bajka na dlanu/ BABIČINI KOLAČI – VNUČEKOVO VINE!

                                                                                     

ŽELJKO SUHADOLNIK

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA NASTOJI RAZVITI TURIZAM KOJI ĆE TRAJATI SVIH 365 DANA u GODINI, KAŽE ŽUPAN ŽELJKO KOLAR, NAVODEĆI ENO-GASTRO KAO OKOSNICU OKO KOJE ĆE SE SVE VRTITI                    

U turizam kao gospodarsku granu uprte su u nas mnoge oči, videći u njemu adut što nas može izvući iz ekonomske krize u koju smo duboko potonuli. Sasma je logično da u turizmu naziremo spas, jer predispozicije što nam ih daje priroda za turizam – k tome i u smislu mogućeg uspješnog privlačenja i ekskluzivnijeg gosta koji je u stanju i želi i potrošiti za svoj užitak! – imamo odavna. Međutim nelogično je to što vrijeme toliko dugo prolazi a mi sve naše resurse iskoristive kroz cijelu godinu – more, rijeke, planine i ostale prirodne ljepote i posebnosti, zatim kulturno-povijesne znamenitosti, narodne običaje/folklor, poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju s nizom mogućih osobito okusnih tipičnih specijaliteta širih i užih područja, ali, npr., i uspješnost hrvatskih sportaša pa i nekih glazbenika na međunarodnoj pozornici zahvaljujući kojoj su mnogi uopće i čuli za Hrvatsku – preslabo koristimo.

Predsjednik Ivo Josipović i ministar turizma Darko Lorencin

U špici ljeta i turističke sezone, u Umagu su predsjednik države Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović pred medijima izjavili kako je nužno da se turistička sezona u Hrvatskoj s praktički dva do tri ljetna mjeseca produži na cijelu godinu, te kako nije važno da se bavimo brojem dolazaka i noćenja, povećanim brojem automobila na prometnicama i brojem prometnih nesreća, nego je bitno koliko smo zaradili od turizma. Ne mogu se oteti dojmu da je način na koji je to rečeno, odnosno na koji su to prenijeli mediji javnog informiranja i na što se svojom izjavom oglasio ministar turizma Darko Lorencin rečenicom da je logično da se najprije broje dolasci, automobili i noćenja jer od njih kreće turistička potrošnja (točno!), upućivao na neku vrstu javnog prigovora (prijekora?) ministru turizma. I to baš u srcu njegove Istre, koju su, i to valja reći, čelnici ove države pohvalili zbog njene organiziranosti i uspješnosti u turizmu. Pompozno medijski popraćene pomalo docirajuće izjave Josipovića i Milanovića o potrebi produženja sezone na cijelu godinu, izjave koje su i te kako istinite ali koje ne otkrivaju toplu vodu i ni za koga nisu novost, pri slušanju preko radija i TV doimale su se, u kontekstu našega življenja ovdje, kao da bi se netko drugi – a ne upravo ponajprije država dakako uz maksimalno uključenje i svojih čelnika! – trebao pobrinuti da se stvore svi potrebni osnovni uvjeti – uključujući tu dakako i veći životni standard što generira veću zahtjevnost kod domaćina bez koje nema ponude za zahtjevnijega i platežno sposobnijega gosta – da se u nas bitno promijeni pristup prema turizmu. Turizmu kao nevjerojatno kompleksnoj djelatnosti u čijoj službi bi u bitnoj funkciji svakako trebali biti prvenstveno domaća poljoprivredna i prehrambena proizvodnja, ali ne tek da ponude poneki (ali uvjerljivi!) tipični lokalni specijalitet (to da je enogastronomija jedan od najjačih aduta u turističkoj ponudi, Hrvatska, osim Istrana koji su to uvidjeli već dosta prije, otkriva u značajnijoj mjeri tek sada), nego da hranom maksimalno s naših gospodarstava opskrbljuje naše hotele, restorane, samoposluživanja. Zaboraviti se ne smije edukacija o nužnosti njegovanja okoliša i potrebu čuvanja i prikladnog obnavljanja našeg kulturnog i povijesnog nasljeđa, blaga. Gost kad privatno izabire odredište svojega godišnjeg odmora ili vikend-odmora ili iz drugog razloga, vezanog uz njegove afinitete, svakako radije ide u lijep i uređeni ambijent i tamo gdje je ponuda sadržaja diverzificirana i bogatija, s naglaskom na izvorno, regijsko, lokalno…

Nadajmo se da turizam u nas ipak ubuduće neće biti ponajviše vezan uz samo nekoliko ljetnjih mjeseci i daleko najviše uz Jadran. Ovo zagovaranje nije dakako u smislu da se našemu moru želi oduzeti gosta i prebaciti ga nekamo drugamo, u unutrašnjost, nego je želja da se povećanim dolaskom gostiju i u druga područja maksimalno valoriziraju svi krajevi, posebice ruralni dijelovi unutrašnjosti, koji imaju išta za ponuditi, ali i oni neki, uvjetno rečeno, siromašniji ponudom baziranom na onome što pruža sama priroda a gdje bi čovjek i od ništa uz dovoljno inentivnosti mogao nekim sadržajima stvoriti atraktivnu destinaciju.

Iz unutrašnjosti, Krapinsko-zagorska županija je ta koja svoju gospodarsku budućnost nastoji snažno bazirati na turizmu, a turističku ponudu na eno-gastronomiji. Župan Željko Kolar ističe kako Županija turizam želi razviti na način da on traje svih 365 dana u godini. A da dosadašnji zajednički napori daju i pozitivan efekt govori podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine broj dolazaka turista u Hrvatsko zagorje u odnosu na isto razdoblje lani veći za 17 posto.

U Majsecovome mlinu: domaćin  Marko Živaljić, vlasnik Majsecovog mlina, ministar turizma Darko Lorencin, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i chef Slavko Večerić

Značajni županijski projekti su Gastro Zagorje i Babičini kolači. Upravo nedavno su u Majsecovom mlinu u Stubičkim Toplicama, u nazočnosti ne samo župana Kolara nego i ministra turizma Darka Lorencina, održane promocija sedme po redu kuharice (knjige recepata) Babičini kolači i prezentacija mobilne aplikacije Gastro Zagorje.

– Vrijednost tradicije i njegovanje tradicije kroz različite aktivnosti – od potpora i i drugih mjera nužnih za ruralni razvoj pa do niza raznovrsnih promotivnih programa zaslužni su za mjerljive dobre rezultate, napominje Ana Pavić, voditeljica projekata Gastro Zagorje te Babičini kolači, jedinstvene manifestacije u Hrvatskoj, natjecanja zagorskih žena u pripremi autohtonih slastica prema receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka. Uz podjelu priznanja – s nazočnošću, dakako, i predsjednika strukovnog žirija chefa Slavka Večerića – te izložbu kolača, postoji eto i pisani i slikovni trag i to praktične prirode, tj. knjiga recepata Babičini kolači. http://www.babicinikolaci.com.hr/ . Inače, najbolje s kolačima za ovu su godinu Magda Svečak, šampionka, Vesna Hršak, ukupno drugoplasirana ali i prva u kategoriji Izvorno zagorski, i Marija Martinec.

—————————————————————————————

PUTICA ZA VINSKE SVECE   – Prvu  nagradu na ovogodišnjem natjecanju babičini kolači osvojila je Magda Svečak, drugu Vesna Hršak, a treću Marija Martinec. Evo i recepta Magde Svečak za pobjednički kolač – puticu za vinske svece.

Za tijesto je potrebno: 40 dag glatkog brašna, pola kocke germe, malo soli i šećera, decilitar ulja, 2,5 dl mlijeka.

Za nadjev: četiri veća luka, 15 dag špeka, tri jaja, pet žlica kiselog vrhnja, 15 dag sira, sol, biber.

Priprema:  umijesi tijesto, razvaljaj ga i stavi u pleh tako da tijesto bude podignuto malo i po rubovima. Za nadjev, luk izreži na ploške, poprži ga na malo masti i vode, da luk omekša. U luk dodaj špek izrezan na sitne kockice. Soli i biberi po želji. Luk i špek rasporedi po tijestu, te prelij istučenim jajima (začinjenima po želji) i vrhnjem. Po vrhu naribaj sir, i stavi u pećnicu, neka se peče oko 25 minuta. ∎

Tri prvoplasirane natjecateljice s ovogodišnjeg ocjenjivanja u akciji Babičini kolači: 

Magda Svečak

                               Vesna Hršak i Marija Martinec

—————————————————————————————

Svojim adutom Zagorci smatraju dakako i vino, a vjetar u leđa u promociji njihove kapljice dali su projekti sa zagrebačkom Agronomskiom fakultetom a vezani uz inventarizaciju i valorizaciju starih domaćih sorata, među kojima je za Krapinsku belinu veliku utvrđeno da je isto što i Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, a od novijega vremena i zahvaljujući sofisticiranim analizama DNA, Heunisch Weiss ili Gouais blanc poznaje se kao jedan od roditelja svjetski glasovite vinske sorte Chardonnay!

Stara hrvatska belina – Krapinska belina velika, odnosno Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, jedan od roditelja Chardonnaya

Glede vina, svakako treba istaknuti visoke predikate Borisa Drenškoga Bodrena, s vinogradima između Pregrade i Huma na Sutli. Pravi magnet u kompletu je Vuglec Breg, ugostiteljsko-turistički kompleks s dobrom ponudom domaćih jela i vina vlastite produkcije, uključujući i pjenušce! Atrakcija u Hrvatskom zagorju svakako može biti i frankovka iz Titova vinograda kod Kumrovca.

Prof. dr. Edi Maletić (sasvim desno) i njegov suradnik znanstveni  djelatnik Darko Preiner sa zagorskim vinarima članovima udruge Vino Zagorje i njenim predsjednikom Slavkom Merkašom, pri predstavljanju vina proizvedenih od starih zagorskih belina, te od sorte Sokol

 

Zagorsko etno-selo u Kumrovcu: i ličnosti iz povijesti, posebice ako su bile poznate  kao gourmeti dobro posluže u promidžbi kraja: Zagorci su se dosjetili napuniti i  turistima ponuditi frankovku iz Titova vinograda i organizirati igrokaz s maršalom kako je prezentira! 

Ministar turizma Lorencin, koji dolazi iz Istre kao regije gdje su već prije dosta vremena u turizmu, i to s većim uspjehom, zaigrali na kartu eno-gastronomije, bio je sada u Stubičkim Toplicama vidljivo zadovoljan i čestitao je domaćinima na tome što su upravo finu papicu i kapljicu postavili kao okosnicu oko koje graditi ponudu u turizmu, ali i na tome što se stalno pazi da projekti u realizaciji idu i najmodernijim putevima, konkretno internetom, pametnim telefonima…

Župan Kolar, ministar Lorencin i Ana Pavić, voditeljica županijskih projekata  Gastro Zagorje i Babičini kolači

– Današnji turist ima točno definirane  želje i očekivanja, sve jače pazi na kvalitetu proizvoda i usluge te na vrijednost za novac. Snažan su trend autohtona jela i zdrava prehrana, a to je tijesno povezano s izvornim navikama, tradicijom. Tradicijska zagorska kuhinja, dakako prilagođena zahtjevima modernoga vremena, svakako je kvalitetna baza za nova kretanja. Treba njegovati svo to naše blago koje imamo, međutim to nije i dovoljno: jednako su bitni dobro osmišljena komunikacija s tržištem, promocija na odgovarajući način kako bi bila i učinkovita. Svakako je dobro maksimalno se držati i elektroničkih medija, naime preko njih, posebice zahvaljujući tzv. pametnim telefonima,  svatko u bilo kojemu dijelu svijeta vrlo lako dođe do informacija na temelju kojih izabire odredište za posjet i boravak. Činjenica je da 50 posto gostiju svoje odluke o turističkom dolasku donosi uz pomoć informacija što ih pruža Internet.

Na Vuglec Bregu, u lijepom prirodnom ambijentu: dobra domaća hrana i vino.  Boris Vuglec i njegova enologinja Jasminka Šaško uz paletu Vuglecovih vina. Po kakvoći proizvoda, među prvim imenima zagorskoga vina: Boris Drenški Bodren, sa svojim visokim predikatima

 

 

Predstavljajući mobilnu aplikaciju Gastro zagorje, Rikard Micek, direktor  tvrtke Metro koja ju je izradila, skrenuo je pozornost na činjenicu da je u prošloj godini prodaja pametnih telefona i tableta povećana za čak 71 posto, a sve procjene govore o daljnjem rastu u idućim godinama.

                            Gastro Zagorje, mobilna aplikacija na pametnim telefonima

– Mobilne su aplikacije alat koji brže radi i pristupa podacima, te ima značajnu ulogu u povećanju vidljivosti i promicanju branda. Trendovi koji danas postoje u turizmu pokazuju da 64 posto turista traži podatke upravo o restoranima, od toga se čak  94 posto pretraživanja vezano je uz informacije i o drugome što je uže lokalno. Mobilna aplikacija Gastro Zagorje podržava iOs i Androide, odnosno pametne telefone i tablete. Aplikacija detektira trenutnu geolokaciju korisnika i ujedno ga usmjerava na ostalu ponudu u okruženju, daje prikaz na karti, recepte, galerije fotografija, kontakte objekata, ponudu i cijene te omogućava komunikaciju telefonom ili mailom. Dodatna je vrijednost ove aplikacije vrlo detaljna navigacija, poput GPS uređaja.

Google  translater: http://translate.google.com/translate_t