KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU

 OIV novi direktorNOVI GLAVNI DIREKTOR OIV-a – Novi glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu je Jean-Marie Aurand. Funkciju je službeno preuzeo i dužnost počeo obavljati s 1. siječnjem 2014, a kao nasljednik Talijana Federica Castelluccija.

DVA DESETLJEĆA CONCOURS MONDIALA de BRUXELLES! – Jedno od najvećih i najznačajnijih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles ove godine obilježava – a bogme i slavi! – dva desetljeća postojanja. Nakon dugo vremena što se odvijao u glavnom belgijskom gradu i prijestolnici Europske Unije, Concours Mondial krenuo je u osvajanje drugih područja, i posljednjih sedam godina održavao se svaki put u drugome gradu Europe. Inače, proširio se, sa specijalnom izdanjima, i na Južnu Ameriku, gdje organizira vrednovanja vina Concours Mondial Brésil i Concours Mondial Chile.

Već desetak godina na ovom ocjenjivanju kao kušači iz Hrvatske sudjelujemo kolega večernjakovac Vito Andrić i ja iz Svijeta u čaši, noviji u hrvatskoj momčadi na Concoursu su Saša Špiranec i mr. Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba.

Uz jubilej, Concours se u 2014. vraća u Bruxelles. Ovogodišnje izdanje predviđeno je za 2., 3. i 4. svibnja.

Iz Organizacijskog odbora Concoursa javljaju mi da je preuzimanje uzraka počelo (www.concoursmondial.com ). Posljednjih godina značajno je rastao broj uzoraka iz zemalja nekad iza tzv. željezne zavjese, a rekorda do sada na Concours Mondialu ostvaren je lani u Bratislavi. Zaključak nakon prošlogodišnje manifestacije je da je kakvoća vina iz istočnih zemalja u novije vrijeme rasla nevjerojatnom brzinom i da se danas mnoga istočna vina mogu ravnopravno mjeriti s onima iz visoko etabliranih vinskih država poput Francuske, Ialije, Španjolaske, Čilea, Južne Afrike, SAD, Australije. Slovačka je lani osvojila čak 60 medalja, od čega su tri velike zlatne! I ove godine očekuje se jako dobar odziv vinara iz istočne Europe. Iz zemalja s Balkana, dakle našeg neposrednog okruženja, na CMB lani u Bratislavi  Slovenija je sudjelovala sa 16 uzoraka, Hrvatska i Sbija s devet, Crna Gora s osam, Makedonija sa sedam.

U Bruxellesu se početkom svibnja na CMB 2014 očekuje oko 8000 uzoraka vina i 320 pomno selektiranih kušača iz cijeloga svijeta, kaže direktor ocjenjiovanja i enolog Thomas Costenoble.

 SVJETSKI TOP 10 VINSKIH SAVJETNIKA – Profesija vinskog savjetnika, s enolozima i Masterima of Wine u glavnoj ulozi, bitno je pridonijela formiranju moderne vinske scene. Ugledni magazine The Drink Business objavio je listu od 10 najutjecajnijih i najtraženijih eno-savjetnika. Jacques & Eric Boissenot, Michel Rolland i Paul Hobbs dijele vrh, a, iako se često čuje da su upravo eno-savjetnici krivi za preveliku internacionalizaciju vina, ipak je na petom mjestu toskanski enolog Alberto Antonini, za kojega vele da je u svijetu vina otac moderne pobune protiv forsiranja dueta barrique & internacionalne sorte.

TEHNOLOGIJA BITNO POMAŽE U PROIZVODNJI VINA – Dosta običan naslov, zar ne? Jasno je da bez tehnologije nema ništa. Izraz tehnologija je, međutim, s obzirom da se najčešće upotrebljava uz produkciju modernih vina, kod dobroga dijela proizvođača i potrošača sklonima tradiciji i jačem skladu s prirodnime stekao lošu reputaciju upravo stoga što se velika većina tih modernih vina radi uz dosta tehniciranja i akrobacija dodavanjima i oduzimanjima u podrumu i ipak je konfekcijska te donekle do dosta odalečena od pojma prirodnoga. No, valja biti svjestan da je zapravo svaki postupak proizvodnje tehnologija, treba tek razlučivati o kojoj se i kakvoj tehnologiji radi, dakle nije prikladno inkriminirati sam taj naziv.

Magazin The Economist nedavno je, pod nazivom Bacchus to the Future (Bakho za budućnost) objavio prilog na temu vina u svijetu danas, i na ulogu moderne tehnologije u nastanku sadašnjih vina. U njemu ističe primarnu ulogu čovjeka ali i navodi ogromnu pomoć koju mu u tehnologiji produkcije pružaju strojevi i oprema.

Čovjek se spominje prvenstveno u kontekstu mozga, uma, a za fizički rad tu su strojevi. Tako se kaže kako u kaliforniojskoj dolini Napa više gotovo da i nema osoba-berača grožđa, grožđe obiru strojne beračice. Jedan čovjek za upravljačem takve beračice u relativno kratkom roku ubere po 20 tona grožđa, i, što je bitno – točno onakvoga kakvo želi, naime suvremeni strojevi za branje grožđa tamo su opremljeni uređajem koji u 30 milisekundi optičkom provjerom (izgled, dimenzija, boja…) identificira i ubere samo one grozdove koje je htio enolog. Zatim, navojni zatvarač: njime ne samo da je izbjegnuta opasnost od mogućeg lošeg mirisa koje zna pluteni čep prenijeti na vino, nego je u navojne zatvarače za butelju Vinperfect stavljen maleni rezervoar kamo enolog može precizno dozirati količinu kisika za koju smatra da je prikladna za vino da s njom dođe u dodir i tako se s odležavanjem razvija pa dobiva na dodanoj vrijednosti.

Nevjerojatno je koliko je zahvaljujući znanosti uznapredovala tehnologija u vinogradu. Danas je već moguće s visokom preciznošću u tlu izmjeriti elemente bitne za veliki terroir, a vrlo je lako, korištenjem bežičnih senzora, kamera i GPS terminala u vinogradu, precizno izmjeriti i potrošnju vode i drugih sastojaka, pa onda na temelju toga donositi ispravne poteze.

Tu i ne staje: u gotovome vinu slijedi analiza tisuća kemijskih komponenata na temelju čega je moguće razumjeti njihov utjecaj na organoleptiku. Genom vinove loze skeniran je i znanstvenici su sada zacijelo vrlo blizu otkriću odnosa između tla, biljke, vina i čovjekove senzorične percepcije.

 gastro naslovnicaGURMANSKI PUTEVI PREMA SAMOBORU – Turistička zajednica grada Samobora izdala je nedavno brošuru Svi gurmanski putovi vode u Samobor.  Ona objedinjuje cjelokupnu samoborsku eno-gastronomsku ponudu. Nastavak je to gastro-projekta započetog objavljivanjem Male samoborske kuharice s recepturama s kraja 19. do sredine 20. stoljeća te gastro radionice Samoborski šef održane krajem rujna 2013. godine, pod vodstvom iskusnog i znanog chefa Branka Ognjenovića.

Zganjer krema sniteGastronomija i turizam prirodno su povezani i međusobno se podupiru. Gotovo da nema posjetitelja koji u Samoboru nije kušao kremšnitu, greblicu, zatražio salamu, češnofku, muštardu, popio bermet, za vrijeme Fašnika pojeo krafnu. Sve tradicijske delicije samoborskih ugostitelja u novom su gastro-vodiču predstavljene tekstualnim opisima te kroz umjetničke fotografijae Romea Ibriševića. Tiskano izdanje gastro vodiča može se preuzeti u uredu Turističke zajednice grada Samobora, ali gastro-vodič postoji i na službenoj internetskoj stranici www.tz-samobor.hr  Gastro vodič prilagođen je i za preuzimanje preko pametnih mobitela.

Binimoto Sushi prostorSUSHI KONTRA PIZZE, ĆEVAPA, HRENOVKI… – Ljubitelji orijentalne hrane u Zagrebu vesele se: dobili su novi punkt za japansko jelo sushi, ponuđači tvrde visokokvalitetno, cjenovno vrlo prihvatljivo i dostupno i putem dostave. Kao pizza, ćevap, pljeskavica… Brza prehrana i zdrava prehrana u jednome?

Svoja je vrata otvorio lokal Binimoto Sushi u Radničkoj cesti, a uskoro bi trebao proraditi i jedan takav u središtu grada u Teslinoj, pa onda i drugdje, i to ne samo u Zagrebu nego i u ostalim našim gradovima, prvenstveno onim turističkima. Kod Binimotoa sushi se može uživati na licu mjesta, može ga se ponijeti kući ali i naručiti od kuće. U lokalu se nudi i japansko pivo i sake.

– Ne mora uvijek značiti da nešto što se može hitro pojesti pa bi po tome ušlo u kategoriju brze prehrane ne može istodobno biti i zdrava hrana i prehrana. Danas je vremena malo i teško je radnim danom priuštiti si polagani obrok, ali ako se već mora jesti hitrije, zašto to što se jede ne bi bilo i vrlo kvalitetno – kaže Davor Bienenfeld, pokretač i direktor Binimoto Sushija.

Binimoto sushi Davor BienenfeldIako je u Hrvatskoj sushi hrana koja se tek počinje masovnije upoznavati, on je u svijetu najbrže rastuća vrsta prehrane izvan kuće. U Europskoj Uniji konzumacija sushija godišnje raste za 30 posto. Binimoto Sushi se inicijalno građanima predstavio na Fuliranju kod Uspinjače, gdje su reakcije publike bile više nego pozitivne, što je pokazatelj da bi sushi mogao ostvariti i iznimnu popularnost u Hrvatskoj.

Uz sushi koji se bazira na plodovima mora, Binimoto nudi i vegetarijanske sushije, kao i one s mesom. U ponudi su i orijentalne salate. Jedinstvenost lokala je svakako i autentično uređenje interijera, djelo Christina Rendulića, direktora Arhikulture. Gejše?

 maria-callas-90th-birthday

MARIJA CALLAS – 90! – Devedesetka za Mariju Callas!

ZANIMLJIVO PISMO ALOISA LAGEDERA, i POZIV NA SUMMU 2014 – Znani južnotirolski (Alto Adige) proizvođač vina Alois Lageder poslao mi je početkom ove godine zanimljivo pismo. Lageder je na liniji eko-proizvodnje, i prirodnome pristupa s visoko intelektualne pozicije. Pošao je u pismu, u skladu s time, ali i s dobom godine u kopjemu se nalazimo, od zimskog solsticija.

Alois LagederZa mnoge antikne kulture zimski solsticij bio je vrijeme slavlja povratka sunca i svjetlosti. Za Kelte je, primjerice, taj dan bio početak novog izranjanja sunca iz tame i kretanje novog ciklusa polodnosti i novog života. Nije slučajno što se upravo krajem godine u katoličkim i zapadnim zemljama slavi i rođenje Krista, i crkva se opredijelila da dolaskom Krista najavi povratak svjetlosti na Zemlju. Međutim, i prije kršćanstva, stari Rimljani su od 25. prosinca običavali slaviti u tijeku 12 dana natalis solis invicti, tj. rođenje nepobjedovoga sunca koje se vratilo zagrijati čovječanstvo i probuditi prirodu. Uz zimski solsticij prinošene su žrtve Saturnu, koji, uz to što je bio sin oca Neba i majke Zemlje, slovi i kao utemeljitelj poljoprivrede. Za vrijeme tih dana zvanih Saturnalije palile su se svijeće u čast suncu. Tih 12 dana Saturnalija odgovaraju 12 svetih noći koje se po tradiciji u sjevernim alpskim krajevima obilježavaju na prijelazu iz godine u godinu.

Prisjećajući se tih nekih davnih dana i običaja, veselimo se mladome ljetu, preporučje Alois Lageder. I poželimo da bude plodno. Prošle godine priroda nam je u Alto Adigeu bila sklona i uz naš primjereni trud dobili smo zrelo i zdravo grožđe, na tome smo zahvalni. U podrumima Lageder čuvamo odlično mlado vino, i veseo sam.

Ali, veseo sam, naglašava Lageder, posebice još zbog nečega: nakon više od 50 godina na našemu posjedu ponovno su krave! Odavna sanjam o tome da ih imamo, ali strahovao sam da se u ovo današnje vrijeme kad se i u Alto Adigeu silno razuvila intenzivna poljoprivreda, ovdje inače bazirana na vinogradarstvu i na voćarstvu, to neće moći i ostvariti. Ipak, uspjelo je!

Uspostavio je suradnju s uzgajivačem krava na brdu iznad doline Venosta i uspio ga nagovoriti da mu posudi nekoliko primjeraka da pasu na njegovu imanju. Taj uzgajivač, Alexander Agethle, posvetio se uzgoju i očuvanju stare pasmine bruna alpina (alpsko smeđe govedo), nekad vrlo raširene u Alto Adigeu a danas na pragu iščeznuća. Zahvaljujući njemu Lageder je pronašao u Njemakoj uzgajivača goveda certificiranoga po Demeteru, i od njega kupio nekoliko grla tako da je, naglašava, danas ponosni vlasnik već i jednog teleta.

Temeljni princip biodinamske proizvodnje je organizacija imanja kao jedne neovisne cjeline, kao kompletnog organizma gdje ogromnu i važnu ulogu igra interakcija između biljaka i životinja.

– Životinje, posebice preživači, svojom nazočnošću i korisnim elementuima što ostavljaju iza sebe animiraju tlo i bilje. Od prije nekog vremena na posjedu držimo i kokoši, ovce i paunove. Zacijelo će trebati proći još vremena da taj suživot i bioraznolikost što iz njega proizlazi daju puni efekt, naime skladan rast i razvoj loze i homogenije dozrijevanje odražavaju se u vinu velikim skladom i sposobnošću dužeg trajanja kapljica u odličnoj kondiciji. S veseljem vas očekujemo na našem posjedu, da se upoznate kako živimo i što radimo. Možda je najbolja prva prigoda za to festival vina Summa, na programu i 5.i 6 travnja 2014. na našem imanju tenuta Tor Lowengang u Magréu ili Margreidu – kaže Lageder.

NOVO LICE AGROLAGUNE – Obično proizvođač prezentira javnosti nešto što je pustio na tržište i što je dostupno kupcima. Porečka Agrolaguna ovih je dana u Zagrebu pred javnost (distibutere vina, vinske novinare, krajnje potrošače) izašla s nečim što bi trebalo tek biti, nastojeći pokazati da se u tom podrumu počelo raditi i u više smjerova, s više ambicije i žara.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU wine-baru Dobra vina u centru Green Gold, uz slijedove koje su prigotovili domaći kuhari, Agrolaguna je pretpretpremijerski prezentirala neke svoje eno-uradke što bi, kad budu dotjerani do kraja, pred javnost trebali izaći kasnije tijekom ove godine ili eventualno tek u idućoj godini! Hrabro, ali dobro!

Večer je počela s Malvazijom 2013, nastavilo se s mješavinom sorata 2011 (malvazija 60 posto, chardonnay, viognier, sauvignon bijeli, muškat bijeli), pa s malvazijom 2012 iz vinograda u Vižinadi, slijedila je Mavazija 2012 akacija odnjegovana u bačvicama od bagrema (grožđe iz Vižinade – bijela zemlja, te Devića – crvena zemlja, pola godine u bačvicama od 225 litara i toneauxu od 500 litara a onda u velikoj bačvi, punjenje se očekuje u ožujku 2014.), potom su na red došli crnjaci Festigia cabernet sauvignon iz 2011, te, na kraju, Festigia riserva cabernet sauvignon 2009.

Za istaknuti: u izlaganju enologa Milana Budinskoga na slici s enologinjom Sabinom Salamun i s glavnim enologom i v.d. direktorom podruma Miroslavom Latalom, naglašeno je da su, za razliku od situacije kod brojnih drugih proizvođača vina u Istri koji su se oslonili na cijepove iz rasadnika u talijanskome Rauschedu, na poziciji Vižinada sađeni cijepovi dobiveni od plemki Malvazije iz starog nasada na tome brdu, pa bi eto to moglo biti i objašnjenje za bolji lokalni izričaj vina od malvazije koja kod nekih drugih proizvođača ima malo prejaki mirisni ton, posebice u smjeru sauvignona.

Zdjelarevic Hot stuff OLYMPUS DIGITAL CAMERAZDJELA: HOT STUFF i COLD SHOWER – Zdušno se pripremao s vrućim (kuhanim) vinom (Hot Stuff) za hladne prosinačke i siječanjske dane te za Snježnu kraljicu, ali mu priroda nije išla na ruku, naime u periodu kad je na to i te kako računao nije bilo ni hladnoće ni snijega pa ni kraljice. Ali, imao je rješenje i za tople zimske dane – hladan tuš (cold shower) s – Klinkama! Davor Zdjelarević i opet je, u prosincu, izašao s novim mladim vinima Klinka (chardonnay, rajnski rizling, sauvignon i rosé, berba 2013), sada su Klinke vrlo, vrlo dotjerane i u organoleptici i odjećom (dizajnom). I tako, ono što se moglo kao osvježenje lijepo pijuckati na ljetnim vrućinama, dobrim dijelom, ako ne i sve, popit će se na – zimskoj južini…

______________________________________________________

Heinz Bech chef la Pergola RomaVIZIJOM i RUKOM CHEFA HEINZA BECKAHeinz Beck velika je faca. On je chef u uglednom rimskom restoranu la Pergola. Uči nas, ovdje, kako pravilno postaviti stol, a pokazuje na tanjuru neka svoja zanimljiva viđenja onoga o čemu smo puno slušali – npr. postanka svijeta, te onoga s čime se toliko puta susretnemo, ali – ne i na ovaj, njegov način…

 Heinz Beck postava stolaPostava stola

 Heinz Beck SoleI bi Sunce…

 Heinz Beck chef sfera-terraI bi Globus…

 Heinz Beck TerraI bi zemlja…

 Heinz Beck moreI bi more…

 Heinz Beck Yin-i-Yang-700x438Yin i Yang

 Heinz beck chipsChips!

 Heinz Beck jastogJastog

 Heinz Beck, cokoladaČokolada!

 

                    OLYMPUS DIGITAL CAMERA  ZAGREB VINO.COM 2014 – Već se zna: deveti međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2014 bit će u petak 28. i subotu 29. studenoga u zagrebačkoj Esplanadi! Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala, cvate i u Esplanadinom Bistrou veseli se zbog upravo potpisanog ugovora s hotelom… Bravo, profesore, tako se to radi!

A(TRA)KTIVNI BORNSTEIN – Kultna zagrebačka vinoteka Bornstein na Kaptolu s novim voditeljima – bračnim parom Srpek – nastavlja s aktivnostima, moglo bi se reći najboljim putevima prijašnjih vlasnika bračnog para Borošić. Nedavno je u Bornsteinu organizirana večer hvarskih vinara, članova udruge proizvođača vina s tog našeg lijepog otoka, a evo već za koji dan, nakon dugo, dugo vremena, u Zagrebu gostuje kultni slovenski proizvođač Aleš Kristančič Movia, uz gastro-pratnju ugostiteljskog objekta Prinovec iz Šmarjeških Toplica.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Događanje na večeri hvarskih vina u Bornsteinu bilo je osmišljeno kao mini-festival vina s Hvara. S kapljicom se, konkretno, predstavljalo osmero otočkih proizvođača – Bracanović, Carić, Duboković, Plančić, Plenković, PZ Svirče, Tomić i Vujnović. Ideja odlična: prezentirati, svako toliko, naše proizvođače po regijama, naime to daje priliku da se na istom mjestu i u isto vrijeme kušaju uzorci od tipičnih sorata za dotično područje, te da se dobije bolji uvid u lokalnu produkciju kao i da se naprave usporedbe. Naravno, za predstavnike medija iz najjačeg centra informativnih medija u Hrvatskoj, Zagreba, to je velika pomoć posebice kad se radi o vinarima iz udaljenijih krajeva ili krajeva koji možda i nisu toliko kilometarski daleko koliko je komplicirano, i skupo, doći do njih, i koliko to vremenski traje.

Bilo je malo razočaravajuće što na prvoj priredbi te vrste, toga dana, bez obzira na stanovite vremenske neprilike, nisu bili svi proizvođači osobno, ali ni predsjednik odnosno predsjednica Udruge hvarskih vinara, a jednako tako čudno je bilo da većina izlagača nije smatrala potrebnim iskoristiti prigodu u medijskom centru države izaći i s najboljim svojim etiketama te s vinima iz berbi koje, kako su mi rekli njihovi predstavnici, tek što nisu krenule na tržište. Valjda su ovaj nastup shvatili tek kao ležerni susret s pilcima… Ovo je mogla biti lijepa svojevrsna pretpremijera novih berbi špica kuća koje uskoro dolaze pred kupce, a – nije bila!

Bilo bi dobro da, kad, očito, sami vinari o tome ne razmišljaju dovoljno, ili ih možda nije ni osobito briga (je li i to moguće?!), odnosno dok ne počnu razmišljati dovoljno, organizator čvrsto definira na koji način se ponuđači trebaju prezentirati u tom doista elitnom Bornsteinovome prostoru, naime svede li se stvar samo na izlazak s baznim vinima i eventualno ponekim vinom prve linije kojega još malo pa više i nema, i ne budu li na takvim događanjima nazočni i vlasnici vinarija odnosno vinskih posjeda, dakle oni koji odlučuju, događanja vjerojatno neće dugo biti atraktivna za profesionalce iz medija, a pitanje je i koliko će biti zanimljiva za publiku što, želi li ući i kušati vino – u ovome slučaju eto ne i u prilici i doći i do najviše razine te ne i naići na neke nove stvari – za ulaz i boravak u vinoteci od maksimalno dva do tri sata mora platiti 100 kuna, jednako kao npr. na festivalu Zagreb Vino.com gdje je mnoštvo raznih izlagača odasvud i gdje je moguće zadržati se od podneva pa do 20 sati…

Hvar se, inače, čujem, ubraja među 10 najljepših otoka na svijetu. Smješten je na sredini hrvatske jadranske obale. Duboke i pitome uvale otoka osiguravale su uplovljavanje brodova još u vrijeme prapovijesti, što je omogućilo naseljavanje otoka prije više od 5000 godina prije Krista. Umjerena klima pogoduje bujnoj vegetaciji. Osunčane otočke padine idealne su za uzgoj vinove loze, masline, smokve i drugih mediteranskih kultura. Grad Hvar ima na području Hrvatske najveći broj sunčanih sati godišnje! Nije čudno što je vinogradarstvo osnova gospodarstva otoka još od vremena grčkih kolonija. U središtu otoka u poljima pretežito su bijele sorte od kojih se kao autohtona ističe Bogdanuša, a na južnim padinama prevlavavaju crni kultivari, uglavnom Plavac mali…

Naziv Hvar, inače, dolazi od riječi Pharos, a to je grčki naziv za otok i za grad koji se nekad nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada., od kojega je Hvar kao grad što ga poznajemo danas u 13. stoljeću preuzeo naslov otočkog središta.

                Na slikama iz Bornsteina su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić koji je došao otvoriti događanje ali tog puta srećom nije podučavao kako se, po njemu, u razgovoru smije gestikulirati i kako pri tome držati kažiprst (zamislite kad mu na red dođe prst srednjak!), te što zadenuti za šešir, pa ni to smije li se izraz lukav rabiti i za ljude ili je on samo za životinje (je li po njemu za ljude primjeren izraz prepreden?), zatim Ivo Duboković, koji je u Bornsteinu bio osobno ali na žalost bez svojih Medvida i Medvjedice, Ivan Ergović, prvi čovjek Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, koji je došao kušati plavce ne samo da vidi kakvi su nego i da se uvjeri gdje je o ovome trenutku Feravino sa svojim proizvodima u kontekstu rasnih hrvatskih crnjaka, te enolog Badela 1862 Mladen Zrno, koji je stajao uz vina PZ Svirče.

afganistanWAUVICE IZ AFGANISTANA – U Hrvatkoj imamo WoW, udrugu Women on Wine (Žene o vinu), a u Afganistanu postoji udruga Women of the Vine (doslovno: Žene u vinovoj lozi). I u Afganistanu uzgajaju grožđe, sve intenzivnije otkako se međunarodna udruga Roots of Peace, odnosno Korijeni Mira angažirala na području razminiranja terena, nabavci opreme i gnojiva, te u povezivanju afganistanskih poljopervrednih proizvođača s međunarodnim trgovcima. I tamo postoji slogan Jedna mina = boca vina, tj. da se, kako se na terenu uništi mina na mjestu gdje je bila posadi vinova loza…

NARANČASTA SLOVENIJA – U susjednoj Sloveniji navodno postoji 42 proizvođača tzv. narančastih vina. Jedan od njih je i Marijan Kelhar iz Vrhovnice ponad Bizeljskoga, na granici s Hrvatskom. Zacijelo idealna vinogradska pozicija s eko-aspekta jer (još) nema zagađenja industrijskog porijekla, pa Kelhar ima doista rijetku šansu za dobivanje čistog i zdravstveno podobnog proizvoda. Kelhar, kojemu zdušno pomaže sin Miha, bijelo grožđe macerira po oko tri tjedna u kaci od 10 hl i poslije vino ostavlja 18 mjeseci na dozrijevanju u rabljenom barriqueu odnosno u bačvi od 500 litara. Iz palete koju je nedavno donio na kušanje u vinoteku Bornstein, nastojeći se plasirati i na hrvatsko tržište, vrijedi istaknuti Cuvée Extreme 2012 od chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga, traminca i muškata ottonela.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: