Turizam mimo mora/LIČKI MEĐED U VAŽNOJ ULOZI

  OTOČAC JE,  ČUJEMO, ZAHVALJUJUĆI MEDI, SPORTSKOM RIBOLOVU NA GACKOJ, DOBROJ LIČKOJ KUHINJI i IZBORU EUROPSKIH HODOČASNIKA ZA MEĐUGORJE DA BAŠ TU PREDAHNU OD PUTOVANJA, OD OŽUJKA DO KRAJA LISTOPADA TOLIKO POSJEĆEN DA MU, UNATOČ TRIMA HOTELIMA, NEDOSTAJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA…

  ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

U prvoj polovici ove godine uvelike zbog lošeg vremena situacija u domaćem turizmu nije se, kako se priželjkivalo, pokazivala sjajnom, a ni sa svijetlom perspektivom, naime strahovalo se da bi se vremenske neprilike koje su se dugo rastegnule mogle još nastaviti, a često je istican i nepovoljan raspored školskih praznika u Europi. Međutim oporavak je ipak stigao, i ministar  turizma Darko Lorencin zadovoljno je nedavno iznio najnovije podatke koji govore o povećanju dolazaka gostiju od tri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i povećanju od 2,6 posto u noćenjima, ponajprije na Jadranu i u Zagrebu. U prvih šest mjeseci 2013. prihod je od turizma bio 6,6 posto veći nego u isto vrijeme lani. Najviše su se dolascima iskazali gosti iz Austrije, Belgije, Francuske, Nizozemske, Poljske, SAD, Kanade, Slovačke, Švedske, Švicarske i Velike Britanije.  Od turističke 2013. godine sada očekujemo rezultate barem na razini odličnih prošlogodišnjih. Ako ne bude nekih neugodnih iznenađenja, do kraja godine mogli bismo, čulo se, ostvariti lijepi, možda dosad i najveći broj milijardi eura od turizma.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Hrvatske turističke zajednice Meri Matišić

I mimo mora ova zemlja ima veliki potencijal za turizam, ali pitanje je koliko smo mi sami toga i svjesni. Većma se, po nekom automatizmu, gleda na sunce i more, što dakako ima smisla u ljetnim vrućinama, ali dosta je gostiju koji ljeti traže i više od prženja na suncu a postoje, u godini, i mjeseci koji uopće nisu za preživljavanje na plaži osvježavanjem u moru i pod tušem. Eno-gastronomija se već duže vrijeme pokazuje dobitnom kroz cijelu godinu, jer ne samo da kao magnet dobro funkcionira u predjelima uz more i u velikim gradovima, koji su već dugo klasična turistička odredišta, nego dovlači goste i u ruralna područja, kojima time otvara novu dimenziju poželjne lijepe gospodarske perpektive.

Uz eno-gastronomiju ima i još toga, također upravo vezanoga uz prirodni ambijent, primjerice promatranje životinja, posebice ptica, u rezervatima. Djelatnica koja je uključena upravo u taj segment prije kratkoga vremena u radio-emisiji govorila je o tome kako je mnogo zainteresiranih za dolazak u područje staništa ptica radi promatranja i fotografiranja, te da je riječ o gostima koji su veće platežne mogućnosti. To je i te kako važno, međutim o tomu se čini se u nas (još) nedovoljno vodi računa. A mi smo mala zemlja s raznolikim mogućnostima zanimljive ponude, pa se u turizmu trebamo postaviti tako da ponudu i organiziramo na način da bude ekskluzivnija, kako bismo dobili što više gostiju koji su ne samo voljni na odmoru više potrošiti nego i koji se, što je bitno, odgovornije ponašaju prema okolišu.

ogradjeni prostor za medu

Kuterevo, dio utočišta za mlade medvjede Rezervat je turistička atrakcija i godišnje ga obiđe i do 20.000 posjetitelja

 Medo i ljubav

Medvjed i medvjedica u igri na njihovoj plaži. Naša grupa novinara ovome se medi (lijevo, i dolje) očito svidjela kad je u jednom trenutku skočio na stablo i teatralno počeo praviti reda među granjem

 Medo se producira

Krenuli ste, dakle, na odmor automobilom prema našemu moru, ali – koliko zapravo znate da usput imate prilike što-šta zgodnoga za pogledati i doživjeti? Konkretno, ovdje sada govorim o prolasku kroz Liku ali ne o Plitvičkim jezerima. Gourmeti u nas znaju dobro za lički krumpir, za pastrvu iz Gacke, i za ličku janjetinu (no zašto to ličko prostranstvo naprosto npr. i ne vrvi ovcama i kravama, kozama na pašnjacima, tako da i razni sirevi odande budu relevatna robna marka na tržištu, a da, usput, okoliš bude uredniji…), medvjeđi pršut… Međutim ne treba, dakako, sve promatrati kroz hranu: ličkog međeda, o kojemu se zna pričati, lijepo je pogledati u njegovom punome opsegu i u njegovom prirodnom carstvu. U mjestu Kuterevu kod Otočca postoji rezervat gdje je moguće, naravno kroz zaštitnu ogradu, podružiti se s medom i bolje ga upoznati u izravnom susretu, ali i preko tekstova o njemu stavljenih na informativne ploče. Svakako preporučujem da se na putu prema Jadranu zaustavite u Kuterevu, u utočištu sa devet medvjeda kojime gospodari Velebitska udruga Kuterevo čiji je predsjednik, ujedno i voditelj utočišta, Ivan Crnković Pavenka. Nisu ti medvjedi u Kuterevu, doduše, oni pravi divljaci, koje bi, kako čujem baš od Crnkovića, bilo nemoguće zadržati u ovakvim ograđenim prostorima kakvi su tu sada, jer našli bi već načina da pobjegnu, nego su to medvjedi već naviknuti na omeđeni prostor i na ljudsko društvo, no ne i pitomi!!! Shvaćaju oni i moderno društveno ponašanje, pa će vam, ako im se svidite, s ciljem da se pred vama isproduciraju, u okviru svojih mogućnosti i prirediti mali šou…

Ivan Crnkovic

Ivan Crnković Pavenka, predsjednik Velebitske udruge Kuterevo i voditelj utočišta za medvjede

20.000 POSJETITELJA BRUNDOVA UTOČIŠTA

Kuterevo, selo koje je nastalo 1692. godine i koje sada broji oko 700 stanovnika, prije je bilo znano po drvodjeljstvu, to je bio glavni izvor prihoda za egzistenciju stanovnika mjesta. A onda je grupa lokalnih stanovnika okupljenih u Velebitsku udrugu Kuterevo, u želji da se jače posveti u ovome dijelu Like neizbježnome medi i očuva ga na tim prostorima kao svoju posebnost, krenula u uređenje rezervata, koji je prve medvjede primio 2002. godine. Malo pomalo ulazilo se i u animaciju posjetitelja, i sada Kuterevo, navodno samo radi medvjeda, obiđe godišnje po oko 20.000 turista, kaže kroz svoj vrlo osebujan govor i nastup Ivan Crnković. Kuterevo se posebno otvorilo i za mladež ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih zemalja, naime tamo je formirana ljetna radna kolonija i svakog ljeta dođe dosta mladih osoba da tu na radnim akcijama proboravi u lijepoj prirodi i da se uči živjeti s prirodom. Četrdesetorici članova Velebitske udruge Kuterevo u sezoni se pridruži još toliko mladih volontera iz cijele EU.

– Životni vijek medvjeda u šumi je oko 25 godina, a ovdje u rezervatu produži se i na četiri desetljeća. Danas se inače broj medvjeda u Hrvatskoj kreće oko 1000 jedinki – veli Crnković.

U cjelosti

Smeđi medvjed u Hrvatskoj i u svijetu

Studenti u kampuplocice sa studentima koji su bili

Studenti na radnim akcijama u Kuterevu i znakovi koje su svi što su tu dosad bili ostavili iza sebe

Nakon što se obiđe utočište za medvjede, čisti svježi zrak i šetnja učine svoje: želudac počne zvoniti na uzbunu. A stanica za prvu pomoć nije daleko: riječ je o lijepome obiteljskom hotelu-restoranu Mirni kutak, u vlasništvu Frane Markovića i njegove energične supruge Josipe. Mirni kutak otvoren je, kao lokalčić sa šankom i četiri stola, još 1985. godine, a u međuvremenu, do danas, postao je kompleksom sa restoranom sa 180 mjesta, s 31 sobom, s bazenom, saunom. S obzirom da Otočac, iako ima tri hotela, muku, čujem, muči sa smještajnim kapacitetima, obitelj Marković namjerava svoj Mirni kutak uskoro proširiti za 20 soba. Područje je prilično posjećeno, i to već od ožujka, čak oko 95 posto je stranaca, posebice Talijana i Nijemaca. Dolazi se u velikom broju dakako ne samo radi medvjeda, naime taj je dio uz rijeku Gacku, bogatu pastrvom, privlačan zbog sportskog ribolova otvorenoga do kraja listopada, a kao odmorište otkrili su ga brojni vjernici iz Europe na putovanju prema Međugorju.  Mirni kutak uz klasičnu gačansku juhu i ličku janjetinu nudi specijalitete od pastrve, među njima i kavijar od te ribe, zatim jela s gljivama i s mesom od divljači, med, marmelade od šumskoga voća, odlične sireve velebitske sirane Runolist obitelji Tomajić

Otocac restac mirni kutak

Obiteljski hotel-restoran Mirni kutak, te vlasnici i  voditelji  Frane i Josipa Marković

 Otocac restac Mirni kutak Josiopa i Frane Markovic vlasnici

 OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajna gaćanska juha: komadi janjetine kuhaju se s korijenastim povrćem i lovorovim listom, a nakon dva sata laganog kuhanja dodaje se zelje!

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: