GASTRONAUTI: KROZ TANJUR I ČAŠU – UPOZNATI LIJEPU NAŠU

Gastronaut logo

SKUPINA HRVATSKIH LJUBITELJA FINE PAPICE i KAPLJICE ALI i NOVIH NE SAMO ENO-GASTRO SPOZNAJA i ISKUSTAVA VEZANO UZ NAŠE KRAJEVE NEGO i NOVIH SAZNANJA IZ DOMENE POVIJESTI i KULTURE DOTIČNOG PODRUČJA NEDAVNO SE SJAJNO PODRUŽILA U ISTRI. PA ODMAH POTOM i U SLAVONIJI i BARANJI. AKCIJA RIJEČANKE KARIN MIMICE, KOJA INAČE BRINE i o VODIČU 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, SVAKAKO BI SE, POGOTOVU U SVJETLU NEDAVNOG ULASKA HRVATSKE u EU, TREBALA ŠTO PRIJE PROŠIRITI i NA LJUBITELJE ENO-GASTRO LUTANJA – POTENCIJALNE TURISTE U NAS – IZ RAZNIH EUROPSKIH ZEMALJA!     

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Gastronauti plove dalje! Skupina ljubitelja fine papice i fine kapljice ali i novih ne samo eno-gastro spoznaja i iskustava vezano uz neki naš kraj nego i novih saznanja iz domene povijesti i kulture dotičnog područja nedavno se sjajno podružila u Istri, a odmah potom uslijedilo je putovanje na sasma drugi kraj Hrvatske, do Baranje, potencijalno nove hrvatske turističke Istre, ali na kranjem istoku i sjeveroistoku Lijepe naše.

Istra je bila uzbudljiva, a bogme i Baranja. Karin Mimica, članica uprave Kluba Gastronaut, trsi se da druženja uvijek budu na neku temu. U Istri su to bili Okusni welness – vanilija, te Skiperski specijaliteti s naglaskom na sezonski specijalitet švoj, odnosno ribu list. Težišta događanja: restoran Navigare i hotel Nautica u Marini u Novigradu istarskome, te restoran Badi u Umagu. Da će sve proteći na visokoj razini pokazalo se na prvoj, okupljajućoj postaji – u hotelu San Rocco u Brtonigli.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U San Roccu u Brtonigli – uvijek upečatljiv doživljaj. Karin Mimica, članica uprave Kluba Gastronauti, i Tullio Fernetich, vlasnik hotela San Rocco

 Uz kuhara San Rocca, chefa Zorana Čobanova, koji je priredio sjajne male zalogaje, i vlasničku obitelj Fernetich koja se, uz ostalo, pobrinula i za rezanje pršuta, zvijezda je bila tvrtka Bakalar Milena iz, gle – BAČVE, sela kod Višnjana. Bakalar Milena osvojio je nazočne s više vrsta svojih delicija od bakalara – na bijelo, s tartufom, sa čilijem… Direktor Aleksandar Stefanov pustio je vijest koja će svakako obradovati hrvatske gourmete: tvrtka Bakalar Milena krenula je u uvoz prvoklasne kategorije bakalara iz Norveške, taj bakalar svakako bi se trebao naći u svim u Hrvatskoj predviđenim trgovinama na vrijeme da se okusno jelo prigotovi, po običaju, za Badnjak.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABakalar Milena: Aleksandar Stefanov najavljuje uvoz najkvalitetnjeg bakalara iz Norveške

Od San Rocca se pošlo u posjet vinariji Cattunar u Novoj Vasi kod Brtonigle.

CATTUNAR – Obitelj Franca i Vesne Cattunar taman je bila u punoj berbi. Stizale su prikolice s crnim sortama. Cattunari gospodare sa 45 hektara pod vinovom lozom, najviše imaju Malvazije istarske, oko 50 posto, slijede Teran s 30 posto, a 20 posto pokrivaju Chardonnay, Merlot, Cabernet sauvignon i Muškat. Uz mirna vina, od 2012. krenuli su i u pjenušce, od terana, s time da je zamišljeno da pjenušac ne bude crn nego ružičast. S Malvazijom istarskom rade pokuse proizvodnjom vina iz vinograda na četirima tlima posebno, jedno tlo je crno, drugo, sivo, treće smeđe a četvrto bijelo. Poučno je bilo istodobno kušati malvaziju sa sva ta četiri tla.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Franco i Vesna Cattunar u društvu s Gastronautima

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Franco i Vesna Cattunar vino dozrijevaju u barriqueu i u velikim hrastovim bačvama od 20 hl, neke su od slavonske hrastovine a neke od francuske hrastovine, na pitanje koje su se pokazale boljima Franco (diplomatski) odgovara sa su zasad obje podjednako dobre.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUpitao sam kako će ubuduće označavati vino od sorte Teran. Opredijelili su se za naziv Cappì… Štogod da to značilo…

Cattunari će se rado pohvaliti svojim izvozom, koji sada iznosi oko 20 posto, najviše su, vele, okrenuti prema Italiji, Sloveniji, SAD, Engleskoj i Belgiji…

A onda je, od Cattunarovih, put krenuo prema aromama vanilije u Novigrad. Vođeni obilazak Novigrada, te aperitiv uz Chartreuse, najstariji biljni liker na svijetu, i, zatim, večera na zadanu temu – Vanilija. Chef Robert Marenjak  sa svojom ekipom iz restorana Navigare ponudio je menu sa šest sljedova u kojima je, u svakome, bila nazočna vanilija. Doduše, juha od dagnje odisala je, rekli su mnogi gastronauti, i šafranom, a punjeni lubin i komoračem.

OLYMPUS DIGITAL CAMERARestoran Navigare, Nautica, Marina u Novigradu: chef Robert Marenjak s jednom od svojih kreacija

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarenjakova kolegica po struci, u civilu i u gastronautskoj inspekciji: chef Ivana Vukmanić iz Duge Rese, sa suprugom

Zašto baš vanilija? Prof. Karin Mimica objašnjava da začini, mirodije imaju svaki svoje djelovanje na organizam, a vanilija spada u one koji umiruju. Bravo, Karin! Zaista nas u cijeloj ovoj, već predugo aktualnoj, kaotičnoj općehrvatskoj situaciji bez svjetla na kraju tunela i treba umirivati!…

_____________________________________________________

VANILIJA: LJEKOVITOST POVRH NEODOLJIVIH MIRISA i OKUSA – Vanilija je jedna od najpopularnijih i najomiljenijih, ali i najskupljih mirodija svijeta. Uglavnom se koristi za začinjavanje, ali sve je više saznanja i o njenoj ljekovitosti, napominje prof. Karin Mimica. Vanilija eto postaje sve popularnija na području alternativne medicine. Mirišljive mahune vanilije plod su orhideje penjačice koja raste u tropskim šumama Središnje Amerike.

Vanilija cvijetPostoji čak 150 vrsta vanilije, no danas se koriste samo dvije vrste – Bourbon i Tahitian vanilija.

U indijanskom narodu Totonaca vaniliju su vrlo cijenili kao lijek protiv otrova, plućnih bolesti i sifilisa, te je bila sastavni dio mnogih ljekovitih mješavina. Do sredine 19. stoljeća taj je narod bio glavni svjetski proizvođač vanilije. Hernán Cortés u 16. je stoljeću prvi upoznao Europljane s vanilijom. Nakon šafrana, vanilija je najskuplji začin. Cijenjena je zbog svoje čudesne arome.

Sastav i ljekovitost: ključni sastojak u mahuni vanilije je vanilin. Prisutni su i tragovi drugih spojeva poput eugenola, kaprinske kiseline, fenola, fenol-etera, karbonilnih spojeva, estera, laktona, alifatskih i aromatskih ugljikohidrata i vitispirana.

Vanilijin ekstrakt sadrži male količine vitamina B, nijacin, pantotenske kiseline, tiamin, riboflavin i piridoksin. A tu su i minerali kao kalcij, magnezij, kalij, mangan, željezo i cink. Na vaniliji nije rađeno baš mnogo istraživanja, međutim ustanovilo se da je vanilioid iz nje vrlo sličan kapsaicinu iz chilija i eugenolu iz klinčića, a kojima su dokazana brojna ljekovita svojstva.

Vanilija pomaže kod akni i problematične kože, ublažava simptome gripe, a može se koristiti i kod mučnina u trudnoći. Oblozi od vanilije daju trenutno olakšanje kod zubobolje i opekotina. Smatra se da vanilija može pomoći i kod neredovitih menstruacija. Nutricionisti pretpostavljaju da vanilioid ima blago antikancerogeno djelovanje.

Ljekovita svojstva vanilije: prirodni je antioksidans, pomaže kod problematične kože, ublažava stres i napetost, povećava libido, djeluje povoljno kod želučanih tegoba, djelotvorna je kod mučnina u trudnoći.

Moć mirisa: već sam miris vanilije snažno djeluje na psihu tako što izrazito opušta i stimulira. U jednom istraživanju mirisanje vanilije pomoglo je 70 posto teško oboljelih pacijenata da budu smireniji i lakše podnose napete situacije.

Kod starog naroda Maja vanilija je bila cijenjena kao moćni afrodizijak, a njemačka studija iz 18. stoljeća pokazala je da je vanilija i prirodni lijek za impotenciju. Ta su afrodizijačka svojstva potvrdila i novija istraživanja, u kojima se vanilija pokazala kao najbolji miris za poticanje libida. Ako ste izloženi stresnim događajima ili želite pojačati libido, nosite sa sobom mahunu vanilije te je po potrebi pomirišite. Od vanilije možete napraviti i ekološki osvježivač prostora. Da biste ga proizveli, promiješajte žličicu ekstrakta vanilije s vodom u boci sa raspršivačem.

U kozmetici: vanilija je visoko zastupljena u kozmetičkoj industriji zbog neodoljivog mirisa i umirujućeg djelovanja. Koristi se u svim vrstama kozmetičkih proizvoda, ponajviše u parfemima i kremama. Antibakterijska svojstva vanilina pomažu kod prištića i akni, a antioksidativna štite kožu od slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenje tkiva.

U kulinarstvu: vanilija je jedna od najpopularnijih aroma na svijetu, a najčešće se dodaje u slastice poput sladoleda, kolača, čokolade, kao i u kavu i umake. Mahunu možete upotrijebiti dva puta. Nakon prve upotrebe operite je i posušite. Čuvajte je u hermetički zatvorenoj posudi ili šećeru, koji će poprimiti njenu aromu.

Na tržištu postoji mnoštvo proizvoda od umjetne arome vanilije. Koristite pravu vaniliju jer samo ona ima originalnu posebnu aromu i ljekovita svojstva. Kod kupnje mahuna pripazite da su crno-smeđe boje, sjajne i gipke. Najkvalitetnija vanilija dolazi iz Meksika i s madagaskarskog Burbonskog otočja, dok se indonezijska i tahićanska vanilija smatraju manje kvalitetnima.

Domaći ekstrakt od vanilije: trebaju vam dvije uzduž prerezane mahune vanilije, šalica vodke. Priprema: zatvorite sastojke u staklenu posudu i pustite da odstoje dva mjeseca na tamnom mjestu. Povremeno protresite staklenku. Nakon dva mjeseca ekstrakt je gotov. Čuvajte ekstrakt na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj staklenoj bočici.

_______________________________________________________________

Finale je bilo sjajno: sommelier Omar Biloslavo na kraju večere pozvao je na kušanje selekcije rumova iz portfelja tvrtke Vitis O & N.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Omar Biloslavo prezentacijom različitih vrhunskih rumova učinio je večer uzbudljivijom

Rum je proizvod dobiven od soka šećerne trske i od melase od šećerne trske, tj. derivata soka šećerne trske, destilacija je kontinuirana. Destilerije od kojih je predstavljen rum bile su su Flor de Cana iz Nikarague, Mathusalem iz Dominikanske Republike, te Rhum Rhum iz Guadaloupe. Jedan je stil dugo dozrijevanje ruma u bačvi i onda punjenje u bocu, u ponudi su bili rumovi angsolaksonskog pristupa, s prosječnom starosti od 15 do 23 godine. Drugu grupu činili su rumovi španjolskog pristupa s dozrijevanjem u bačvicama u sustavu solera, i stari od 15 do 23 godine. Treća, francuska varijanta, koja mi se od svih tih odličnika pokazala najboljom, bio je Rhum Agricole, jedan iz inoksa i proziran kao rakija, a drugi, tamne boje, iz bačve i star tri godine.

Idući dan – nesvakidašnji doživljaj, dakako za većinu od nas koji jahtu može samo sanjati i vidjeti je iz daleka, odnosno na malom ekranu: u novigradskoj marini – doručak među jahtama. Kakvog li osjećaja!

Suhi jahte +

Doručak kod…  jahtaša

 Nakon doručka, prijepodne se nastavilo u umaškoj uljari Babić. Vlasnica je Michelle Babić, inače zaposlena u TZ Novigrad. Glavni u proizvodnji je njen suprug Ante. Babići sada brinu o 1800 stabala masline, a želja im je dosegnuti oko 2300 stabala. Kad sve bude u rodu, imat će oko 4500 litara vlastitoga ulja. Uljara Babić, otvorena 2007., prerađuje 1,5 tona masline na sat i pruža preradu iz usluge.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAnte i Michelle Babić u uljari Babić

Ante Babić veli da u svijetu postoji oko 1200 kultivara masline, od toga 50 ih je prisutno u Istri, od tih 50 polovica, točnije 23 su autohtone sorte Istre.

– Berba je počela sa sortom Buža, a završila sa sortom Belica, koja u sebi ima najviše ulja. Lišće se odvaja od masline, ali ako ga i ostane u preradi do nekih dva ili tri posto to ne samo da ne smeta nego je i dobro jer i list ima korisne sastojke. Mlin melje maslinu s košticom, koja također u sebi ima ulja. Masa, tzv. tijesto onda ide u posude gdje se dodaje voda u količini od oko 30 posto, i to stoga da se lakše izvuče ulje. Prerada masline je na temperaturi do maksimalmo 25 odnosno 27 Celzijevih stupnjeva. U centrifugi se potom ulje odvaja od vode. Od 100 kilograma masline dobije se ovisno o sorti, položaju i godini od osam do nekih 20 kilograma ulja extra vergine.

Babići su, dok ga je bilo (sve se hitro plasiralo!) prodavali litru maslinova ulja u rinfuzi po oko 100 kuna.

I onda, aperitivno, kod Morena Degrassija, koji je kad smo dolazili upravo dovršavao ovogodišnju berbu i rekao je da je jako zadovljan ubranime. Srdačni Moreno proveo je Gastronaute kroz podrum a onda je uslijedila degustacija u lijepoj dovarni za kušanje. Zvijezda programa: Degrassijev sommelier i promotor Siniša Škaberna.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zvijezda programa: Degrassijev sommelier i promotor Siniša Škaberna

 Degrassija šira publika poznaje po mirnome vinu, ali on ima i pjenušac, rađen klasičnom metodom od baznog vina od grožđa Chardonnaya i malo Muškata iz berbe 2007. Još uvijek taj je pjenušac na kvascu, i degoržira se po potrebi. Proizvedeno je samo 1000 butelja. Jako dobar, specifičan, ne znam zašto se Degrassi jače ne posveti i pjenušcu!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Moreno i njegova supruga Alison Degrassi u njihovoj kušaonici

 Uljuđeni Teran 2008 i fini crni cuvée Terre Bianche 2009. Pitam Morena kako će on ubuduće označavati svoj teran, njegov odgovor je jednostavan i logičan – Istrijan, zbog porijekla, ili Ist(e)rijan, jer je ulaskom u EU, iako Istrijan, s polica isteran!

Restoran Badi u Lovrečici San Lorenzo kod Umaga odlučio se za pet sljedova u kojima je u glavnoj ulozi bio list, za kraj kao desert stigle su istarske fritule s vanilijom i čokoladom.

I, premijera u Badiju: Franc Arman izašao je s pjenušcem Perla bianca!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinar Franc Arman toči vlasnicima Badija Nadi Badurini i njegovoj supruzi svoj prvi pjenušac Perla bianca, rađen metodom charmat

Coronica MorenoMoreno Coronica uz svoju Gran Malvaziju 2009. Upravo izlazi berba 2009!

 Završetak naše gastronautske skitnje Istrom bio je kod Morena Coronike u Korenikima, koji je ponudio seriju svojih vina među kojima su briljirali Gran Malvazija 2009 i Gran Teran 2008, te kod Giancarla Zigantea u restoranu Zigante u Livadama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGiancarlo Zigante, uz poprsje najvećeg tartufa s kojim je završio u Guinnessovoj Knjizi rekorda

TARTUFI! – Taman su tada bili kod njega Dani Tartufa. Giancarlo Zigante, koji je1999. ušao u Guinnessovu knjigu rekorda pronalaskom najvećega tartufa na svijetu, pohvalio se da je od ugostitelja, tartufara i proizvođača odličnog maslinovoga ulja, postao i – vinar! Iz vlastitih nasada u Kostanjici uz strukovnu pomoć enologa Marija Stavera proizveo je malvaziju, pa cuvée od chardonnaya, bijelog pinota i sauvignona, rosé od mješavine vranca, plavine i bijelog muškata, te crnjake teran, refošk, cabernet sauvignon… Iz 2013. ima teran nazvan San Stefano po lokaciji podruma. Bit će i San Stefano terana reserve ali i San Stefano terana gran reserve, vina ne idu van, veli, prije ljeta iduće godine.

NAŠICE i BELJE

Sredinu studenoga pak Gastronauti su proveli u Našicama i Baranji, a domaćini su bili Turistička zajednica Osječko-baranjske županije,  Turistička zajednica Našice, hotel Park i restoran Dvorci Slavonije iz Našica, Park prirode Kopački rit, restoran Kormoran, restoran Josić, vinarija PP Orahovica, podrumi Kusić i vinoteka Vinita. Predviđene strukovne teme: Grofovski meni Pejačević,  Tradicijska riblja jela u prirodi, Patka i Josićeva vina te Templarski doručak.

Suorganizatori iz TZ Našice upoznali su sudionike putovanja s Dvorcem Pejačević a oni iz Parka Prirode Kopački rit s ljepotama Kopačkog rita i Dvorca Tikveš. Program je bio sljedeći: prvog dana dolazak u PP Orahovicu, razgledavanje vinarije i degustacija, nastavak do Našica i hotela Park, šetnja gradom uz vodiča – posjeta Zavičajnom muzeju u sklopu dvorca Pejačević i Dorinom paviljonu gdje je poznata hrvatska kompozitorica Dora Pejačević skladala svoje kompozicije, u restoranu Dvorci Slavonije na temu Grofovski meni Pejačević  uz priču o povijesti Pejačevića tijekom večere.  Idući dan: vožnja brodom po parku prirode Kopački rit Ručak restoran Kormoran, demonstracija pripreme šarana na šljama i čobanca, degustacija uz prezentaciju vina Belje, posjet Dvorcu Tikveš, posjet Ulici zaboravljenog vremena, u restoranu Josić večera s patkom i Josićevim vinima u glavnim ulogama…■

Gastronauti Karin Baranja

U zmajevačkom Surduku, vododerini koju su domišljati Baranjci pretvorili u turistički atraktivnu ulicu eno-gastronmije: Gastronauti kod vinara i ugostitelja Damira Josića (snimio Zdenko Pomoravec)

 Gastronauti alma Bremec Vukmanic Ivana i Dalibor, Zganjer Ivan i Marina

Morska riba, janjetina i odojak kao specijaliteti drugih krajeva ustupili su, na stolu u restoranu Kormoran, mjesto tradicijskom baranjskom fišu. Na slici su Alma Bremec, Ivana Vukmanić, šefica kiuhnje restorana  DP Zvečaj iz Duge Rese i njen suprug Dalibor, te poznati janjičar iz Jaškova Ivan Žganjer sa suprugom Marinom… (snimio Zdenko Pomoravec)

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: