Benkovac u vinskome uzletu/ KORLAT, ŠKAULJ i…

 SYRAH, MERLOT i CABERNET SAUVIGNON KAO GLAVNE UZDANICE. BADELOVA VINARIJA NA NEKI NAČIN STARTALA JE S RENESANSOM NA KORLATU, SAD JE SLIJEDI NEKOLIKO INDIVIDUALNIH PROIZVOĐAČA MEĐU KOJIMA NAJVEĆU REPUTACIJU IMA ŠIME ŠKAULJ. ORIJENTACIJA PREMA EKO-PRODUKCIJI!

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google  translater: http://translate.google.com/translate_t

 Vinfest Kastel Benkovac

Vinfest 2013 – svečana večera i podjela medalja  najboljim vinima sjeverne i srednje Dalmacije u Kaštelu ponad Benkovca. Sjajan ambijent, s velikim potencijalom da se iskoristi za promidžbu lokalnih eno-gastronomskihproizvoda

 Kako odgovoriti zašto je tome tako, kad je riječ o kraju, u zadarskome zaleđu, koji je odavna vinogradarski, i kad su na tome području svojedobno – prije dosta desetljeća – a potom i sasvim nedavno upravo stručnjaci organizirano i s jasnim ciljem sadili vinovu lozu (Grenache bijeli i crni, Syrah, i, u najnovijem naletu, i Merlot i Cabernet sauvignon), i kad je tamo već godinama sa svojim pogonom prisutna jedna od vrlo dugo vremena, još iz doba bivše države, najjačih kuća vina i jakih pića Badel 1862, sada, doduše, ponešto u sjeni?  Benkovačko vinogorje tek se sada budi i počinje pomalo skretati pažnju šire javnosti na sebe. Bolje ikad nego nikad, kaže izreka. Paradoksalno je da je u ovo novo vrijeme prvi značajniji korak u afirmaciji benkovačkoga kraja kao vinskoga napravio upravo taj sada u gospodarskom smislu donekle hendikepirani Badel 1862, sadnjom stotinjak hektara vinograda na poziciji Korlat na visini od oko 300 metara, i izlaskom s trima jako dobrim i dizajnerski sjajno opremljenim vinima Korlat syrah, Korlat merlot i Korlat cabernet sauvignon…

Korlat Sladic Juraj

Juraj Sladić, novi upravitelj i voditelj vinogradarske i vinarske proizvodnje Badelove vinarije u Benkovcu, koja je na Vinfestu 2013. osvojila šampionski naslov za Korlat 210 selection, poveo nas je na Korlat, gdje Badel 1862 sada ima 110 hektara pod trsjem, sađenime 2005. i 2006. godine. Syrahu, Merlotu i Cabernet sauvignonu pridružilo se u međuvremenu i malo Cabernet franca i Mourvedrea. Sladić veli da je posljednjih godina zbog suše prinos na Korlatu bio tek oko 0,20 kg po trsu! U 2012. 27 hektara pod Merlotom počelo se prebacivati na ekološku stazu a u planu je s vremenom na ekološku produkciju okrenuti i cijeli vinograd.

Korlat trsje

Benkovac je tik do turističkoga Zadra, ali i do karinskoga mora. Nekad, dok nije bilo autoputa, na more na srednji Jadran putovalo se upravo i kroz taj gradić, i već su onda, s obzirom na turizam, bile prilične mogućnosti za plasman i vina iz benkovačkoga kraja. Bivši sustav za žalost favorizirao je tzv. društvene firme, pa tako i vinarije što su nudile uglavnom neatraktivne finalne proizvode industrijskoga tipa, a seljacima, vlasnicima vinograda preostalo je tek da uzgajaju grožđe za prodaju velikom društvenom podrumu, na svoje su kao samostalni vinari i finalizatori za tržište u pravnome smislu mogli početi dolaziti tek nakon osamostaljenja, popraćenog, inače, ratnim stanjem pa zbog njega par godina nije bilo prostora i za ozbiljan zaokret u vinogradarstvo i vinarstvo. Koliko je sredstava izgubljeno, može se samo nagađati…

Napredak s vinom u benkovačkoj oblasti nakon uspjeha spomenutih korlatskih crnjaka podupire nekoliko lokalnih vinogradara i vinara, i, evo, ovoga ljeta grad je imao i već treći puta svoju godišnju svečanost vina sjeverne i srednje Dalmacije Vinfest, podijeljenu na strukovno ocjenjivanje (pod predsjedanjem dr. sc. Ivane Alpeze iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo) i na dodjelu priznanja i svečanu večeru u (svjetski) sjajnom ambijetu benkovačkog Kaštela. Priredbi je nedostajalo jedino to da se prije svečane večere s dodjelom priznanja lokalni proizvođači nisu, svaki za svojim stolom, na baš za to vrlo prikladnome prostoru oko Kaštela sa svojim uzorcima predstavili publici. Organizatoru, a to je grad Benkovac, preporučio sam da tako naprave iduće godine, te da na svoju manifestaciju pozovu sve hrvatske relevantne medije ali i važnije vinske trgovce, pa i poneki medij i ponekog trgovca (s obzirom da smo sada u EU) iz susjednih EU- zemalja.

– Ove godine naš Vinfest zbio se odmah nakon službenog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Hrvatskim proizvođačima, pa dakle i benkovačkima, otvara se golemo tržište, ali i pooštrava se konkurencija, pa dalje treba dobro osmišljeno. Rezultati na ocjenjivanju u Benkovcu pokazuju da se, što se tiče kvalitete, možemo nositi s jakim rivalima. Našu priliku moramo tražiti u visokoj kakvoći, ekološkoj proizvodnji a tu smo jaki jer već trećina ovdašnjih proizvođača je u sustavu eko-eko, zatim moramo je, s obzirom na turizam, tražiti i u prodaji na kućnome pragu te u plasmanu na jadranskoj obali. U proizvodnji ali i marketingu treba značajnije krenuti u udruživanje, zajedno smo uvijek jači, zajedništvo je i jamstvo efikasnosti uz manji napor i trošak pojedinačno a i otvara vrata financiranju iz fondova EU – rekao je gradonačelnik Benkovca dipl. ing. Branko Kutija.

REVITALIZACIJA UDRUGE

Zacijelo je Badel 1862/Vinarija Benkovac i dalje u širem smislu najpoznatiji proizvođač vina benkovačkoga teritorija, ali među proizvođačima vina iz benkovačkoga područja trenutno najveću reputaciju ima Šime Škaulj, i to je svakako bio razlog posjeta i njegovu vinskom podrumu u Nadinu. Šime i njegov sin Tomislav goste na vino, sir, pršut, maslinovo ulje i slane fritule (odlična ideja!) primaju u vrlo lijepome ambijentu na platou ispred njihovog novog podruma, sagrađenoga 2009, i u kušaonici s velikim kaminom unutar zgrade.

Skaulj podrum

Podrum Šime Škaulja u Nadinu

 Škauljevi su u proizvodnji posve na ekološkome kolosijeku, na putu prema biodinamici, a njihovu proizvodnju nadzire Prva ekološka stanica iz Zagreba. Na eko-stazu Šime Škaulj krenuo je 2007, od tada ne gnoji umjetnim gnojivom, ne koristi razne …icide, za gnojidbu rabi samo stajsko gnojivo, vinovu lozu tretira biljnim preparatima iz ekološke produkcije te sumporom i s nešto bakra.  U podrumu je sa sumporom vrlo oprezan, tvrdi da mu se u vinu u boci slobodni SO2 kreće oko 16 mg/lit, a ukupni oko 40 mg/lit… Od lanjske berbe po prvi put koristi i barrique.

Skaulj vina

Vina Šime Škaulja. Cabernet sauvignon prednjači, ali vrlo zanimljiva je po odnosu sadržaja i cijene kombinacija sorata Tomislav cuvee

 – U vinogradarstvo sam uključen još od svojega ranog djetinjstva. Prije nekih sedam godina ozbiljnije sam krenuo i s proizvodnjom vina, sve do finalizacije u butelji. Imam šest hektara pod trsjem, na oko 180 metara nadmorske visine i s tlom s dosta vapnenca. Ukupno, ovisno o godištu, proizvedem između 25.000 i 30.000 litara vina, i to samo od grožđa iz svojih vinograda. Od sorata uzgajamo Maraštinu, Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah i Grenache. Vina punim kao jednostortna, osim jednoga, s nazivom Tomislav cuvée, koji je mješavina grenachea u količini od 60 posto te cabernet sauvignona, merlota i syraha. U procesu proizvodnje pomaže mi kao vanjski suradnik enologinja Marina Pelajić Pavlović, koja je radila za benkovačku vinariju. S nastupa na ocjenjivanjima vina i s plasmanom sam zasad zadovoljan, nešto i izvozim, i to u Njemačku i SAD – kaže Šime Škaulj, najavljujući i postupno širenje s vinogradima ritmom kojim to bude financijski moguće.

Skaulj Sime Tomislav i snaha

Šime Škaulj sa sinom Tomislavom i njegovom suprugom, te Škaulj uz cisterne u njegovu podrumu

Skaulj

Među većim individualnim proizvođačima kad se gleda količina vina u benkovačkome kraju spada Božo Bačić iz Podgrađa. Obrađuje vrlo lijepe vinograde na kvalitetnoj poziciji nedaleko od ruševina staroga grada Asserije, na oko 200 metara nadmorske visine. Brine o 16 hektara pod trsjem, od čega su dva u njegovu vlasništvu a ostalo je za zemljištu dobivenom u koncesiju. Tlo je s puno kamena, prije sadnje bilo je i velikog kamenja koje je trebalo drobiti. Bačić je od grada Benkovca dobio subvencije za kupnju sadnica, a od Ministarstva poljoprivrede poticaje za sadnju vinograda. Prve loze zasadio je 2007, i to gustoćom od 4700 trsova po hektaru. Opredijelio se za 27.000 Syraha, 23.000 Cabernet sauvignona i 20.000 Merlota. Dosad je sva vina dozrijevao u inoksu, sad se sprema širiti podrum da bi mogao smjestiti i drveno suđe, ipak nužno za crna vina. I Bačić je u sustavu ekološke proizvodnje.

Bacic trsje

Vinogradi Bože Bačića – 16 hektara na Aseriji, i Bačić sa suprugom i kćerkom, te s kolegom vinogradarom i vinarom Šimom Vrsaljkom

Bacic supruga kcer i Vrsaljko

Prilična količina vina, treba to sada – makar Bačićeve butelje i nisu po neprihvatljivoj cijeni: od 40 do 50 kuna, i prodati. Bačić je svjestan da su prošla vremena kad je kupac kucao na vrata vinara, u ovome trenutku kad je pravo more vina u ponudi na tržištu vinar treba paziti kakvu će cijenu formirati za svoj proizvod, treba ići agresivnije prema potrošaču što iziskuje dosta dodatnog vremena, a i košta. Što se tiče vremena, uskoro bi se situacija mogla za Božu promijeniti nabolje jer kćerka mu završava fakultet na odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo pa ona može dobrim dijelom preuzeti na sebe i vinograd i podrum. Ili pak podrum i marketing.  Božo se, kao i Škaulj i još jedan benkovački vinar za kojega se pročulo – Šime Vrsaljko iz Nadina, nada da će napokon ponovno profunkcionirati udruga benkovačkih proizvođača vina koja je trenutno u letargiji, pa da će zajedničkim naporom članova uspjeti jače afirmirati Benkovačko vinogorje i da će time i više benkovačkih vinara poboljšati plasman…

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: