Putevima Sauvignona bijeloga/ KONTROVERZNI IGRAČ, KOJI TEK TREBA REĆI SVOJE!

 Sauvignon du Monde logo 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t     

SAUVIGNON: MNOGI GA POTROŠAČI VINA OBOŽAVAJU ALI i MNOGI GA, SMATRAJUĆI GA ČAK ZBOG JAČINE PA PONEKAD i VRSTE MIRISA, i VULGARNIME, ODBACUJU. STRUČNJACI KOJI SU MU SE JAČE POSVETILI DRŽE DA JOŠ NIJE POKAZAO SAV SVOJ POTENCIJAL i DO KRAJA ZASJAO. U ZAGREBU – ZANIMLJIVA KONFERENCIJA POSVEĆENA NJEMU IZ SJEVEROZAPADNOG DIJELA HRVATSKE, SLOVENSKE ŠTAJERSKE i AUSTRIJSKE JUŽNE ŠTAJERSKE, TRIJU PODRUČJA u TRI DRŽAVE GDJE SE OD SPOMENUTE SORTE PROIZVODI VINO VRLO SLIČNIH KARAKTERISTIKA

ABC i ABS, a nije riječ ni o abecedi, niti o kočionom sustavu kod automobila, nego o kraticama za uzrečice anything but chardonnay odnosno anything but sauvignon, u prijevodu sve samo ne chardonnay odnosno sve samo ne sauvignon.

Prije stanovitog vremena kad je chardonnay naprosto zagospodario u globalnoj vinskoj ponudi počelo je upravo s abc-om, naime krug potrošača plemenite kapljice u nastojanju da se potiče bioraznolikost općenito i raznolikost na tanjuru i u čaši krenuo je u akciju protiv dominacije svijetom kapljice od tek nekoliko opće prihvaćenih francuskih vinskih sorata, konkretno na tapeti anything but… uz Chardonnay našli su se i Sauvignon, Merlot te Cabernet sauvignon.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASaša Špiranec, inicijator i, sa svojom ekipom iz Vinarta, i organizator Konferencije, te Ivo Kozarčanin, novinar-urednik u 24sata i bloger Bakhov sin, bili su prvi predavači na Konferenciji o sauvignonu u Zagrebu

 Sauvignon je tu u specifičnoj poziciji, naime riječ je o aromatičnoj i kroz organoleptiku i za onoga tko nije osobiti vinski znalac dosta lako prepoznatljivoj sorti što će aromama (egzotično voće, cvijet bazge, trava, zelena paprika, list rajčice…) u vinu brojne pilce instantno šarmirati, dok će pak, istodobno, nekima upravo zbog intenziteta aroma a i zbog senzacije pipija mačke, nerijetko vezivanog uz sauvignon, vino činiti vulgarnim i odbojnim.  Unatoč takvoj podjeli, koja baš i ne prati vina drugih kultivara, sauvignon – inače kao sorta rodom iz bordoškoga kraja gdje u vinu živi u simbiozi sa semillonom, svjetski znan i kao adut Loire (Sancerre, Pouilly Fumé…), austrijske Štajerske te Novog Zelanda, pa i talijanskog Collija – stekao je veliku planetarnu popularnost, vjerojatno najviše zahvaljujući Novozelanđanima koji su mu se jako posvetili kroz proizvodnju te kreirali jedan svoj raspoznatljivi i za širu masu vrlo dopadljivi stil, ali i potrudili kroz marketing, gdje je svakako jedan od temelja uspjeha kod publike bila i relativno vrlo prihvatljiva cijena.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa konferenciji, neki kao slušatelji, neki kao govornici: Mitja Herga, direktor i glavni enolog u P&F Puklavec iz Ormoža, zatim Tomislav Bolfan, vlasnik posjeda Vinski vrh iz Hrašćine, te novinari Zoltan Gyorffy iz Pečuha i Jože Rozman iz Ljubljane

Iz svojevrsne kontroverznosti sauvignona uzrokovane svakako i nekim suvremenim tehničkim mogućnostima vezanim uz vrlo niske temperature fermentacije te mikroorganizme što se u suvremenom vinarstvu u podrumima koriste u velikom opsegu, proizašle su u ponekim područjima i neke zamisli marketinške prirode a na popularizaciji vina lokalnih ne toliko međunarodno popularnih sorata kao – zamjenskim sauvignonima! Prisjećam se prije nešto više od godine dana razgovora s uglednim britanskim marketingašem angažiranime da pomogne u promidžbi hrvatskoga vina na internacionalnoj pozornici: rekao mi je da je, nakon serije kušanja, mladu istarsku malvaziju što se proizvodi na našem najvećem poluotoku i označava s IQ (Istrian Quality) doživio upravo kao dobru zamjenu za sauvignone, kako za one potrošače koji na svojemu stolu ne žele vidjeti etiketu ni sauvignona ni chardonnaya ni merlota ni caberneta, tako i za potrošače kojima su već dosadila vina gore spomenutih internacionalnih sorata među njima i Sauvignona bijeloga, pa se žele od njih odmoriti i traže vino nekog drugog kultivara, međutim, istodobno, ostajući, valjda podsvjesno, vjerni barem u tragu sauvignonskim aromama kakve se eto znaju naći upravo u modernim našim mladim istarskim malvazijama… Kod nas inače bude i graševina koje cvijetnom komponentom u mirisu mogu podsjetiti na sauvignon.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvana Puhelek iz Svetog Ivana Zelina govorila je o pokusima sa sauvignonima u obiteljskom podrumu Purek

Poklonici sauvignona još i prije nego što su se proširila međunarodna vrednovanja vina specijalizirana po pojedinim sortama, primjerice Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde… krenuli su u organizaciju ocjenjivanja vina samo od Sauvignona bijeloga, bilo je to, prisjećam se, još prije više desetljeća u Češkoj, riječ je o Sauvignon Forumu. Nakon više uspješnih izdanja to je ocjenjivanje palo donekle u sjenu i sad je, kako čujem, poopćeno, tj. okrenuto vinima svih sorata. Prije nekoliko godina, povezavši se tijesno s bordoškim profesorom enologije Denisom Dubourdieuom, inače i proizvođačem vina koji se osobito bavi upravo sauvignonom, s organoleptičkim vrednovanjem kapljice isključivo od Sauvignona krenuli su, s nazivom Sauvignon du Monde, organizatori jednog od najvećih vinskih takmičenja na svijetu – Concoursa Mondial de Bruxelles (CMB). Cilj je bio ne samo osnovati još jedno novo ocjenjivanje nego, u suradnji s uglednim enologom, profesorom i znanstvenikom, širiti spoznaju o mogućnostima te sorte. Organizacijske sposobnosti ekipe iz CMB-a, znanje, autoritet prof. Dubourdieua, visoka internacionalna reputacija i određena financijska snaga CMB-a zacijelo će ocjenjivanju Sauvignon du Monde omogućiti dug život. Nakon šest izdanja, uvijek u područjima u znaku sauvignona, od čega dva u bordoškome kraju i jednoga u Loiri, 2015. godine će se Sauvignon du Monde održati  – bit će to 22. i 23. svibnja – u našem susjedstvu,  u mjestu Buttrio u Furlaniji Veneciji Juliji gdje je, osobito na Colliju, pa i na slovenskim Goriškim brdima, sorta dosta raširena!

OLYMPUS DIGITAL CAMERASauvignone austrijske Južne Štajerske uz moderiranje danske konzultantice Marie von Ahm prezentirali su Hannes Gross, Armin Tement, Alexander Sattler i Hannes Sabathi

KONFERENCIJA O SAUVIGNONU

Na zamisao da skrene pažnju na sauvignon u našim je krajevima došao Saša Špiranec, voditelj zagrebačke konzultantske tvrtke Vinart i vinski pisac. Inicirao je i, u hotelu Antunović u Zagrebu, organizirao prvu Konferenciju o Sauvignonu bijelome, skup proizvođača te sorte, ljubitelja vina od te sorte, novinara, vinskih trgovaca, ugostitelja… Zamisao je iduće godine ovakvu konferenciju prirediti u Ljubljani pa onda i u Beču.

  U najavama je rečeno da se vinima koja su vrlo slična po stilu želi pokazati kako Bregovita Hrvatska tj. brežuljkasti sjeverozapadni dio Lijepe naše, zatim slovenska Štajerska te austrijska Južna Štajerska, dakle regije u trima zemljama, čine jedan terroir (jedna sorta, tri zemlje, jedan terroir, jedno vino…).

– Kušajući vina, i promatrajući prirodu iz triju vinskih regija triju država s trima različitim jezicima, shvatio sam da usprkos granicama koje su nacrtali ljudi i njihovi jezici priroda i dalje govori samo jednim svima razumljivim, vlastitim jezikom. Tri promatrane regije što ih priroda spaja a ljudi dijele su Südsteiermark iz Austrije, Štajerska iz Slovenije i Bregovita Hrvatska. Za sve te tri regije tipična su dva vinska stila: prvi, koji karakteriziraju mlada, svježa, živahna vina, te drugi, koji karakteriziraju jednako osvježavajuća vina ali s puno više intenziteta, mineralnosti i slojevitosti, te s potencijalom za odležavanje – kaže Saša Špiranec.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPostavljeno je kao reklama za čuvenog austrijskog proizvođača Riedela, kuću koja je dizajnirala i pustila u prodaju prvu čašu za hrvatsko vino – riječ je o istarskoj malvaziji, i postavljeno, dakako, kao reklama i za zagrebačku kuću MIVA, koja u Hrvatsku uvozi Riedelove čaše. Nije moglo ostati neprimijećeno, kao dio naše vinske realnosti, i kao svojevrsna (mada od izlagača nehotična) provokacija na skupu upravo o – sauvignonu! Na slici su Lana Mohor sa štanda MIVA-e i Rajko Žličar, koji s agronomom Božidarom Grabovcem i enologom Danilom Šnajdarom čini vinski proizvođački trio Verus iz Ormoža  

Uz radionice, organizirana je i izložba vina na kojoj se u nazočnosti vinara osobno mogla kušati kapljica posjeda Tement, Sattlefhof, Sabathi i Gross iz Austrije, P&F Wineries Jeruzalem Ormož, Dveri Pax, Pullus i Verus iz Slovenije, te Bolfan, Vuglec-breg, Korak, Mladina, Puhelek Purek, Belović i Prigora iz Hrvatske. Čaše austrijskog proizvođača Riedela prezentirao je uvoznik u Hrvatsku – poduzeće MIVA.

Nakon jednodnevnog druženja u Antunoviću te degustacije ponuđenih uzoraka ali i idućeg dana za vrijeme jednodnevne turneje manje grupice sudionika Konferencije po Hrvatskom zagorju (Vinski vrh Bolfan), Ormožu i Jeruzalemu (P&Puklavec) te po JužnoŠtajerskoj vinskoj cesti u Austriji duž same granice sa Slovenijom (Tement, Gross, Sattler, Sabathi…) zapravo se – uz to što se vidjelo da sauvignon u tipologiji mladog vina sjeverozapadne Hrvatske, slovenske Štajerske i austrijske Južne Štajerske ima u organoleptici velikih sličnosti – sjajno pokazalo da ta sorta što se tiče vina ima velike mogućnosti za ponudu, i da pruža velike izazove I proizvođačima vina i chefovima kuhinja. Austrijanci su u ovoj uvjetno rečeno konfrontaciji po meni izašli kao apsolutni šampioni manifestacije. Vina koja su prezentirali sva, osim jednog ili dva uzorka samo jednog istog proizvođača, bila su vrlo ujednačena ne samo stilom nego i kakvoćom, a kroz različite etikete pokazala su kakve mogu biti razlike od vina do vina iz različitih mada i maltene izravno susjednih pozicija. Austrijanci su prezentirali zrelu kapljicu i u većoj mjeri kapljicu starijih godišta, koja je bila u odličnoj formi. To govori da zaista rade vrlo ozbiljna vina i da se ne ograničavaju tek na ona mlada i svježa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPredavanje o sauvignonima svijeta: Paul White, novozelanski vinski pisac

Vrijedilo bi bilo uvjeriti se upravo u to što je sve Sauvignon bijeli u stanju pružiti u vinu ovdje i u zemljama u okruženju, dakle od modernog mladoga preko onoga njegovanog u bačvi odnosno u bačvici na finom talogu, maceriranoga i duže dozrijevanoga, do onoga s i do barem pet godina do jednog desetljeća na plećima, od onoga ne samo iz sjeverozapadne Hrvatske, slovenske Štajerske i austrijske Južne Štajerske nego i Daruvara i Kutjevačkog vinogorja, pa i onoga iz naše Istre a i Goriških brda, talijanskog Collija… Ova konferencija tek je početak, dobro je da se krenulo, vremena će, vjerujem, još biti i za šire sučeljavanje.

Evo ukratko i što se čulo o Sauvignonu na izlaganjima raznih predavača, među kojima su, kao otvarači skupa, nastupili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin, urednik u 24 sata i bloger Bakhov sin, da bi potom o slovenskoj Štajerskoj govorili vinski pisac Robert Gorjak i enolog Mitja Herga.

Sauvignon u Hrvatskoj, po službenom podatku ARCOD dobivenom od Agencije za plaćanja u poljoprivredi u sklopu Ministarstva poljoprivrede RH, zauzima oko 257,7 hektara površine. Ta se sorta u sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše uzgaja na područjima Plešivice, Pokupja, Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore te u Moslavini. Inače, ima je i u Slavoniji, konkretno u Kutjevačkom vinogorju, a nešto i u Istri. Slovenija pak, koja ukupno broji oko 16.000 hektara pod trsjem, u Štajerskoj ima nekih 6000 ha, od čega je 600 ha pod Sauvignonom. Za slovensku Štajersku Sauvignon bijeli iznimno je značajna sorta. Na tržište izlazi kao samostalno, jednosortno vino, u blendovima, uglavnom kao mlado svježe i voćno. Njegovano je većma u inoksu ali drže ga ponešto i u drvu, od njega proizvode i predikat. Među ponajboljim pozicijama za Sauvignon bijeli je, vele, Gomila, kod sela Kog u Ljutomersko-ormoškim goricama. O sauvignonima austrijske Južne Štajerske, uz moderiranje vinske konzultantice i uvoznice vina Marie von Ahn, Dankinje koja živi u Barceloni, pričali su Hannes Sabathi, Hannes Gross, Armin Tement i Alexander Sattler. Momci vrlo samouvjereni ali, istina, i strukovno vrlo potkovani, ambiciozni sinovi afirmiranih vinogradara i vinara toga dijela Austrije (Manfred Tement, Alois Gross, Willy Sattler…). Dok su naši sauvignoni (neujednačeni u kakvoći!) pa i slovenski sauvignoni bili mahom mladi (2013; iz Hrvatske bili su od starijih Belovićev iz 2011. i jako dobar ali na žalost prethodno nedekantiran Korakov iz 2006, a od slovenskih dva od Dveri Paxa – Vajgen iz 2011. i Vajgen iz 2008, s dosta nota drveta), dotle su Austrijanci donijeli na pokaz tek dva vina iz 2013, ostala su bila iz 2012, pa 2011. te 2007. I objasnili da oni ta vina koja se trebaju pokazati u kompleksnijem ruhu i od kojih se očekuje da i izdrže neko duže vrijeme sva njeguju na finom talogu odnosno na kvascu (sur lie). Desetak južnoštajerskih vinara, među njima i braća Polz kojih na žalost nije bilo na skupu, udružilo se u grupu sa zadatkom internacionalne promocije kakvoće, osebujnosti vina te vinorodnog područja Južne Štajerske. U 2006. dogovorili su se o klasifikaciji svojih vinograda i vina koja uz generičnu oznaku pokrajine za bazno vino i klasičnu oznaku classic za mlado svježe vino obuhvaća i ozbiljnije uratke od grožđa s boljih pozicija u selu/općini (Dorf, Village) te ponajboljih pozicija (naznačenih na etiketi, primjerice Kranachberg, Sulz, Grassnitzberg, Sernauberg, Nussberg, Zieregg…) što se po njihovim zajedničkim stručnim mjerilima pokazuju u rangu 1er odnosno grand crua. Ta vina, njegovana na kvascu i u drvu, i duže vremena, preporučuju konzumirati nakon što prijeđu pet godina od berbe pa onda, sa sigurnošću da neće biti degradirana, i do dobi do 15 godina.  Indikativan je i podatak o cijenama: mlada vina, dakle u sadašnjem slučaju iz 2013., pa i neka iz 2012. plasiraju po 15 do 18 eura, ona iz 2012. s izdvojenih boljih vinogradarskih pozicija po 19 eura, a ona s najboljih pozicija ali nešto starija, od pet godina naviše, po 25 do 30 eura za butelju…

Amerikanac Paul White, vinski pisac već duže vrijeme nastanjen u Novom Zelandu, svoje je predavanje o područjima u svijetu gdje se uzgaja Sauvignon bijeli i razlikama u tlu, klimi, mikroklimi i lokalnom viđenju vina, začinio sauvignonima iz raznih krajeva svijeta, primjerice iz Loire, bordoškoga kraja, Australije (Margaret River), argentinske Mendoze, talijanskog Collija i, dakako, Novog Zelanda.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGastronomad Rene Bakalović i blogerica Morana Zibar pričali su o prikladnom spoju sauvignona s jelima

OLYMPUS DIGITAL CAMERASauvignonski izazov kuharima, evo prijedloga, gledano slijeva: tortellini punjeni shitake gljivama, pileća krilca panirana s gorušicom, žganci s maslacem od bundeve, i mini hot-dog od telećih hrenovki

Gastronomad Rene Bakalović i blogerica Morana Zibar održali su slovo o sljubljivanju jela s vinima od Sauvignona bijeloga, pa su tako na kušanje ponuđeni sirni namaz sa začinskim biljem, dimljena orada s klicama od rotkvice, sushi od lososa, pileća krilca panirana gorušicom, tortellini punjeni gljivama shitake, mini hot-dog s telećim hrenovkama, žganci s maslacem od bundeve (palenta bi bila da je poslužena s maslinama odnosno maslinovim uljem!), sladoled s ogrozdom.

TURNEJA

Nakon zagrebačke Konferencije o Sauvignonu bijelome i vinu sauvignon, grupica sudionika Konferencije krenula je iz Zagreba u obilazak terena. U ekipi: Saša Špiranec kao inicijator zagrebačkog skupa i osoba koja se pobrinula i za realizaciju događanja, njegova suradnica Irina Ban, pa gastronomad Rene Bakalović, zatim Dankinja Marie von Ahm, te vinski novinar i degustator Paul White iz Novog Zelanda, i ja. Iz Slovenije su se priključili Sonja Erčulj, šefica marketinga vinske kuće P&F Wineries iz Ormoža, te Robert Gorjak, vinski pisac i predstavnik vinske kuće Dveri Pax.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrva postaja: Vinski vrh Tomislava Bolfana ponad Hrašćine. Bolfan brine o 20 hektara vinograda, proizvodi godišnje oko 100.000 butelja, priklonjen je biodinamskom uzgoju. Lijepa jutarnja degustacija vina, među njima dakako i sauvignona, sve uz originalne, maštovito kreirane Bolfanove kanapeje od domaće i eko-uzgojenih sirovina i domaće proizvedenih prerađevinaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrva postaja – Vinski vrh Tomislava Bolfana, posjed ponad sela Hrašćina u Hrvatskom zagorju. Srdačan prijem na Vinskom vrhu, razgled vinograda i podruma, razgovor o Bolfanovoj biodinamici te degustacija neobičnih, kreativno napravljenih i jedinstvenih kanapea na eko-kolosijeku, kao i vina iz linije Bolfan – Sauvignona, kupaže Breg, blago ružičastog sivog pinota i Roséa, svih iz 2013 i svih odličnih za vruće ljetno vrijeme (dehidracija, bolje osvježenje nego uz klima-uređaj!)… Za kraj, sjajan zreli Rajnski rizling 2010.

JeruzalemEfektan prizor iz (ormoškog!) Jeruzalema: kao rukom likovnog umjetnika! Brojni su vinogradi na terasama

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJedan od ponajboljih položaja u Ljutomersko-ormoškim goricama – Gomila kod sela Kog. Tu su vinogradi imanja P & F Puklavec iz Ormoža. Ta kuća-div brine o 1100 hektara vinograda, od čega ih je 650 u vlasništvu P&F-a. Više od 50 posto vinograda je na terasama. Produkcija je integrirana. P&F proizvodi 5,5 milijuna litara vina godišnje

Sljedeća postaja – Ormož i Jeruzalem. Pentranje na terasu da bi se bolje vidio posebno kvalitetan položaj Gomila (320 metara nadmorske visine) kod Koga, krasan vinogradski pejsaž, kušanje, na toj terasi, pjenušca upravo od Sauvignona i upravo s te pozicije Gomila, obilazak podruma s pet-šest ili možda i sedam etaža pod zemljom, degustacija kupaža s dobrim udjelom sauvignona, ali i zanimljivog Chardonnaya Gomila.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa terasi-vidikovcu odakle se pruža lijepi pogled na okolni vinogradarski krajolik: s obzirom da su oči usmjerene na poziciju Gomila, gdje su većma posađeni Sauvignon bijeli i Šipon odnosno Moslavac, Furmint, direktor Mitja Herga i enolog Rok Jamnik donijeli su ovamo na kušanje pjenušac od sauvignona kao baznoga vina šampanjiziranoga klasičnom metodom i odležanog na kvascu tri mjeseca. P&F ima i premium brut šampus od Šipona s Gomile, koji je na kvascu bio 30 mjeseci! P&F Puklavec posjeduje osam hektara vinograda i u Makedoniji a dio grožđa tamo kupuje od izabranih kooperanata te proizvodi Cabernet sauvignon, Merlot i Vranac. Želja im je odande, s juga, imati i rasno crno vino, ali zasad u tome smislu stvar ne ide tako lako jer, čujem, kooperanti čak i ako dobiju više novaca za manju količinu kvalitetnijega grožđa još ne prihvaćaju smanjivanje roda po trsu  

Jeruzalem podrum Stepenice u dubinuJeruzalem-Ormož vinski podrum P&F Puklavec: vrtoglavica – pogled s vrha stepenica u dubinu zemlje

A onda – austrijska Južna Štajerska, dolazak u Berghausen i u podrum Tement, Manfred Tement i sin mu Armin, da ponovim, spadaju među najbolje proizvođače u Štajerskoj, ali bogme i u cijeloj Austriji. Specijalisti za sauvignon (uvodni Classic 2013, izvrsni Sernau 2012, poseban Zieregg IZ reserve 2008/igra s maceracijama, 100 dana trajanje fermentacije, pa Zieregg 2008 Vinothek Reserve). S terase Tementovog podruma pogled puca na Zieregg. Potom razgled drugih vinograda, u društvu s Arminom Tementom i Hannesom Grossom, sinom drugog štajerskog vinskog velikana Aloisa Grossa. Prekrasni prizori Ratscher Nussberga i Herrenberga Svečina. Šteta da s nama nije bio i netko s Plešivice, koja je konfiguracijom vrlo slična krajoliku Južnoštajerske vinske ceste, ali, iako je lijepa, na žalost ne djeluje tako njegovano i uređeno…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANovi, vrlo moderno ali i s domaćom dušom uređeni podrum jednog od najboljih austrijskih proizvođača Tementa. Tementovi, specijalisti za sauvignon, posvećeni su i drugim za onaj kraj prikladnim i tradicijskim sortama kao Graševini, Pinotu bijeliome, Chardonnayu, Muškatu žutom, Tramincu mirisavome…. I oni, kao i mnogi drugi Južnoštajerci, s bijelim vinima izlaze kao jednosortnima jer, kažu, bijeli cuvéei ma kako bili dobri ne mogu postići višu cijenu s obzirom da su u percepciji kupaca južnoštajrskoga vina bijele mješavine sorata sinonim za obično bazno i nižekvaliteno vino. Na crne mješavine međutim ne gleda se negativno. Tementovi brinu o oko 100 hektara trsja, od čega je 20 ha na slovenskoj strani a od tih 20 je 14 ha na poziciji Ciringa i odande nastaje vino s robnom markom Ciringa – fosilni breg. Inače ukupno Ciringa obuhvaća 20 ha, Tementovi su dakle tu praktički monopolisti. Tementovi su, inače, prije nekoliko generacija počeli s dva hektara trsja i postupno se širili do današnjeg opsegaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERATrsje na Južnoštajerskoj vinskoj cesti, inače u neposrednoj blizini slovenske državne granice, na visinama je od 300 do 600 metara. Armin Tement, sin Manfreda Tementa, objašnjava da u Južnoj Štajerskoj postoje četiri tipa tla: škrljevasto, šljunčano/pješčano, ilovasto i ilovasto-vapnenasto. Evo nas na terasi Tementova podruma, s pogledom na visokokvalitetnu poziciju Zieregg. Tu su Rene Bakalović, Hannes Gross, Sonja Erčulj, Marie von Ahn, Robert Gorjak, Armin Tement, Saša Špiranec i Paul WhiteOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAKrasna barricaia kod Manfreda i Armina Tementa. Armin Tement na slici je s prijateljem i vinogradarom i vinarom Johannesom Grossom

OLYMPUS DIGITAL CAMERALegenda štajerskog i austrijskog vinogradarstva i vinarstva je Alois Gross, na slici sa sinovima Michaelom i Johannesom, skraćeno Hannesom

Veliko finale na kojemu se pridružio i Alexander Sattler – sjajna večera uz lokalne specijalitete (kobasice, šunku, kosani špek, paštetu, sireve, razno povrće, izvanredno bučino ulje) kod proizvođača Hannesa Sabathija. Na degustaciji devet vina (domaćini su se uistinu iskazali brojem butelja i kakvoćom ponuđenoga vina!): Gelber Muskateller 2013 Gamlitz – Sabathi; Chardonnay 2012 Gamlitz – Sabathi, Sauvignon blanc 2008 Grassnitzberg – Tement; Sauvignon blanc 2010 Kranachberg – Sattler; Gelber Muskateller 1993 (HEJ, 1993!) – Gross; Weissburgunder 2007 Pfarrweingarten – Sattler; Sauvignon blanc 2006 Ratscher Nussberg – Gross; Sauvignon 2003 Kranachberg – Sabathi i, na kraju, Sauvignon blanc 2001 Zieregg – Tement.   ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPozicija Herrenberg-Svečina. U pozadini je dio Ciringa

OLYMPUS DIGITAL CAMERACru vinograd Ratscher Nussberg. Desetak ponajboljih južnoštajerskih vinogradara-vinara koji se dugo druže i prijatelji su i čiji sinovi, uključeni u obiteljski posao oko vina, nastavljaju s tim druženjem, a među njima su npr. Tement, Gross, Sattler, Sabathi, Polz… udruženi su u grupu koja zajednički brine o unaprjeđenju kakvoće grožđa i vina te o marketingu vina. U tom smislu prije više godina zasađeno je na nekoliko položaja par ovećih vinograda s izdvojenim boljim klonovima pojedinih sorata da bi se na temelju praćenja vidjelo na kojim pozicijama i na kojim tlima koje sorte i klonovi daju najbolji rezultat, pa se po tome i sadilo nove vinograde. Prije nekog vremena grupa je odlučila svoja vina, naravno uz prethodno sačinjeni interni pravilnik o ponašanju u trsju i u podumu te izlasku vina na tržište, klasificirati na francuski način, konkretno za bazna vina generičnom oznakom Südsteiermark, ona kvalitativno za stupanj viša navodom sorte i oznakom Steierische Klassik, ona pak iznad toga najprije oznakom lokaliteta (sela – Dorf, općine, kao što je u Francuskoj village) a onda sorte. Kao špica piramide kakvoće su Erste STK Lage ili 1 STK (=1er cru), a to su npr. Grassnitzberg, Steinback, Hochkittenberg, Wielitsch, Sulz, i Grosse STK Lage ili G STK (=grand cru), a to su npr. Zieregg, Sernau, Nussberg…

OLYMPUS DIGITAL CAMERABuschenschank Hannesa Sabathija – ambijent lijep, sav u cvijeću, hrana izvrsna, bazirana na lokalnim proizvodima (sir, špek, zaseka, paštete, gljive, povrće iz vrta, odlično bučino ulje…)

OLYMPUS DIGITAL CAMERASrdačna dobrodošlica domaćina Hannesa Sabathija

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAStol velik, ali i – prepun!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sabathi boce veceraAustrijanci su se doista pokazali! Evo na ogradi složenih butelja redosljedom slijeva nadesno, kako su vina posluživana (vidi tekst)!

______________________________________

SAUVIGNON BIJELI / SAUVIGNON BLANC – Za kultivar Sauvignon bijeli kažu da je globalna sorta lokalnog izričaja! Proširio se po cijelome svijetu, i svuda gdje se proizvodi odlikuje se atraktivnošću, zanmljivo je da kod nekih konzumenata izaziva – averziju. S dosta je visokom aromatičnošću, te prepoznatljivošću organoleptičkog profila koji ne ostavlja dvojbu glede sortne pripadnosti, relativno je lako pamtljiv, u različitim područjima svijeta definiran je i različitim stilovima.

SINONIMI: ispravan naziv je Sauvignon blanc, u hrvatskom prijevodu Sauvignon bijeli. Još se za nj kaže Muškatni silvanac, Blanc fumé, Surin, Savagnin, Genetin, Spergolina, Pellegrina. Uz Sauvignon blanc postoje još i Sauvignon jaune (žuti), Sauvignon noir (crni), Sauvignon rosé (ružičasti) i Sauvignon violet (ljubičasti). Sauvignon gris (sivi) je drugi naziv za Sauvignon rosé. S izrazom sauvignon u nazivu postoji još jedna sorta – Sauvignon vert ili Sauvignonasse, koja je inače dosta raširena u Čileu, te koja je, po nekim ampelografskim stručnjacima, isto što i Tokai friulano. Talijani su, kad im je najavljeno da zbog mađarske zaštite naziva Tokaj više ne smiju za popularni furlanski kultivar rabiti naziv Tokai friulano, neko vrijeme čak razmišljali o tome da, iako to ne zvuči nimalo talijanski, službeno rabe Sauvignonasse. Kultivar koji se u Kaliforniji uzgaja pod nazivom Sauvignon vert navodno je zapravo bordoški Muscadelle.

PORIJEKLO: sorta dolazi iz jugozapadne Francuske, iz bordoškoga kraja, i jedna je od najstarijih na svijetu. Karakteristična je za francuske vinorodne regije Bordeaux, posebice za dio Entre-Deux-Mers gdje je se u proizvodnji vina miješa sa Semillonom i Muscadelleom, potom za oblast Graves gdje se miješa sa Semillonom, te za zonu slatkih desertnih botritiziranih vina Sauternes, gdje se miješa također sa Semillonom, potom za dolinu Loire (Sancerre, Puilly Fumé…). O sauvignonu kao vinu u Francuskoj postoji zgodna priča koja možda i nije istinita: od 1553. do 1610. u Francuskoj je živio kralj Henri IV od Navarre, i njemu je navodno kao bebi djed najprije trljao usne češnjakom, a onda bi mu dao žličicu sauvignona. Kasnije je, kažu, onako trenirani Henri IV slovio kao izvanredan stručnjak za kušanje sauvignona…

Sauvignon bijeli uzgaja se osim u Francuskoj i u drugim zemljama Europe i, dakako, Hrvatskoj. Sredinom 19. stoljeća prenesen je u Čile, a 1880. prve su loze stigle i u Kaliforniju, potom se proširio i po Južnoj Africi – gdje ga, radeći kupaže, miješaju i sa chardonnayem!, pa Australiji, Novom Zelandu. Po podatku koji se čuo iz redova organizatora Svjetskog kongresa o Sauvignonu bijelome u Grazu prije koju godinu, danas se Sauvignon bijeli na Zemlji prostire na oko 80 tisuća hektara površine, i na rang-listi 10 najrasprostranjenijih kultivara u svijetu zauzima osmo mjesto.

U međunarodnim okvirima, uz one francuske, dosta su znani npr. sauvignoni iz talijanske Furlanije Venecije Julije (svježi i jače aromatični, ali i oni koji težište imaju više na tijelu nego na aromatici), pa iz austrijske Štajerske (svjež, aromatičan i uvelike u pravcu bazge), slovenske Štajerske, a posebice je danas popularan onaj svježi i naprosto nabijen aromama južnog, egzotičnog voća što stiže s Novog Zelanda. U Hrvatskoj, gdje ga zasad nema baš jako puno međutim širi se, pokazao se jako dobrime u Međimurju (svjež, aromatičan), te u Kutjevačkom vinogorju i na Plešivici, u ova dva zadnje spomenuta područja ističe se kako aromatikom tako i snažnim tijelom.

ROD: sorta voli toplije, brežuljkaste položaje i mršavija tla. Prinos je srednji i redovit. Grožđe dozrijeva u drugom razdoblju.

SVOJSTVA: svojstva vina jako ovise o položaju vinograda, tlu, prinosu i o godištu te načinima vinifikacije i dozrijevanja. Ako ga se prerano ubere, bit će s mnogo zelenih tonova koji ne zavrjeđuju komplimente. S dobrih pozicija i s niskim prinosom te u dobroj godini, Sauvignon bijeli dat će puna i svježa – živa vina s dosta naglašenom aromom. Na intenzitet arome moguće je danas utjecati i modernim tehnologijama u podrumu.

voce i cvijeceU nekim geografskim područjima i uz uporabu nekih klonova, Sauvignon bijeli pružit će pak kapljicu snažna tijela i ne s baš tako intenzivnom, međutim uvijek tipičnom i raspoznatljivom aromom.

Svježija aromatična vina i s tala koje otpušta i mineralnost najbolja su kad nisu prekrivena utjecajem drveta, dok ona teža, snažnija, dobro podnose hrastovu bačvu, i barrique. U kušanju bijelih vina, Sauvignon bijeli uvijek govori svojim osobenim jezikom. Osvježava i stvara ugodu, osvaja specifičnim bouquetom koji, ovisno o tlu, klimi, načinima vinifikacije i dozrijevanja i dužini dozrijevanja, karakteriziraju paprika, šparoga, bazga, eukaliptus, grapefruit, ananas, klinčić, nijansa dima, zatim i aroma nalik onoj što je oslobađa tartuf, pa čak i jedna neobična aroma nazvana – pipi de chat, mačkina mokraća….

Odakle i kako se stvaraju sve te arome u vinu kad su primarne, originalne arome u grožđu ipak drukčije? Ako itko umije objasniti o čemu je tu riječ, onda je to svakako Denis Dubourdieu, profesor enologije na sveučilištu u Bordeauxu, inače i proizvođač vina, upravo i od Sauvignona bijeloga, i s nekoliko posjeda a i enološki savjetnik brojnih renomiranih vinskih kuća u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugalu i Japanu. On je sada bez sumnje najznačajniji znanstvenik na području aroma u vinu, i zna sve o ulozi što je kvasci te alkoholna fermentacija imaju i mogu imati u razvoju aroma. Autor je više od stotine članaka o tome, objavljenih u međunarodnim strukovnim časopisima. O aromama Sauvignona bijeloga kao sorte te onima u vinima, o njihovome porijeklu i načinu nastanka ovisno o tehnikama u vinogradu i u podrumu držao je predavanje i na Prvom svjetskom kongresu o Sauvignonu bijelome u Grazu.

JELO I SERVIS: kao mladog i u svježem izdanju poslužite ga na oko 10 do 12 stupnjeva uz plodove mora, šparoge, bijelu ribu, svježi kravlji i osobito kozji sir, savijače i pite od sira, a kad je snažan, topao, kremast i od boravka u bačvi(vi) i začinjen, na 13 do 14 stupnjeva uz npr. riblje složence, teleće i janjeće pečenje s mediteranskim travama, pernatu divljač, polutvrdi kozji i ovčji sir. Predikatni sauvignon prijat će uz guščju i pačju jetru, kolače s orasima. ■

                  SuČ – Lipanj / June 2014

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: