvorište raskošne ville

Po pravilniku Konzorcija za vino Soave, piramida za vina izgleda ovako: u špici su Soave superiore docg, te, posebno, Recioto di Soave docg, u kategoriji slatkog desertnoga. Njih je naravno najmanje po količini. Stepenicu ispod, s nešto većim opsegom, je Soave classico doc, a bazu čini Soave doc.

Oznaku Soave superiore docg (denominazione d’origine controllata e garantita) mogu steći samo vina od grožđa iz vinograda na brežuljcima na većoj nadmorskoj visini. Vinogradi moraju biti sađeni gustoćom od najmanje 4000 trsova po hektaru, a propisani uzgoj je ili guyot ili kordonac. Prinos ne smije biti veći od 70 hl/ha, no ambiciozniji vinogradari/vinari po trsu idu na dosta niži rod od 2,5 kg. Vino smije na tržište tek s 1. rujnom u godini koja slijedi berbu, s time da prije izlaska iz podruma mora biti svakako tri mjeseca u butelji. Za vino s boljih pozicija i s nižim prinosom po trsu te dozrijevano duže u podrumu, konkretno barem dvije godine, predviđen je kao dodatak apelacijskoj oznaci i izraz riserva.

Soave Vicentini Agostino e Teresa gradonacelnik 6Vinogradar i vinar Agostino Vicentini sa suprugom Teresom i gradonačenikom Soavea

Iz tih visinskih vinograda dolazi i grožđe za slatko desertno vino Recioto di soave, tradicija kojega seže daleko u povijest, navodno sve do petog stoljeća poslije Krista, a tehnologija se sastoji u tome da se nakon berbe u natkritim prostorima grozdovi objese na špagu i grožđe se prepusti dugom prosušivanju, nekad je to bilo od berbe pa sve do početka proljeća, uglavnom treba(lo je) postići visoku koncentraciju sladora, čime se dobije i koncentracija i ostalih sastojaka, što je važno, za svježinu, i kiselina. Bobice se odvoje od peteljkovine i stisnu a sok se onda ostavi na hladnome da se istaloži, potom ga se metne na alkoholno vrenje u drvene bačvice u svježiji ambijent, tako da fermentira vrlo polagano…Vino u casi_033

Oznaka Soave classico doc rezervirana je za vino dobiveno od grožđa iz vinograda na brežuljcima i u višim predjelima ali samo unutar dviju općina – Soave i Monteforte d’Alpone. To je izvorna zona uzgoja grožđa na cijelom  područlju, a i povijesna oblast, s puno dvoraca, crkava i zvonika i bogatih patricijskih villa što izviruju iz mora trsja i svjedoče o teritoriju bogatih povijesti i tradicije, tijesno vezanome upravo uz vinovu lozu te vino kao glavni proizvod. Vino Soave classico doc ima visoki potencijal razvoja kroz vrijeme.

Soave doc je pak nepretenciozno, jednostavnije laganije vino za svaki dan i svaku prigodu. ■

________________________________

CMB Baudoin Costenoble 012Vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles Baudoin Havaux, u društvu tehničkog direktora ocjenjivanja zaduženog za strukovni dio organizacije kušanja Thomasa Costenoblea, te gradonačelnika Jesola Valerija Zoggije (dakako, s lentom) koji je došao pozdravuiti degustatore, objavljuje da će Concours Mondial de Bruxelles 2016 biti u Plovdivu u Bugarskoj

SBugarska Plovdiv_003 obzirom da se eto Concours Mondial de Bruxelles napokon očito počeo otvarati i prema zemljama nekadašnjeg tzv. istočnog bloka a danas članicama EU, palo mi je napamet kako bi bilo lijepo da se za kandidaturu u neko skoro vrijeme može javiti, kao zemlja s doista dugačkom vinogradarsko-vinarskom tradicijom i kao zemlja turizma koja bi ipak valjda imala šansu da za takvu stvar povuče i stanovita sredstva iz fondova EU, i Hrvatska, s npr. Dubrovnikom kao zasad možda najprikladnijim rješenjem što se tiče grada-pozornice, s obzirom na njegovu poznatost u cijelome svijetu a i s obzirom da u županiji ima i značajna vinogorja (dakako Pelješac, Korčula, Konavle, Komarna). Organizacija takve manifestacije košta, i to mnogo, ali ako domaćin događanju dobro, bolje reći ADEKVATNO, osmisli sadržaje, ta avantura može najprije u propagandnome smislu a potom i drukčije, i donijeti natrag mnogo.

Sredstva koja valja uložiti u projekt golema su, po nekim izvorima barem nekih 150.000 eura. Bilo je i ekstrema: navodno je Concours Mondial de Bruxelles svojedobno u zemlji koja u svijetu još uvijek najbolje kotira po vinu i u njenom vinogradarskome području koje u svijetu ponajbolje kotira po vinu pa sukladno tome vina i prodaje vrlo skupo koštao i – dva milijuna eura! Nisu mi imenovali o kojoj se to regiji radi, ali logično mi je pretpostaviti da je riječ o Bordeauxu, bio sam te godine tamo na CMB-u, i što se tiče programa/sadržaja bilo je uistinu raskošno, fantastično, izvanredan prijem u objektu Planète Bordeaux, a posjetilo se ponajbolje svjetske  podrume, prjmjerice i Angélus, na ručkovima i večerama posluživane su i vina najrenomiranijih châteaua…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Franjo Francem uz čašu prosecca čestita bugarskom sommelieru i degustatoru na Concours Mondialu na Plovdivovom dobivanju domaćinstva CMB-a za 2016

Kako sam kroz čavrljanja s nazočnima za vrijeme boravka u Jesolu uspio dokučiti, financiranje CMB-a ide preko dva izvora – jedan osigurava briselska tvrtka Vinopres, koja priređuje ocjenjivanje i koja brine o troškovima organizacije ocjenjivanja, troškovima prijevoza i smještaja za nešto više od 300 kušača što dolaze iz čitavoga svijeta, a drugi dio, taj je vezan uz program boravka degustatora nakon što se odradi prijepodnevno ocjenjivanje, operativno i troškovno mora pokriti lokalna struktura (grad, regija, turistička zajednica, konzorcij(i) za vino, ali i, u određenim slučajevima, pojedini lokalni proizvođači u zemlji-domaćinu). Sadržaji predviđeni za popodnevne sate su posjeti vinogorjima i vinskim kućama, kamo se ide dakako busom, radionice, degustacije i najčešće i večere bilo u organizaciji više subjekata, bilo vinskog konzorcija odnosno kako bismo mi rekli udruge, klastera, bilo u organizaciji nekog većeg i financijski bolje stojećeg proizvođača. Tako su eto naši domaćini prvog slobodnog popodneva i večeri bili Konzorcij za prosecco, a drugoga Konzorcij za vino Soave i proizvođač Rocca Sveva iz mjesta Soave.

Bugarska vina 014Na prezentaciji Plovdiva kao idućeg domaćina Concours Mondiala sudjelovali su veleposlanik Bugarske u Italiji, ministar poljoprivrede Bugarske i predstavnici bugarskog Ministarstva turizma, Turističke zajednice. Uz prigodni bugarski ručak posluženo je više sjajnih vina, neka od njih su s posjeda u vlasništvu glasovitih inozemnih vinskih kuća (npr. Angélus) koje su investirale u Bugarskoj u vinograde i podrume (takvih investicija ima i u Mađarskoj, Rumunjskoj, zašto takvih investicija NEMA u nas!?), odnosno iz podruma u kojima su kao eno-savjetnici angažirani svjetski glasoviti enolozi, poput Michela Rollanda. Zapamtio sam vina Gold Stallion 2012, Stallion 2012, Stallion 2012 classic Angélus, Enira 2010 i Enira 2009 reserva Bessa Valley, Soli Invicto 2010 Edoardo Miroglio, Castra Rubra 2009 Telish…

Možda za jedan Dubrovnik, s obzirom na to što on kao grad-biser i kao turistička Meka predstavlja u svijetu a i s obzirom na to što u vinu njegova neposredna okolica može pružiti, kao i s obzirom na čini se snažnu volju  aktualnih županijskih čelnika da kao jedan od županijskih gospodarskih aduta istaknu i plemenitu kapljicu, potrebita svota od između stotinjak i dvjestotinjak tisuća eura uz jači angažman domaćina prema sponzorima ovdje i vani i ne bi bila  nedostižna, ali svakako je velika prepreka realizaciji projekta zasad u tome što pogotovu u Dalmaciji i na njenu jugu ima puno sitnih proizvođača s malim količinama vina koje oni valjda uspijevaju solidno riješiti kroz turističku sezonu pa nemaju nekog interesa za udruživanjem a, k tome, baš se privatno i nemaju jedni s drugima, dakle u tome što nema odgovarajućeg poslovno dobro ustrojenog i jakog tijela u ovome smislu cehovske pripadnosti – odnosi se to dakako na nepostojanje snažne jedinstvene udruge u vinskome sektoru, nužne kao čvrste baze za adekvatnu operativu na terenu i za dovoljan doprinos osiguranju kvalitetne kompletne infrastrukture za projekt zvan Concours Mondial de Bruxelles.

Domaćinstva CMB-a se uspjela domoći Slovačka – bilo je to prvo kročenje Concours Mondiala de Bruxelles u neku istočnu zemlju, a eto u 2016.  je na redu Bugarska. Na dolazak Concours Mondiala de Bruxelles u Dubrovnik i Hrvatsku gledao sam kao na mogući snažan vjetar u leđa (danas je to u nas često korišteni izraz!) kako hrvatskome vinu tako i, dodatno, hrvatskom turizmu…   ♣

__________________________________

Turizam

100px-Jesolo-StemmaJESOLO… – Evo i nekoliko sličica iz turističkog mjesta Jesolo gdje se održavao Concours Mondial 2015 i gdje smo svi bili smješteni, te iz Venecije, kamo je jednog popodneva organiziran posjet.

Jesolo je mjesto u provinciji Veneto, na obali Jadrana i između rijeka Sille i Piave. Glasovit je po svojoj 15 kilometara dugačkoj pješčanoj plaži zvanoj Lido di Jesolo, uz koju su sagrađeni brojni hoteli tako da je netko u našoj grupi dobacio: talijanska Copacabana! Čuven je i po bogatoj ponudi za goste i po tome što je na vrhuncu svoje vladavine godišnje znao ugostiti i po šest milijuna turista. Sad kad su se i druga ljetovališta dobro opremila dolazak je manji, ali još uvijek I te kako značajan – oko 4,5 milijuna gostiju!

Jesolo spiaggia 011Lido di Jesolo – plaža dugačka oko 15 km! Jesolo godišnje privuče oko 4,5 milijuna turista

Jesolo hotel Nazioni 1Jesolo: Hotel delle Nazioni, građen tako da svaka soba ima balkon i pogled na more i plažu. I, pogled iz sobe na sedmom katu na plažu!Jesolo plaza 1

Turistički djelatnici u Jesolu istaknut će se kako je tu plaža organizirana tako da pruža najmoderniju ponudu turistima na cijeloj jadranskoj obali. Jesolo ima navodno 26 atrakcija, od spomenute plaže preko sportskih igrališta, golemog zabavnog parka, do brojnih većih i manjih ugostiteljskih objekata (neki su uređeni s dosta kiča) i butika, najprivlačnijima se, posebice u noći, kad je sve okupano u svjetlu, čine oni u središtu i na, kako su se pohvalili, najdužoj pješačkoj ulici u Europi.

S nekih je 24.000 stanovnika, koji su svi doma u Jesolu kad počne ljetna turistička sezona, a od kojih ih većina u potrazi za poslom od kraja listopada, kad se s odlaskom turista jezolski objekti privremeno zatvaraju, kreće većinom, s obzirom da su uglavnom svi izučeni ili priučeni turistički radnici, u brda u zaleđu Venecije, gdje je živ zimski turizam. Ako ostaju, kod kuće ostaju tek zaposleni u servisnim zanimanjima poput ličilaca, tapetara, vodoinstalatera, električara, koji u turističkom zatišju mogu nesmetano raditi na popravcima, renoviranju…

Čim se uđe u Jesolo, u oči upadaju brojne male kućice lijepoga izgleda sagrađene da posluže kao apartmani za turiste. Kad bi i sve te kuće, smišljeno podignute radi razvoja (masovnog) turizma, bile stalno naseljene, Jesolo bi možda imao i gotovo dvostruko stanovnika…

of_Arms_of_the_Republic_of_Venice_svgi VENECIJA – A Venecija? Gužva posvuda. Tu valjda nema stanke zimi. Na elitnijim mjestima konobari elegantno odjeveni, u crna odijela, poput uglednika koji će upravo u kazalište na premijeru, a u nekim objektima svi pak u bijelim odorama kao liječnici, ili barem u bijelim jaknama.

Stara dama s impozantnim Trgom sv. Marka (Piazza san Marco) i s ulicama bez asfalta ali zato s morem, bez automobila, tramvaja, pješaka, pa i bez plivača, ali zato s brojnim lijepo ukrašenim gondolama. U nekim ulicama, tamo zvanim Calle a nerijetko nazivanim i kanalima, možda i zato što ne odišu baš miomirisom, promet zna biti dosta gust, i zakrčen. Turisti se očito rado odlučuju na vožnju, koja za pola sata unajmljene gondole, s gondolijerom dakako, stoji 80 eura. Ma tko pita za cijenu kad je u Veneciji i osobito ako je zaljubljen, muškarac ako je s draganom u Veneciji – zar neće izabranicu povesti u romantičnu vožnju gondolom ispod raznih pontova (mostova), samo se čeka na vrhunac dakako kod Mosta uzdisaja (Ponte dei sospiri).

Venecija morska ulica 7Venezia gondole 0OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ali ne morate ni u gondolu ni pod Ponte dei Sospiri da biste uzdisali: odete žedni u običan kafić i popijete običnu pivicu srednje veličine (ni piccola birra ni grande birra nego media) i to vas stoji 10 eura, da, vas sâme, a ne vas dvoje… Birra dei sospiri … ■                                                  SuČ – 05/2015

Venecija Trg sv. MarkaTrg svetog Marka (Piazza san Marco): ne znaš koga je više – turista ili golubova

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: