Savršeni čep za vino/ SUPERKRITIČNIM CO2 POBIJEĐEN TCA!
S KLASIČNIM PLUTENIM ZATVARAČIMA VINSKIH BUTELJA DOSTA JE PROBLEMA JER KAPLJICI ZNAJU PRENIJETI RUŽNE MIRISE PA ONA NIJE ZA POSLUŽENJE. TRAŽENJE NAJBOLJEG RJEŠENJA ZA ELIMINACIJU TE NEUGODE POČELO JE PRIJE NEKOLIKO DESETLJEĆA, i RELATIVNO BRZO IZNJEDRILO JE NAVOJNI ZATVARAČ i SINTETSKI ČEP, MEĐUTIM NAJBOLJIME SE – i ŠTO SE TIČE ELIMINACIJE LOŠIH MIRISA i OKUSA i ŠTO SE TIČE POŠTIVANJA TRADICIJE U POSLUŽIVANJU PLEMENITE KAPLJICE – U NAJNOVIJE VRIJEME POKAZAO PROIZVOD ŠTO GA INOVATIVNIM NAČINOM REALIZIRA FRANCUSKA KUĆA DIAM BOUCHAGE
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Pluto je – vrag! Nema ga dovoljno za čepove vrhunske kakvoće, nerijetko potrošaču, ugostitelju i vinaru priredi neugodu izrazito lošim mirisom i okusom Bakhova nektara ili drukčijom degradacijom kapljice, pa sukladno tome i materijalnom štetom, ali brojni proizvođači vina ludo su zaljubljeni u nj, i mada znaju za rizike koji ih mogu stajati izravno i neizravno novca (vraćanje boca, izlijevanje vina o njihovu trošku, kao i pada u imageu) jednostavno iz nekih čvrstih tradicijskih razloga i uvjerenja, što ih inače s njima dijele i mnogi potrošači, ne žele se, odnosno teški su prikloniti se drugim oblicima zatvaranja butelje.
Svjetsko tržište obuhvaća godišnje ukupno nekih 18 milijardi komada zatvarača za vinske butelje. Od toga, pluteni zatvarači drže se na 11 milijardi komada, oni na navoj i stakleni na oko četiri milijarde, a sintetski (plastični) čepovi na tri milijarde komada.
Svjetsko tržište godišnje obuhvaća oko 18 milijardi komada zatvarača za butelje, od toga pluteni zatvarači – ima ih više vrsta i više kategorija kakvoće – drže se na 11 milijardi komada
Plutenih je više vrsta i u više kategorija kakvoće: od onih u komadu i od pomno izabranoga dijela kore prirodnoga pluta preko onih u komadu ali napravljenih uz prethodno nešto blažu selekciju pluta, do onih proizvedenih mljevenjem/mrvljenjem pluta i ponovnim sastavljanjem komadića ljepljenjem, te eventualno još i s dodanim pločicama od punoga pluta s prednje i stražnje strane, ali i do onih od mrvljenoga pa specijalno tretiranog i specijalnim načinom i materijalom sastavljanoga pluta, inovativni čepovi sasvim nove generacije.
Korked! Čep u vinu, vino po čepu. Uzmu li se u obzir, uz TCA, i druge moguće degradacije u organoleptici vina a koje se pripisuju prirodnom plutenom čepu kao generatoru, postotak reklamacija penje se na više od 10 posto, a po nekim mišljenjima dosiže i 15 posto
Po procjenama na temelju podataka s terena, godišnje vezano uz plutene čepove zbog problema s TCA kao uzročnikom mirisa na plijesni i na mokri karton bude od tri do čak sedam posto reklamacija. Taj podatak od tri posto dolazi iz izvora unutar industrije čepova, kojoj je, logično, stalo ne samo do toga da postotak štete bude manji nego i da se prikaže manjime, a brojku od sedam posto pak spomenula je ugledna američka vinska revija Wine Spectator, distribuirana po cijelome svijetu. Uzmu li se u obzir, uz TCA, još i druge moguće devijacije u organoleptici vina a koje se pripisuju prirodnom plutenom čepu kao generatoru (oksidacija, vegetalne i gork/ast/e herbalne note…), postotak se reklamacija, kažu, penje na više od 10 posto, ima mišljenja da dosiže i 15 posto! Uistinu, poprilično! Zanimljiv podatak: sa samo 30 grama TCA moglo bi se zaraziti sve postojeće čepove na svijetu!
Budući da je s ekspanzijom proizvodnje i finalizacije vina do boce osjetno rasla potražnja za plutenim čepovima kao zatvaračima za butelje, već prije dosta vremena počelo se sa strahovanjem govoriti o tome da na plantažama hrasta plutnjaka u zemljama glavnim svjetskim uzgajivačima i opskrbljivačima, a to su Portugal, Španjolska, Francuska (jug), Italija (Sardinija), pa Alžir i Maroko, postoji opasnost od uskoro nedovoljnih količina i nestašica pluta za ponudu čepova u odnosu na potražnju, pa da se stoga treba pobrinuti za alternativna rješenja. I, krenulo se s projektima, ponajviše vezanim uz navojne zatvarače i sintetske čepove, kod kojih je u startu eliminirana opasnost od TCA, direktno vezana na pluto, i kod proizvodnje kojih se ne ugrožavaju u svijetu raspoložive količine prirodnoga pluta za čep.
Kod plutenih zatvarača sve počinje od hrasta plutnjaka kojemu se skida kora (bez kore djeluje kao i ošišana ovca!), i iz nje izrezuju čepovi. Iskoristivost kore za klasičan prirodni pluteni čep je tek 11 posto
U prostranstvima Extremadure u divljini gdje su, uz razno drugo raslinje, i hrastovi s puno žira i hrastovi plutnjaci, živi crna svinja od koje se dobiva famozni pršut Pata negra, u mesnicama tamošnjih proizvođača po cijeni od 40 eura za kilogram a u drugim krajevima te izvan Španjolske po cijeni i od 100 i više eura za kilogram
Navojni zatvarači su se odmah pokazali i kao vrlo praktični za uporabu – ne traže vadičep, bocu je lako otvoriti a ako u boci ostane vina lako ju je ponovno zatvoriti da vino, dok se ne popije, ne degradira, i u zemljama bez duge vinske tradicije oni su brzo zaživjeli. Sintetski (plastični) čepovi, što također otklanjaju opasnost od pojave TCA, razvijani su za vinare i potrošače kojima je važna tradicija vezana uz ceremonijal otvaranja boce klasičnim vadičepom, tim se čepovima moglo stvoriti barem privid da je sve kao i prije. Zemlje novoga svijeta uvelike su se usredotočile na navojni zatvarač, i danas je već veliki broj boca pa i s vrlo skupim vinom u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi, Čileu, SAD zatvoreno njima.
U borbi protiv TCA razvio se metalni navojni zatvarač, kojega su objeručke prihvatile zemlje Novoga svijeta, dok je Europa prema njemu suzdržana i ne odlučuje se u butelje s tim zatvaračem puniti svoja ponajbolja vina
Tradicionalistička Europa dugo se opirala, ali ipak se povinovala, međutim ne i u slučajevima vina (naj)višeg kvalitativnoga ranga, nego u slučajevima vina predviđenoga za hitriju potrošnju. Navojni zatvarači pomalo zahvaljujući suzdržanosti Europe da ih rabi i odbijanju da ih rabi za vina prve kvalitativne kategorije kod potrošača na Starom kontinentu vinima zatvorenima njima donijeli su image onih iz Novoga Svijeta, što razumijeva i ne pretjerano visoku reputaciju. Navojni zatvarač u Europi, barem zasad, ima stanoviti marketinški problem koji ima određeni utjecaj na plasman špic-vina. Sintetski (plastični) čepovi, koji se nude u više razina kakvoće ovisno o kvaliteti sirovine, opremljenosti proizvodnog pogona i strukovnoj obrazovanosti i pedantnosti radnika uključenog/uključenih u produkciju, dospjeli su s vremenom na ne baš najbolji glas jer plastika, koja se rasteže odnosno steže ovisno o promjenama temperature, može sa strana čepa, tj. između čepa i stijenke grlića boce stvoriti slobodne prostore nedovoljno velike da vino procuri van ali dovoljno velike da u bocu uđe određena količina zraka (kisika) i stvori uvjete za slabiju ili jaču oksidaciju i za neželjene promjene u organoleptici.
Iako su se u posljednjim godinama mnogi proizvođači vina u svijetu, točnije u Novome svijetu, opredijelili, upravo da izbjegnu probleme s TCA, za navojni zatvarač čak i za svoja vina premium kategorije, predviđanja su da će se za najviše pet godina glavna bitka u segmentu čepova za vrhunska, premium vina voditi između najbolje kategorije čepa od punog prirodnog pluta, kojega u ponudi baš i neće biti puno, i čepa od drobljenog/mljevenog, pa protiv TCA i drugih mana tretiranog pa onda sastavljanoga prirodnog pluta nove generacije a što izlazi iz francuske tvornice DIAM. Referenca vezana uz taj DIAM-ov čep i te kako je snažna: kako čujem, na milijardu prodanih komada u 2013. DIAM nije zabilježio NITI JEDNU reklamaciju ni na TCA ni na druge moguće strane i neugodne mirise.
U segmentu pak vina u nižim nivoima kakvoće – ne nužno niske kvalitete, nego tek nešto niže kvalitete od premiuma – oštra bitka će se voditi između navojnih zatvarača i plastičnih čepova.
Australski znanstvenici uposleni u vinskom sektoru već valjda i više od dva desetljeća proučavaju promjene u vinu pod navojnim zatvaračem i, posebice, u premium vinu namijenjenome dužem odležavanju koje dugo stoji u boci pod navojnim zatvaračem. Ustanovili su da nakon 10 godina pod navojnim zatvaračem takvo vino za dugo odležavanje djeluje kao da je otprilike godinu dana mlađe u odnosu na isto to vino što je 10 godina boravilo u butelji zatvorenoj čepom od visokokvalitetnoga punog prirodnog pluta. Istraživači uključeni u rad na čepu DIAM ustanovili su da se i vino što je proboravilo 10 godina u boci začepljenoj DIAM-om također nakon toliko vremena pokazuje, kao i ono pod navojnim zatvaračem, oko godinu dana mlađime od istoga vina nakon jednog desetljeća pod čepom od punog prirodnog pluta. Otkud onda očekivanja da bi DIAM, a ne navojni zatvarač bio bitku u kategoriji premium vina?
Objašnjenje ima logike: vino pod navojnim zatvaračem, koji jako dobro dihta, u opasnosti je od problema s redukcijom. Istina, najnovije vijesti kažu da je navojni zatvarač usavršen upravo protiv redukcije. Naime u navojne zatvarače za butelju Vinperfect stavljen je maleni rezervoar u koji enolog može precizno dozirati količinu kisika za koju smatra da je prikladna za vino da s njom dođe u dodir i tako se s odležavanjem razvija pa dobiva na dodanoj vrijednosti. No, pitanje je koliko navojni zatvarač s tim čarobnim dodatkom poskupljuje…
Kod proizvodnje prirodnog plutenog čepa u komadu vrlo je skromna iskoristivost kore hrasta plutnjaka – samo sedam posto. Iz ovoga je jasno zašto strahovi od nestašice kore hrasta plutnjaka kao sirovine za produkciju prirodnog plutenog čepa u komadu
Opasnosti od redukcije s DIAM-om nema, jer on je konstruiran tako da u bocu propušta kisik, u određenom opsegu i nužan za razvoj vina. Ali, DIAM ga propušta u znatno manjoj mjeri od čepa od punog prirodnog pluta, a što je također bitno, dok i kod vrhunskih prirodnih plutenih čepova nema sigurnosti da neki neće propustiti ipak i nešto više zraka nego drugi, dotle te opasnosti kod čepova DIAM nema, jer su konstruirani jednako. Dok visokokvalitetni, najbolji prirodni puni pluteni čep u bocu, pokazala su mjerenja, propusti dnevno od 0,32 pa i do 13,41 cm3 zraka (kisika), dotle najbolja razina čepa DIAM, konkretno DIAM 10 i DIAM 30, dnevno propusti najviše 0,07 kubičnih centimetara kisika, znači poprilično manje, a opet dovoljno da vinu u boci omogući lijep razvoj kroz vrijeme. Zahvaljujući pak specijalnoj masi koja se rabi kao vezivo za mrvice pluta (ne upotrebljava se ljepilo, od čega strahuje dosta – naših – nepovjerljivih vinara naročito onih opredijeljenih za eko-kolosijek u proizvodnji, nego se koristi visokokvalitetni poliuretan, onaj od kojega se proizvode i umjetni kukovi), čep DIAM s obzirom na sastav posve je neutralan, i u dodiru s vinom ne ispušta, čuo sam čvrsta uvjeravanja, nikakve potencijalno škodljive sastojke. Specijalna masa čepu daje odličnu konzistenciju i dugotrajnu elastičnost, tako da se čep nakon što se, stisnut, iz čepilice gurne u grlić boce ubrzo vrati na 97 posto svoje originalne širine pa onda s odličnim momentom ekspanzije i prianjanja uz grlić boce drži i do 30 godina!
Tvornica DIAM toliko je sigurna u sebe i svoj proizvod da za model čepa označen kao DIAM i s brojevima 2, 3, 5, 10 te, kao najnovije, 30, daje jamstva za savršenu kondiciju čepa i na mnogo godina, ovisno o tome s kojim je brojem DIAM popraćen! K tome, DIAM-ov proizvod je, po tipu zatvarača, čep, proizveden je i od pluta a izgledom je (gotovo) identičan čepu od punog prirodnog pluta, a iz butelje se vadi tradicijski – vadičepom. To mu je ne mala marketinška prednost barem u tradicijskoj Europi.
Naveo sam već da navojni zatvarač ima stanoviti problem imagea u zemljama tzv. tradicijskim proizvođačima vina i kod brojnih potrošača u Europi automatski snižava reputaciju vina jer u startu sugerira da je vino, makar ono to možda i nije, iz Novoga svijeta i da je proizvedeno, makar možda uopće nije, uz tehniciranja u podrumu, dakle da može biti tehnički savršeno ispravno ali da je lako moguće bez duše pa kao takvo ne može ući u kategoriju premiuma. Navojni zatvarač ima međutim velike izglede da porazi sintetski čep, upravo stoga što dosta prijevoznika, trgovaca i ugostitelja ne vodi dovoljno brige o temperaturi na kojoj vino bude u transportu odnosno u skladištu tako da se obujam plastičnog čepa mijenja što lako ima utjecaj na degradaciju kapljice, makar i minimalnu, nekad za širu publiku i nezamjetjivu, ali za znalca zamjetnu.
Moguće je da u grupi premium kapljice na kraju pobjednik bude čep DIAM, ne samo zato što s njime nema problema ni s TCA ali ni s -kako kaže ugledni bordoški profesor enologije i eno-konzultant brojnih renomiranih vinskih posjeda u Francuskoj, Italiji a i u van-europskim zemljama Denis Dubourdieu, koji je dosta proučavao čepove od prirodnoga pluta – još nekih gotovo 15 mogućih devijacija, zatim zato što s njim nema problema s konzistencijom i elasticitetom, a niti s imageom kao kod screw capa. Prednost DIAM-a je i iz još dva važna razloga, a to su ograničena raspoloživost pluta u svijetu u odnosu na aktualnu te na buduću globalnu potražnju, kao i visoki stupanj iskoristivosti kore hrasta plutnjaka pri proizvodnji vrhunske kategorije čepova. Iskoristivost pak kore hrasta plutnjaka za produkciju čepova od punog prirodnog pluta vrlo je niska. Za čepove od prirodnog pluta u komadu rabi se ne cijela kora nego tek dio skinute kore hrasta plutnjaka, iskoristivost plutene kore kao sirovine za čepove u komadu je skromna, i ona iznosi samo sedam posto. Kod proizvodnje čepova DIAM moguće je u preradu uputiti svu koru, međutim to ne znači da sve završi u čepovima, nakon što se kora pluta, po dijelovima, drobi, melje, iz mase se za produkciju čepova izdvoji 48 posto najboljih mrvica odnosno najboljega brašna, a to je sedam puta više u odnosu na iskoristivost plutene kore kod proizvodnje prirodnih punih plutenih čepova.
Tradicionalistička Europa ostaje, dakle, vjerna plutu i vjerna obliku čepa, ali sad je to jedan drugi, novi i siguran čep. Osmislili su ga Francuzi, kao prva vinska nacija svijeta: tvrtka Sabathé krenula je s istraživanjima o tome kako izbjeći TCA i druge moguće neželjene mane te kako poboljšati iskoristivost plutene kore, a prije desetak godina, uz snažnu potporu američkog kapitala, tim putem nastavila je francuska tvrtka DIAMANT, skraćeno DIAM, koja se pobrinula za primjenu tretmana mrvljenoga pluta kritičnim CO2 i za uvođenje, za vezivno tkivo, posebnog materijala koji će optimizirati strukturu, konzistenciju te elastičnost čepa kao i permeabilnost čepa na kisik.
Proces stvaranja super-sigurnih čepova kreće mljevenjem/drobljenjem pluta, i nastavlja se prosijavanjem da se izluči što više drva a da ostane što više suberina, zatim tretiranjem mrvica tehnologijom Diamant odnosno superkritičnim CO2 protiv mikroorganizama radi uklanjanja izvora TCA i drugih mogućih defekata, te, poslije, spajanjem mrvica s poliuretanskom masom u kompaktno tijesto iz kojega će se vaditi čepovi, finale je fino oblikovanje čepa do, valjda, savršenstva. Svaki primjerak optički pomno i precizno kontrolira kompjuter, i sve što u milimetar ne odgovara propisanome programu miče se od vreće s ispravnim proizvodom i usmjerava u drugu vreću odakle uglavnom odlazi, kao pogonsko gorivo, prema postrojenjima za stvaranje energije nužne za rad moglo bi se reći maltene bezbrojnih te vrlo sofisticiranih strojeva i uređaja.
Vodilja u toj proizvodnji čepova je ne samo kreirati čep koji će s visokom sigurnosti čuvati vino od neželjenih promjena u organoleptici kakve mu može dati čep dobiven samo od prirodnoga pluta, nego i ostvariti čvrst i prikladno elastičan čep koji će što duže vremena tijesno prianjati uz stijenku grlića staklene boce, dakle koji između njega i stakla neće propuštati zrak, a koji će istodobno biti dovoljno propustan za sićušne doze a kisika važne da se vinu kroz duže vrijeme razvija i stječe dodanu vrijednost .
Tvornica DIAM u španjolskom San Vicente de Alcantara, uz granicu s Portugalom. Površina kompleksa je 190.000 m2, uposlenika 150, u 2013. plasirano je 618 milijuna čepova, promet od čepova u 2013. vrtio se oko 90 milijuna eura. Najviše čepova DIAM proda u Francuskoj – 34 posto, slijede Italija s 20, pa SAD, Španjolska, Argentina…
Jacques-Olivier Baugier i IIlija Zdravko Jakobović: u zemlji glasovitoj po pivu, Belgiji, 90 posto pivovara boce sa svojim najboljim pivom čepe DIAM-om!
Evo me u mjestu San Vicente de Alcantara u okrugu Badajoza u španjolskoj pokrajini Extremadura, na samoj granici s Portugalom. Tvrtka DIAM, inače s upravom i s prvotnim pogonima u francuskome mjestu Ceret, uz granicu sa Španjolskom i regijom Katalonija, a gdje se proizvode čepovi Mytic za pjenušce, i čepovi Altop za jaka pića (najviše za konjak, brandy, tekilu…), u San Vicenteu de Alcantara na granici Španjolske s Portugalom, malo sjevernije od razine Lisabona, ima golemu tvornicu čepova za vino, u koju sam pozvan da je razgledam i da se tu upoznam s načinom nastanka modernog super-čepa za vino. DIAM je u sklopu grupacije Oeneo, koja obuhvaća dvije djelatnosti – proizvodnju čepova i bačvarstvo, u sektoru bačava imaju znanu bačvariju Seguin Moreau.
U 2012. čepovima je ostvaren promet od 79 milijuna eura, a s bačvama 55 milijuna. U 2013. od čepova se očekuje 90 milijuna eura! DIAM najviše svojih čepova plasira u Francuskoj – 34 posto, s time da brojka klijenata stalno pomalo raste, zatim u Italiji – 20 posto, SAD 10 posto, Španjolskoj devet, Argentini šest posto. Velika količina DIAM čepova proda se u Belgiji, naime tamo 90 posto pivovara za svoja najbolja piva koristi upravo DIAM. U Kini je DIAM lani prodao devet milijuna svojih čepova. Za ilustraciju razvoja tvrtke: godine 2006. realiziran je plasman od 91 milijun čepova, a 2013. čak 618 milijuna!
U tvornici DIAM, uz koru hrasta plutnjaka, stoje, slijeva: Joaquin Herreros de Tijada Perales, zadužen za kvalitetu, Hrvoje Magić, Zagrepčanin koji pomaže Zdravku Iliji Jakoboviću (Vino Jakob) u plasmanu DIAM-čepova u Hrvatskoj, Bruno de Saizieu, DIAM-ov direktor komercijale i marketinga, Jaques-Olivier Baugier, direktor izvoza, Zdravko Ilija Jakobović, Rudolf Zobel koji upravlja pogonom Diamant Technologie, Moaad Bakali, tehnički direktor. Čuče: gosti iz Rumunjske – enolog Liviu Grigorica iz tvrtke Bevitech koja među ostalime brine i o distribuciji čepova DIAM u Rumunjskoj, te novinar Ioni, glavni urednik tamošnje revije za vino, gastronomiju i lifestyle
U DIAM-u, kora pluta usitnjava se do mrvica odnosno, kako oni tamo kažu: brašna, potom se iz mase izdvaja najbolji dio, s najviše suberina, zatim to prolazi kroz proces tehnologije Diamant tj. tretmana superkritičnim CO2, slijede miješanje sa specijalnim materijalom kao vezivom, te pravljenje tijesta iz kojega se onda izrezuju čepovi
Hale za DIAMANT tehnologiju sa superkritičnim (agregatno stanje između plina i tekućine) CO2 kao protagonistom
Čepovi DIAM izrezani iz tijesta. Procesi proizvodnje i nadzora potpuno su komputorizorani. Čepovi prolaze savršenu kontrolu
Vino je najbolje, i radi njega samoga ali i radi čepova općenito, čuvati konstantno na temperaturi od 12 do 15 Celzijevih stupnjeva. Čepovi su, ovisno o promjenama temperature, podložni sužavanju odnosno širenju kao i gubljenju elasticiteta. DIAM je uspio dobiti čep s odličnim elasticitetom i odličnom konzistencijom, te na neke modele daje jamstvo da će biti u optimalnoj kondiciji najmanje pet, deset ali i 30 godina. Istraživanja su pokazala da DIAM 5 (44×24 cm) u punoj kondiciji u boci izdrži na temperaturi čuvanja vina od 18 stupnjeva i osam godina, zatim da visokokvalitetni prirodni pluteni čep u komadu (natural fleur, 54×24 cm) na 18 stupnjeva izdrži do 11 godina a na temperaturi čuvanja od 15 stupnjeva pak 17 godina, da DIAM 10 na temperaturi čuvanja vina od 18 stupnjeva u odličnoj formi može biti i gotovo 16 godina, tvrdi se da će DIAM 30 na temperaturi od 18 stupnjeva držati izvrsno 26,5 godina, dok će na temperaturi čuvanja vina od 15 stupnjeva u odličnoj formi lako biti gotovo 42 godine!
Klijenti DIAMA mnoge su i najrenomiranije svjetske vinske kuće, a rabe ga i neki vinari u Hrvatskoj. Vrijedi navesti da je za DIAM zainteresirano baš vrlo mnogo proizvođača vina s ekološkim pristupom, naime DIAM je za njih zanimljiv upravo stoga što mu je permeabilnost znatno manja od one kod klasičnog plutenog čepa u komadu, pa se vino što će se začepiti DIAM-om može puniti s nižim dozama sumpora. ♣
Laboratorij DIAM: svakog tjedna tamo de obavi i do 700 razlilčitih mjerenja. Mirisali smo alkoholne otopine u kojima su radi istraživanja stavljani klasični čep od prirodnog pluta u komadu, čep od mljevenog pa sastavljanog pluta, i čep DIAM. Jedini savršeno čisti i neutralni miris bio je od otopine u kojoj se pacao čep DIAM!
Tvornica DIAM za svoje poslovne partnere ima lijepi smještajni kapacitet – u prizemlju su kuhinja i prostrana restoranska prostorija, a na katu visokokomforne sobe označene nazivima modela DIAM-ovih proizvoda. Ispred ulaza u zgradu, koji je na suprotnoj strani dijela kuće što gleda u tvorničke hale, veliko je dvorište s bazenom… Za jelo i posluživanje brine seoska žena kao kuharica i domaćica, kako je famozni pršut Pata negra upravo odavde iz područja Extremadure nije ga nedostajalo, a za pića DIAM-ovci serviraju – vina i pjenušce (šampanjce) ponajboljih proizvođača koji koriste DIAM-ove čepove, te ponajbolja belgijska piva, čepljena dakako također DIAM-om…
____________________________
REFERENTNA LISTA – Evo i nekih zvučnih imena koja su kupci čepova DIAM, DIAM Mytic i DIAM Altop: Château Suduiraut, Château de Fieuzal, Domaine de Chevalier iz Bordeauxa, Olivier Leflaive, Louis Jadot, Bouchard Pere & Fils iz Burgundije, Bichot iz Chablisa (također spada u Burgundiju), Hugel i Kuentz Bas iz Alsacea, Michel Chapoutier iz doline Rhône, Drouhin iz SAD, te šampanjeri Saint-Gal, Canard Duchene, Billecart Salmon, proizvođači konjaka Hennessy, Remy Martin… Među vinima tih proizvođača čepljenima s DIAM-om ima i onih s cijenom i višom od 200 eura za butelju…■
________________________________
Suhi u čaši 