Agra 2014/ ZBOG NESMOTRENOSTI HRVATSKOJ IZMAKNULA JEDNA OD TITULA ŠAMPIONA!

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA40. ocjenjivanje Vino Slovenija, 52. Agra 2014 Gornja RadgonaAgra Radgona

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

RAZLOG: PROIZVOĐAČ JE VINO ZA OCJENJIVANJE PRIJAVIO u KATEGORIJI AROMATIČNOG POLUSLATKOGA U KOJOJ ZBOG PREVELIKOG SADRŽAJA NEPROVRELOG SLADORA UZORAK ŠTO, ZAPRAVO, SPADA u GRUPU AROMATIČNOG SLATKOGA, NIJE SMIO BITI! S OBZIROM DA SE TOLIKO ŽELIMO PROBITI NA VANJSKIM TRŽIŠTIMA, TAKVE STVARI NE BISMO SEBI TREBALI DOZVOLITI!

Gornja Radgona, na samoj granici Slovenije s Austrijom (niste je valjda zaboravili, pa tamo na onaj kraj, konkretno u susjedni Bad Ratkersburg, išli smo vrlo često u šoping!) ove godine bilježi 52. sajam poljoprivrede i prehrane Agra i 40. jubilarno ocjenjivanje vina pod nazivom Vino Slovenija. Ocjenjivanje je bilo krajem srpnja, a sajam je, po tradiciji, uvijek krajem kolovoza.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa svečanosti upriličenoj u povodu 40 godina radgonskog vinskog ocjenjivanja: glavni direktor Pomurskog sajma Janez Erjavec sa svojom desnom rukom Matejom Jaklič te s aktualnom vinskom kraljicom Slovenije (izbor vinske kraljice projekt je Pomurskog sajma!), s druge njegove strane je enologinja i degustatorica Cvetka Sakelšek

Skupljeno je gotovo 500 uzoraka (467 vina današnje konvencionalne produkcije i 25 bio-vina) iz šest zemalja, dakako najviše ih je bilo iz Slovenije (362), a 27, od 12 proizvođača, stiglo je iz Hrvatske. Ostale zemlje sudionice: Austrija (46 uzoraka), Češka (16), Makedonija (11) i Slovačka (5). Pod predsjedanjem Mojmora Wondre kao vrhovnog zapovjednika radile su četiri komisije sa po pet članova i svaka sa svojim predsjednikom. Iz Hrvatske sam ove godine predstavnik u žiriju – komisija B, predsjednik: enolog Miran Vodopivec s Krasa – bio samo ja.

Pragovi za medalje ostali su ovdje još oni stari naši klasični koji, po meni, omogućuju da (i) do (visokih) odličja dođu i oni koji su uložili truda i napora manje, a eventualno tehnikom i drugim pomagalima kao nadomjestkom umješno se koristili više. Prag za veliko zlato postavljen je na 90/100 bodova, zlato se dodjeljivalo već za 85, srebro za 80 bodova, a bronca za 75/100. Kod posebnih grupa kao što su cviček ptp, belokranjec, metliška črnina te bizeljčan bijeli i crveni, pragovi su bili i niži, konkretno za cviček se srebro moglo dobiti već sa 70 bodova a zlato za 75 a veliko zlato za 80 bodova, dok je kod ostalih iz ove grupe 75/100 značilo srebro, 80 zlato a 85 veliko zlato. Dakle, zlato, koje shvaćam kao referencijalnu točku, nije za sve bilo istoga sjaja!

OLYMPUS DIGITAL CAMERANazočni na proslavi 40. godišnjice Vina Slovenije bili su, uz brojnie sadašnje, i prijašnji degustatori. Na slici su Tadeja Vodovnik, Ernest Novak, Mojmir Wondra, Venera Gelebesheva, Iztok Klenar, Miran Vodopivec, Uroš Bolčina, Jože Protner, Dušan Brejc, Alojz Filipič, Darinko Ribolica, Jani Gönc, Boris Beloglavec…

U velikom finalu, po principu doigravanja birali su se šampioni po kategorijama. Kandidati za šampione bili su uzorci s najviše osvojenih bodova u svojoj kategoriji međutim s time da su istodobno morali imati osvojenih bodova barem za zlatnu medalju.

Kategorije u kojima su se tražili prvaci: pjenušci, suha bijela mirna vina od nearomatičnih sorata, suha bijela mirna vina od aromatičnih sorata, poluslatka vina od aromatičnih sorata, slatka vina od nearomatičnih sorata, teran ptp, crvena mlada vina (iz godišta 2013, 2012, 2011; kod nas se na ocjenjivanjima pod mladim vinom na žalost razumijeva samo ono iz posljednje berbe, dakle ono iz 2013.), te starija crvena vina (kapljica iz berbi 2010. i iz ranijih godišta). Predviđene su bile i posebne nagrade za najbolji cviček ptp, najbolji belokranjec, metlišku črninu te bizeljčan bijeli i crveni.

Podijeljeno je 11 šampionskih titula, osam velikih zlata, 85 zlata i 267 srebra, te u grupi bio-vina, u kojoj je Hrvatska imala jedan uzorak, jedna šampionska titula, šest zlata i 13 srebra. Kao što sam rekao, gotovo svatko dobio je nešto. Hrvatska se izborila za jedno veliko zlato, osvajač je obitelj Štritof Šokac iz Dubravice, zatim za sedam zlata (proizvođači: Mlinarić iz Jalšovca kod Štrigove za tri svoje kasne berbe, Đurinski iz Kupljenovoga za dvije svoje izborne berbe traminca – 2013 i 2011, Željko Gašparinčić iz Šenkovca za Graševinu 2011 izbor bobica, Vlado Župančić iz Samobora za Plemenitaš 2013), i 17 srebra.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPredsjednik žirija A i predsjednik cijeloga ocjenjivanja Mojmir Wondra (uz zastavicu je), s tajnikom ocjenjivanja Ernestom Novakom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri B: pored predsjednika Mirana Friderika Vodopivca su Boštjan Zidar (Vinakoper), Uroš Bolčina (Vipava), Darja Zemljič (novinarka), Darinko Ribolica (VK Brda Goriška Brda) i Željko Suhadolnik (Svijet u čaši)

Službeni rezultati nisu išli u javnost dok za sva vina-kandidate za šampiona nisu obavljene i laboratorijske analize, da se vidi odgovaraju li onome kako su deklarirana za ocjenjivanje.

Imali smo razloga nadati se i ove godine osobito lijepom uspjehu Hrvatske, naime kao jedan od najozbiljnijih kandidata za šampiona 2014. u kategoriji poluslatkih vina ozbiljno se nametnuo Traminac 2011 izborne berbe Stjepana Đurinskog, proizvođača iz Kupljenova, koji je, inače, lani na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni sa svojim Tramincem 2012 ledenom berbom osvojio veliku zlatnu medalju i bio pravo otkriće na ocjenjivanju Vino Slovenija u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine Đurinski je imao priliku dobiti još značajnije čestitke. ALI, – OPET NAŠA POSLA!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAProšle godine Stjepanu Đurinskome čestitao je na velikoj zlatnoj medalji glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Ove godine Đurinski je (i Hrvatska!) mogao, da je sve bilo ispravno, dobiti čestitku i za šampionski naslov…

Đurinski je, s obzirom na ono što je mogao dobiti, primio ove godine tek čestitku! Na laboratorijskoj analizi Hrvatska je pala na ispitu: vino Traminac 2011 izborne berbe od Đurinskoga imalo je, naime, mnogo više neprovreloga sladora od onoga propisanog za kategoriju poluslatkoga, dakle zapravo nije smjelo biti prijavljeno u grupi poluslatkih vina (nelojalna konkurencija) nego je moralo biti u grupi aromatičnih SLATKIH. Đurinski je zbog svoje nesmotrenosti mogao izgubiti i medalju, ali koliko čujem od organizatora nije se razmišljalo o diskvalifikaciji. Vino je inače jako dobro ocijenjeno, s nešto više od 87 bodova. Površnost, nespretnost ili kalkulacija, ma što bilo, nije se, eto, isplatila, i umjesto puno slatkoga ostaje stanovita gorčina! S obzirom da se tako silno želimo probiti na vanjska tržišta, takve gafove ne bismo sebi smjeli dopustiti!

Evo, i šampiona, po skupinama:

Suho nearomatično bijelo vino: Zwick 2011 Reserve – Weingut Felberjörgl, Austrija ⦁ slatko nearomatično bijelo: Pullus chardonnay izbor prosušenih bobica – Ptujska kletsuho crveno vino do tri godine starosti: Merlot 2011 – Posestvo Ferjančič, Planina, te QV 2011 rdeča zvrst – Colja Vino, Coljava ⦁ suho crveno starije od tri godine: Sara 2005 zvrst – Boris Lisjak, Dutovlje ⦁ teran ptp: Izbrani teran ptp 2013 – Dimitrij Macarol iz Križa ⦁ bijelo aromatično suho: Sauvignon 2013 – Rodinne Vynarstvi Pavel Binder iz Češke ⦁ bijelo aromatično poluslatko: Traminec 2013 – P&F Wineries iz Ormoža ⦁ bijelo aromatično slatko: Rumeni (žuti) muškat 2006 izbor prosušenih bobica – Jožef Prus, Krmačina, Bela krajina (nakon dva šampionska naslova nedavno na ocjenjivanju u Ljubljani evo za Prusa još jedna titula prvaka!) ⦁ pjenušci: Zlata radgonska penina 2009 – Radgonske gorice Gornja Radgona ⦁ likerska vina: Pullus renski rizling 2009 od sušenoga grožđa – Ptujska klet, Ptuj ⦁ bio-vina: Meletin sauvignon 2013 – Landesweingut und Weinbauschule Silberberg, Austrija.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMeđusobne čestitke za šampionske titule: Klavdija Topolovec, enologinja Radgonskih gorica, i Bojan Kobal, enolog Ptujske kleti

SPECIJALIZACIJA

Agra Radgona VZLMNakon vrlo profesionalno odrađenoga ocjenjivanja navrle su mi misli o vrednovanjima ovoga tipa, naime od početka godine pa do kraja srpnja 2014. i osobno sam bio sudionik većega broja njih, kod kuće i u inozemstvu, s time da je poziva došlo i više ali kako su se neki termini podudarali nisam se, logično, mogao odazvati i na sve. Danas je, u svakome slučaju, ocjenjivanja vina vrlo, vrlo mnogo. Neka su iznimno uspješna i okupe i po nekoliko tisuća vina – i 8000 i više etiketa, neka se pak koprcaju u tek kojoj stotini vina. Bitno je čemu i kome neko ocjenjivanje služi i kako se koje ocjenjivanje percepira u javnosti.

Nakon što su se na međunarodnome planu isprofilirala opća ocjenjivanja, dakle svih tipova vina i iz svih krajeva svijeta, konkretno Decanter World Wide Award, International Wine Challenge, Concours Mondial de Bruxelles, Mundus Vini, pa i Vinalies internationales…, poduzetni organizatori na raznim stranama shvatili su da je nastupilo vrijeme specijaliziranih vrednovanja, znači po pojedinoj sorti, ili nekom tipu vina, ili po vinima neke određene regije. Pa tako eto imamo ocjenjivanje Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscats du Monde u Francuskoj, Sauvignon du Monde koji svake godine mijenja mjesto pa i državu održavanja, Portugieser du Monde u Pečuhu, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Vinistru s naglaskom na Malvaziju u Poreču, pa Effervescents (pjenušci) du Monde u Francuskoj, Alliances du Monde – International Wine & Barrel Competition (samo vina koja su njegovana u drvenim bačvama), također u Francuskoj. Sva ta – opća i specijalizirana – ocjenjivanja koja sam spomenuo povezuje to da je na njima dosta visoki postotak degustatora iz niza raznih zemalja, a ova specijalizirana ocjenjivanja fokusirana na neku temu povezuje i to da ih se na neki način može smatrati svojevrsnim svjetskim prvenstvima u tim vinskim kategorijama koje su im okosnice. Kvalifikacija svjetsko prvenstvo u startu daje vrlo solidnu tržišnu vrijednost osvojenoj medalji, i proizvođačima iz niza zemalja takva ocjenjivanja stoga mogu biti privlačna. No, da bi medalja imala i punu tržišnu vrijednost, organizator mora ne samo okupiti vrsne degustatore, nego i marketinškim alatima pobrinuti se da se o ocjenjivanju (dobro) naširoko priča u javnosti, posebice na značajnim svjetskim tržištima vinom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri D: Danilo Steyer, Mihaela Kopše Krsnik, Mitja Herga i predsjednik Iztok Klenar

Kad govorimo o ocjenjivanjima po sortama, to u nas kao poseban dio ukupnog vrednovanja ima Vinistra vezano uz Malvaziju istarsku. Kad govorimo o sortama reći ću i to da se kod nas nešto pokušava s Graševinom, u Kutjevu, ali na žalost to, barem zasad, iako su ambicije pojedinaca iz organizacijske ekipe velike, ostaje na lokalnom nivou i na malom opsegu. Ideja Moslavaca da u Kutini priređuju ocjenjivanje samo vina od autohtonih sorata dobra je, ali rezultat je blijed, naime i tu priča ostaje previše u lokalnome krugu i nezapažena, čak i kod nas u Hrvatskoj. Izložba i ocjenjivanje vina sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, kojima je zadatak bio propagirati vina upravo dijela Lijepe naše što obuhvaća Zelinsko i Jaskansko prigorje kod Zagreba, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Podravinu i kalnički kraj te Moslavinu, dakle kapljicu jedne od četiriju vinogradarsko-vinskih regija po novom nazvane Bregovitom Hrvatskom, nakon dugo godina sjeverozapadne tradicije pretvoreni su u Izložbu i ocjenjivanje vina kontinentalne Hrvatske!… Ocjenjivanje vina u Splitu, u sklopu sajma Gast, umjesto da bude poligon za promociju vina Dalmacije, također je opće ocjenjivanje i također s dosta blijedim odjekom. Sabatina je mogla, a i morala bi biti, idealna za promidžbu dalmatinskoga vina, samo u njenu konceptu i ustroju uz godišnje druženje dalmatinskih vinara, kako se manifestacija propagira, morali bi biti jače prisutni poslovna dimenzija i internacionaliziranost…

Sva ova netom spomenuta naša hrvatska ocjenjivanja povezuje to što su degustatori svi ili 98 do 99 posto iz Hrvatske, a dobar dio od tih su iz lokalnih sredina. Sommelieri, izabrani (u smislu educiranosti o vinu) vinski trgovci i vinski novinari koji imaju utjecaj na tržište – proskribirani su.

Kao vrlo svijetlu točku kod nas vidim, dakako ako se stvar nastavi u pravcu u kojemu se krenulo, Dubrovnik FestiWine, koji je odlučio usredotočiti se SAMO NA VINA DUBROVAČKO-NERETVANSKE županije. ISPRAVNO – želja u prvi plan staviti kapljicu vlastitoga područja! Dubrovnik FestiWine, ocjenjivanje vina i vinski festival, po prvi je put održan ovog proljeća, i okupio je 15 degustatora od kojih nijedan nije bio lokalni, a većinu, na čelu s predsjednikom, činili su inozemci, i to iz Slovenije, Srbije, Nizozemske, Švedske, Francuske, Velike Britanije, Grčke, Austrije, iz Hrvatske nas je bila nekolicina iz Zagreba. K tome, članovi komisije bili su ne samo enolozi nego i vinski trgovci, sommelieri, novinari. Razmišljanje organizatora odlično: nastojati se pokazati pred svijetom sa svojime, vidjeti kako vina Dubrovačko-neretvanske županije doživljavaju relevantne osobe s razvijenih i jakih tržišta vinom, interesantnima i za nas, osobe koje imaju i utjecaj na tim tržištima, osobe čije primjedbe na vino mogu biti i te kako korisne kao savjeti za županijske vinare, svakako željne plasmana, količinski a s vremenom i po boljoj cijeni, kroz klasičan izvoz.

Kakve, sad, veze sve to ima s ocjenjivanjem Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni? Pa, ocjenjivanje Vino Slovenija bilo je sve do nedavno ograničeno na slovenska vina, uostalom i sam naziv to sugerira. Unatrag nekoliko godina, nakon što se bilo prekinulo ocjenjivanje vina Vino Ljubljana, Pomurski sejem kao organizator sajma poljoprivrede i prehrane Agra i kao organizator ocjenjivanja Vino Slovenija, otvorio se i prema uzorcima iz inozemstva. Sad kad je Vino Ljubljana obnovljeno i prvo novo ocjenjivanje odigralo se krajem lipnja u glavnom gradu Dežele, Vino Slovenija moglo bi eto vratiti se potpuno na kartu vina svoje zemlje, međutim na način i da poštuje i cjelovitost regija koje se mogu protezati i s druge strane državne granice te koje u tom pograničnome dijelu u objema državama unatoč administrativnoj podjeli imaju jednaka ili vrlo vrlo slična obilježja (krajolik, klima, uzgajane sorte, stilovi vina, navike u prehrani, eno-gastronomiji…). Zorni primjer je Štajerska, koja postoji u Austriji i Sloveniji. Tu su na svoj način i Pomurje, Prekmurje i naše Međimurje, u primorskome dijelu postoje Slovenska i Hrvatska Istra, te sežanski Kras i tršćanski Carso, Goriška brda i Collio, tako da bi se uz vina Dežele na ocjenjivanju mogli naći i uzorci iz austrijske Južne Štajerske, iz našeg Međimurja, iz hrvatskoga dijela Istre, s tršćanskoga Krasa i s Collija. U ovome kontekstu, u Radgonu na Vina Slovenija ne bi više spadala kapljica  iz udaljenih Makedonije, Češke, Slovačke…

Bilo bi dobro i za Vino Slovenija, koje kako sam vidio, ima razumijevanja za vinske novinare kao degustatore, da pozove, kao što su učinili Dubrovčani (oni su za predsjednika ocjenjivanja postavili glavnog enologa Ptujske kleti Bojana Kobala), i više degustatora iz više stranih zemalja (sad nas je u Radgoni bilo četvoro, iz Austrije, Češke, Makedonije i eto ja iz Hrvatske) interesantnih kao tržišta, od petero članova komisije barem dva člana mogli/morali bi biti inozemci. Naravno, za oko 500 uzoraka dovoljne su četiri komisije, ali lani je u Radgoni bilo oko 1000 vina za ocjenu, nade su da bi možda već iduće godine bio povratak na tisućicu, pa u tom slučaju formiranje još koje komisije ima opravdanje…

HRVATSKO-SLOVENSKI MEDITERANEO ZA – POLJSKU!

U Gornjoj Radgoni vezano uz Agru uvijek se nadje štošta zanimljivoga. Tako eto slovenski enolog Zdravko Mastnak, znan inače kao proizvođač cvičeka ali još i poznatiji kao proizvođač pjenušaca, skače od veselja, najradije bi bio – da pokaže kako je, što se kaže, na konju – skočio na ovog zanimljivog od starih panjeva vinove loze vrlo vješto napravljenoga konja izloženog na sajmištu Pomurskog sejma, međutim, dakako, nije to učinio, svjestan da bi ga i sasvim laganim usponom na nj, a kamo li ne i skokom, začas skršio, što bi rezultiralo doista velikom štetom…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZdravko Mastnak (lijevo na slici), s Janezom Valdhuberom, ispred zanimljive umjetničke izvedbe konja napravljenog od starih vinovih loza

Mastnak, koji je dio odmora proveo u Svetoj Nedjelji na Hvaru u već tradicijskom njegovu ljetnom posjetu Zlatanu Plenkoviću, i koji se već okušao kao eno-konzultant posebice oko pjenušavog vina u više hrvatskih i bosansko-hercegovačkih te crnogorskih vinarija, ponovno je, eto, ušao u hrvatski zagrljaj, naime kuća Orbico, koja je upravo stekla većinski paket dionica (70 posto) u dioničkom društvu Navo Polska Grupa Dystrybucyjna iz Varšave i postala najvećim distributerom roba za široku potrošnju u Europi, predvidjela ga je kao sudionika u njenom projektu Mediteraneo, robne marke različitih proizvoda iz hrvatskih i slovenskih pogona a koji bi se pod tim nazivom plasirali u Poljskoj, tržištu s, kako veli Branko Roglić, vlasnik Orbica, oko 40 milijuna potrošača. Zasad se zna da bi u vinskom segmentu iz Hrvatske išao dingač, a iz Slovenije Mastnakovi pjenušci. Najavljuje se i distribucija ribljih konzervi i čokolada iz Lijepe naše, te kreacija Pivovarne Laško i sokova od Fructala iz Slovenije. Orbico, kako čujem, posluje u 17 zemalja od Baltika do Crnoga i Jadranskoga mora a izgledi su da do kraja ovoga ljeta uđe i u Ujedinjene Arapske Emirate, pa bi se Mediteraneo-program mogao u distribuciji proširiti i na sve te države, a, s druge strane, neki proizvodi iz tih zemalja mogli bi naći put do hrvatskog tržišta.

VINARI NOGOMETAŠI

U ocjenjivanju Vino Slovenija, ali i na popisu izlagača sa svojim uzorcima na štandu udruge obiteljskih vinskih gospodarstava Slovenije na Agri 2014 zabilježen je Danilo Steyer iz Plitvice (Plitvice eto imaju i Slovenci!) kod Gormje Radgone, jedan od ponajboljih individualnih privatnih vinogradara/vinara slovenske Štajerske, njegova vinska kuća Steyer slovi kao Hiža dišećega traminca ili Gewürtztraminera. Danilo proizvodi traminac u nekoliko kategorija, kao suh, polusuh, polusladak, predikatni, Exclusive dozrijevan na finom talogu u bačv(ic)ama, te kao pjenušac rađen klasičnom šampanjskom metodom.

Steyer upravo u Plitvicama dovršava novi podrum, površine 1500 četvornih metara. Taj novi i od dosadašnjeg osjetno veći i moderniji podrumski prostor pruža i više izgleda za još bolju kapljicu. Kompleks treba proraditi do ove berbe, tako da bi primarna prerada grožđa iz 2014. svakako bila tu. Inače povelik dio objekta predviđen je za prijem poslovnih partnera i gostiju na degustaciju, a bit će tamo u dogledno vrijeme i koji apartman za prespavati…

OLYMPUS DIGITAL CAMERADanilo Steyer, Hiža dišečega traminca

Danilo je za trajanja Agre uvijek osobito zauzet sa Salonom traminca u mjestu Negova kod Gornje Radgone. Festival je inače startao 2010. i izdanje 2014. je jubilarno, peto, međunarodnog je karaktera i okuplja bojne proizvođače vina od te cijenjene aromatične sorte i dakako brojne ljubitelje tih vina. Uz tramince, na kušanju se uvijek nude i specijaliteti koji se lijepo sljubljuju uz traminac.

Ali, Danilo je i dobar nogometaš, i ne samo da igra za vinsku nogometnu reprezentaciju Slovenije, nego je i njen aktualni predsjednik. Već odavna, svaki put kad se sretnemo, pita me ima li kakve šanse da Hrvatska također osnuje svoju vinsku nogometnu reprezentaciju i da se prijavi za međunarodno takmičenje, svaka utakmica a pogotovu kad je riječ o europskom prvenstvu ne samo da je zgodna za upoznavanje i druženje s vinarima iz drugih krajeva i zemalja nego je i dobra prigoda za (internacionalnu) promidžbu vina svoje zemlje i vlastitoga vina. Čudno je, doista, što Hrvatska, s obzirom da u vinskim krugovima ima pojedince koji su se istaknuli u profesionalnom nogometnome svijetu (Mohor, Adžić, Butina…) i pogotovu stoga što Hrvati sve najbolje znaju o nogometu i vinu, nema vinsku reprezentaciju, možda bi nam s vinskom nogometnom reprezentacijom na sportskome planu priredila više veselja nego što je napravila klasična reprezentativna momčad…

Naši zapadni susjedi Slovenci vinari-nogometaši do sada su, inače, hvali se Steyer, bili dva puta europski prvaci, a eto ove godine, kad su prvenstvo organizirali Švicarci, osvojili su četvrto mjesto, šampionima su postali Nijemci, kao i u Brazilu…

OD MAČKOVCA DO MAČKOVCI

Ima i još! Kad već gledamo na prostor Međimurja, Pomurja i Prekmurja, na pamet padaju ne samo dobra vina nego i dobro bučino ulje, dobra hrana. Odlučili ste počastiti se odličnim domaćim specijalitetima i njima prirodanime  dostojnim vinom? U glavi vam je, vjerujem – Mačkovec!

Ali nije stvar baš tako jednostavna, naime, ovo o čemu govorim je ne u jednome Mačkovcu! DVA su, ne predaleko jedan od drugoga, u eno-gastro smislu interesantna Mačkovca – jedan je u Međimurju, nedaleko od Čakovca u pravcu Lendave (Mačkovec), a drugi je kod Murske Sobote u Prekmurju u Sloveniji (Mačkovci). Vrijedi se potruditi obići ih obadva!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMala hiža u Mačkovcu i, dolje, vlasnik i chef Branimir Tomašić u kuhinji sa svojim kuharomMala hiza Tomasic

 Restoran Mala hiža u međimurskom Mačkovcu uvjerljiva je postaja vezana uz jelo. Objekt Branimira Tomašića uvršten je, u ovogodišnjem izboru najboljih hrvatskih restorana, među prvih deset! Treba li bolje preporuke?! Mala hiža ima dosta gostiju i iz Slovenije, ali i iz Austrije, što je sjajno, naši susjedi otkrili su vrijednosti na tanjuru u kreaciji Tomašića i njegove ekipe, međutim nisam siguran da hrvatski ljubitelji plemenite kapljice, jednako tako kao Slovenci u Malu hižu, hodočaste u prekmurski Mačkovec da otkriju bisere što ih kreira Uroš Valcl, enolog i upravitelj vinske kuće Marof, te da otkriju i prekmursko bučino ulje. Pa, zašto ne spojiti dva Mačkovca?!

Preporučujem posjet Marofu, jer podrumski kompleks, lociran uz vinograde, moderan je i lijep, a Valcl, inače s diplomom Agronomskog fakulteta u Mariboru, u kreaciji vina uspješno inovativan ali istodobno i na kolosijeku tradicije, prirodnosti.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrum Marof, i, ispred, u lijepo uređenom okolišu,Uroš Valcl, koji se tu uposlio da bude vinogradar i enolog, a postao je još i upraviteljem

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača odmah pored podruma Marof, za prijem VIP-gostiju

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarof: iako se tako čini, nije interijer neke moderne crkve s oltarom, ali svojevsni oltar je svakako prisutan! Jednostavno, vrlo moderno uređena, elegantna kušaonica i, dolje, Uros Valcl u njoj, s vinimaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pristup u vinogradu i podrumu je, tvrdi Valcl, s eko-predznakom (zasad integrirana produkcija, ide se prema biodinamici), prinos je nizak (0,50 kg po trsu), kvasci vlastiti, igra se na dovoljno vremena a ne na žurbu i dodavane enzime koji po želji ubrzavaju procese. Vina savršeno čista, privlačna, od onog baznoga (mješavina svih bijelih sorata u nasadu, za ljubitelje količine a i gemišta), preko interesantne linije classic (mješavine Beli križ od 50 posto graševine iz inoksa, te 30 posto chardonnaya i 20 posto sauvignona koji su više mjeseci ležali na finom talogu tj. kvascu, pa Chardonnaya 2012 i Sauvignona 2012 koji su dozrijevali u drvu i proboravili po devet mjeseci na finom talogu), do špica označenih kao Breg, od grožđa s najboljih pozicija (cru) s time da se 40 posto grožđa Sauvignona ostavlja na maceraciji 12 mjeseci, nakon vrenja i maceracije sva vina odleže do devet mjeseci na finom talogu s kvascem.

Dojmljiv je, posebice i jer je s posve sjevernoga dijela Slovenije, Zweigelt 2011, iako još premlad. U pripremi za izlazak su – kušao sam ih iz bačava i bačvica – obećavajući frankovka, merlot i cabernet sauvignon…  Čudite se tolikim crnim vinima iz sjevernoga dijela Slovenije, k tome i da su ta vina za jaču pohvalu?

Mačkovci, gdje je vinograd s crnim sortama (95 posto) i gdje je i podrum Marof, jedan je – objašnjava mi Valcl, inače rodom iz Maribora i s obiteljskim vinogradom gotovo uz austrijsku granicu a u Marofu uposlen na prijedlog nekadašnjeg glavnog enologa Austrijanca Ericha Krutzlera – od najosunčanijih i najtoplijih te najsušnijih predjela Slovenije, sa, čujem, više od 200 sunčanih dana i s od 250 do jedva 400 mm oborina! Tlo je s oko dva površinska metra ilovače a na podlozi vulkanskog porijekla, klima je panonska s vrućim ljetom i toplom jeseni, ali i s utjecajem svježeg alpskog zraka koji sprječava vrućinu opasnu da sprži ili skuha grožđe. Drugi vinograd Marofa je u Bodoncima gdje je tlo od crvenog škriljevca i silexa, te gdje su posađene mahom bijele sorte. Marof inače brine o 40 hektara vinograda sa 140.000 loza, sortiment se sastoji od Graševine, Chardonnaya, Sauvignona, Silvanca zelenoga, Sauvignona Rizlinga rajnskog, Frankovke, Zweigelta, Merlota i Cabernet sauvignona.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinograd u Mačkovcima

Marof krije dragulj što tek treba izaći, a riječ je o maceriranome vinu koje uvrštavaju u tzv. narančastu kapljicu. Besprijekoran je i vrlo uvjerljiv (čist k’o sunce, neopterećen notama drveta) godinu dana macerirani prvijenac chardonnay, još uvijek – evo već drugu godinu – u bačvi tonneau (500-700 l), s izgledima da prve butelje izađu iz podruma tek iza Nove godine (2015.). Kušao sam i macerirani Rizling rajnski, također tek u pripremi za izlazak. Ni dugačka maceracija ni dozrijevanje u drvetu nisu mu pokrili sortnost. Rekao bih da bi neki proizvođači koji su se upustili u proizvodnju maceriranih, narančastih vina mogli dosta toga pokupiti upravo od Uroša Valcla, naime njegova macerirana vina koja sam imao prilike kušati ne samo da su besprijekorno čista nego, iako borave dugo u bačvi, neprekrivena drvom odaju i arome maceracije i arome dovoljno prepoznatljive za sortu. Zacijelo je to rezultat selekcije grožđa i strukture sirovine namijenjene maceraciji i dugom sazrijevanju za špic-proizvod, apotekarske higijene u podrumu, kao i umijeća u izboru bačve (proizvođač, paljenost…).

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUroš Valcl uz konusne velike bačve…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA …tonneaux…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA… barrique

OLYMPUS DIGITAL CAMERABučino ulje tvrtke Panvita, kojoj pripada i podrum Marof

Mala hiža i Marof, oboje iz Mačkovca ali svaki iz svojega, mogli bi baš ostvariti kakvu zgodnu eno-gastro-rekreativnu suradnju s kombinacijama specijaliteta na tanjuru Male hiže i specijaliteta u čaši od Marofa, s razmjenom turista, teniskim turnirom za gurmane (igralište postoji kod Male hiže), jednom godišnje, ljeti, biciklističkom turom od Mačkovca do Mačkovci s nagradama u obliku ručka ili večere odnosno paketa vinskih butelja, bučinoga ulja… Zašto ne i, npr., organizirati na toj relaciji obiteljski auto-reli, a za one koji vole pojesti i popiti malo više – zašto ne i uspostaviti prigodnu liniju turističkog vlakića ili prostranog turističkog kabrio-busa od Mačkovca H do Mačkovca Slo s (kostimiranim) turističkim vodičem, duetom ili trijom glazbenika s tradicijskim instrumentima i tradicijskom glazbom, domaćim prigriskom i čašom vina tijekom vožnje… Na kraju balade i u Maloj hiži i u Marofu – prolazak kroz prodavaonicu butelja, konfekcioniranih domaćih specijaliteta (meso z tünjke, tipične kobasice, salame, bučino ulje, prekmurska odnosno međimurka gibanica, vino…). Ne smetnimo s uma da su, s obzirom na blizinu, osnovni potencijalni gosti državljani četiriju zemalja – Hrvati, Slovenci, Austrijanci i Mađari…   ♣ 

 ________________________________

OCJENJIVANJA MLJEKARSKIH i MESARSKIH PROIZVODA, SOKOVA – Po tradiciji, u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni ocjenjuju se mlijeko, meso, mljekarski i mesarski proizvodi, te bezalkoholni napici, voćni sokovi.

Evo kako su ove godine prošli hrvatski proizvođači I proizvodi u kategoriji vezanoj uz MLIJEKO:

Belje d.d. – šampion s ABC svježim krem-sirom classic i s ABC svježim krem-sirom Mediteran; velika zlatna medalja za ABC svježi krem-sir Vlasac

Koka d.d. Varaždin – velika zlatna medalja za panirani edamec zamrznuto, i za panirani camembert, zamrznut.

Mini mljekara – Veronika d.o.o. – veliko zlato za zagorski svježi sir, zatim za maslac zagorski Veronika, i za sirutku; zlatna medalja za polutvrdi masni sir Jura; srebrna medalja za kiselo vrhnje 30 % m.m. i srebro za domaći taborgradski sir

Vindija d.d. – šampion za mliječni puding od čokolade, pa za mliječni puding od vanilije, te za fetacu – meki masni sir od kozjeg mlijeka u salamuri; veliko zlato za Vivis svježi krem-sir šunka; Vindino sirni desert jagoda, banana; Vindino mliječni desert lješnjak čokolada; mliječni puding sa šlagom čokolada; mliječni puding sa šlagom vanilija; Vivis svježi krem-sir natur; UHT popy shake vanilija; UHT kozje mlijeko; UHT ledena kava; puding Choko–Loco; Caprofresh – svježi sir od kozjeg mlijeka; Ovidur – tvrdi sir od ovčjeg mlijeka. Zlatna medalja za Bovidur – tvrdi sir od kravljeg mlijeka; UHT Čokoladno mlijeko; Caprodur – tvrdi sir od kozjeg mlijeka; brončana medalja za Bovizolu – meki masni sir s plemenitom plijesni.

MESO

Koka d.d. Varaždinzlatna medalja za Gaveline rolice sa slaninom; posebno priznanje sajma Agra za proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla: Cekin pileća jetrena pašteta

BEZALKOHOL, SOKOVI

Dalmacijavino d.d. u stečajusrebrna medalja za Pipi limunadu 0,25 l

Vindija d.d. Prehrambena industrijavelika zlatna medalja za Multi A+C+E 2 l; zlatna medalja za Nektar jabuka 2 l, GI Control crni ribiz – jabuka 1,75 l PET; srebrna medalja za Vindi Iso sport limun – grejp 1,75 l PET ■

                     SuČ – Kolovoz / August 2014

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: