JOŠ O TERANU

ŽELJKO SUHADOLNIK, s lica mjesta

PROMOCIJA NOVE BERBE KRAŠKOGA TERANA U LJUBLJANI BILA JE I PRIGODA SA SUSRET I IZMJENU RIJEČI S MINISTROM DEJANOM ŽIDANOM I PREDSJEDNIKOM KONZORCIJA PROIZVOĐAČA TERANA S KRASA BORISOM LISJAKOM

Prvi čin: hotel Union u središtu Ljubljane, elegantna restoranska prostorija potpuno ispunjena. Izdvojeno, na počasnome mjestu, ministar poljoprivrede Republike Slovenije Dejan Židan, te predsjednik Konzorcija proizvođača terana s Krasa Boris Lisjak i članovi Slovenskog konzulata reda Europskih vinskih vitezova, a za ostalim stolovima 26 proizvođača članova Konzorcija, te gotovo 20 novinara. Drugi čin: susjedna velika dvorana s pozornicom za kulturni program (recitacije, nastup violinista…) i s postavljenih manjih 29 stolova uokolo, 26 ih je namijenjeno proizvođačima vina, među njima bilo je i pet s talijanske strane dakle s tršćanskoga Krasa, a tri hrani – jedan tvrdom odležanome siru, jedan (kraškome) pršutu a jedan (kraškoj) šunki pečenoj u kruhu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na promociji Terana 2012 u ljubljanskom hotelu Union: članovi Konzorcija kraških proizvođača vina s vinskom kraljicom kraškoga terana

Promocija nove berbe – 2012. – kraškoga terana p.t.p. koji je s tim datumom stekao pravo izlaska na tržište. Organizator: Konzorcij proizvođača terana s Krasa. Događanje je bilo u okviru projekta Agrotur-Kraški agroturizem za promidžbu Krasa kao destinacije vezane uz autohtone proizvode, a po tom programu Agrotura realizirano je financiranje, sredstvima Europske Unije.  Prvi čin bio je namijenjen novinarima, da se upoznaju s teranima i s berbom 2012. na Krasu, te da o tome obavijeste širu javnost i to ne samo onu u Sloveniji nego i onu u zemljama u okruženju, a drugi čin bio je namijenjen trgovcima vinom, sommelijerima i općenito ugostiteljima, pa i krajnjim potrošačima, dakle onima od kojih se očekuje kupnja. Priredba na visokom nivou, kao što su bile i ostale kojima sam prisustvovao. Predstavljeni terani 2012. profilom vrlo ujednačeni, u cjelini vrlo dobri, no vidjelo se da je berba 2011. kakvoćom superiorna 2012.
Bila je ovo prigoda porazgovarati o slučaju teran izravno s ministrom Židanom i s predsjednikom Konzorcija za teran s Krasa Lisjakom, inače najuglednijim kraškim proizvođačem vina, ali i sa znanim enologom Miranom Vodopivcem na čiji poticaj je 2005. i utemeljen Konzorcij za teran i koji je, skupa s Klemenom Lisjakom iz Kmetijskog inštituta iz Ljubljane te Borisom Lisjakom i te kako podmetnuo leđa u dvogodišnjem  stvaranju projekta vezanog uz kraški teran.  Znajući da je nemoguće zaštititi sortu, htio sam iz prve ruke čuti što su točno Slovenci zaštitili, i evo odgovora:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ministar Dejan Židan i predsjednik Konzorcija za teran s Krasa Boris Lisjak

Zaštićeno je VINO teran od sorte Refošk proizvedeno na Krasu. Da bi ono moglo nositi tradicijski naziv TERAN, koji se, inače, na Krasu javlja još od prije više od sedam stoljeća, moraju se zadovoljiti određeni parametri navedeni u konzorcijskom pravilniku. A to su, ponajprije, proizvodnja isključivo na prostoru Krasa, koji se u 90 posto proteže slovenskim teritorijem kod Sežane i čini najmanje vinogorja u Sloveniji (610 ha) dok ga je 10 posto na talijanskoj strani kod Trsta, i proizvodnja bazirana na sorti koja je tu tradicijski prisutna, a to je Refošk. Riječ je području vrlo specifičnome po tlu – crvenici na vapnenastoj podlozi staroj milijune godina, te klimi, naime tu se miješaju utjecaji Mediterana i Alpa. Nužna je, dalje, sljedljivost procesa proizvodnje od vinograda do butelje. Proizvođač uz to što dokazuje da su mu vinogradi na Krasu mora predočiti analizu tla na kojemu mu raste trsje, mora dopustiti nadzor nad radom u vinogradu i predočiti analizu listova vinove loze nakon zaštitnog prskanja da se vidi je li zaštitu obavljao po konzorcijskom pravilniku dopuštenim sredstvima, mora paziti da mu prinos po trsu ne prelazi dva kilograma. Od proizvođača se zahtijeva i da grožđe pred berbu dade na laboratorijsku analizu da se vidi je li sve u okviru postavljenih pravila. Konzorcijskoj komisiji treba dostaviti certifikat Kmetijskog instituta odnosno Poljoprivrednog zavoda da je grožđe podvrgnuto kontroli i da je rezultat prolazan. Vezano uz berbu, proizvođač ne smije početi brati grožđe prije datuma koji odredi ekipa stručnjaka i objavi ga Konzorcij. Od proizvođača se traži klasičan način proizvodnje vina s nekih sedam dana maceracije, te dozrijevanje vina od oko najmanje šest mjeseci u velikoj drvenoj bačvi, kao i to da se u vinu kompletira jabučno-mliječno vrenje. Kad je vino dozrelo, inspekcija uzima uzorke za analizu i za organoleptičku provjeru. Što se tiče organoleptike, koju obavlja devetočlana strukovna komisija, vino mora ne samo izgledom, mirisom i okusom djelovati ispravno nego mora i odgovarati određenom ustanovljenom profilu. Ako su analiza i organoleptika u redu, vino može računati na naziv teran ptp (priznano tradicionalno poimenovanje). Ali, ima još: ako po skali od 20 bodova na organoleptičkom vrednovanju osvoji 18,1 bod i više, tada ima pravo nositi naziv izbrani teran ptp (u prijevodu to bi bilo vrhunsko vino), a ako osvoji od 17 do 18/20 bodova tada smije nositi samo naziv teran ptp (i to je kategorija kvalitetnog vina). Butelje s vinom koje je steklo pravo na naziv teran označene su i posebnom konzorcijskom trakom na vratu boce, kao znakom da su prošle test. Vina koja ne dosegnu 17 bodova NE SMIJU nositi naziv teran, ona smiju biti deklarirana samo kao kraško rdeče odnosno kraško crveno vino, dakle ni svi slovenski proizvođači s Krasa, iako imaju vinograd na Krasu i uzgajaju sortu Refošk ne mogu svoju kapljicu označiti izrazom teran. Što se tiče izlaska vina iz podruma na tržište, i to je regulirano, ne može svatko raditi kako to želi, nego je postavljen datum prije kojega vino teran ne smije iz podruma u javnost van, to je negdje krajem svibnja u godini što slijedi berbu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERATeran i Izbrani teran, te konzorcijska trakica na vratu boce kao jamstvo da je vino prošlo testove analize i organoleptike

 

Što se tiče Talijana, govorim o onih 10 posto od ukupne specifične pedološke i (mikro)klimatske oblasti Krasa koji je razdvojen samo administrativno, državnom granicom, Slovenci su, kako čujem, dogovorili sa susjednom Italijom da neće praviti probleme oko označavanja vina rječju teran ako i proizvođači s talijanskoga dijela Krasa obvezno budu u sustavu pravilnika i inspekcijskih kontrola kakve postoje unutar slovenskog Konzorcija za kraški teran.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uz slovenske proizvođače Jožefa Škerlja i Miroslava Stopara (lijevo, stoje), petorica proizvođača vina, pa i terana, s tršćanskoga Krasa, slijeva: Benjamin Zidarich, Edi Kante, Baita, Škerk i Lupinc. Prezentirana su i njihova vina

Boris Lisjak napominje još da stvar s izlaskom vina na tržite nije gotova, naime nakon što je vino na tržištu, nekoliko mjeseci po službeno dopuštenom izlasku, inspekcija uzima uzorke s tržišta i uspoređuje ih s uzorcima pohranjenima u arhivi nakon što je vino dobilo dopuštenje na naziv teran i na konzorcijsku trakicu, pa ako se ustanovi da ne odgovara, proizvođač mora povući vino s tržišta a prijeti mu i kazna. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERA  Majda Brdnik iu Savjetopdavne poljoprivredne službe Slovenije sudjelovala je u stvaranju projekta terana s Krasa. Na slici je, na promociji berbe 2012. u hotelu Union,  s dvojicom od ponajboljih proizvođača terana Edvinom Šircom i Primožom Štokom

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: