LIJEPA NAŠA i FENOMEN SUVREMENIH NOMADA/ Put prema 20 vodećih u svijetu

PLANOVI i ŽELJE SU JEDNO, STVARNOST JE DRUGO. PRIRODNI POTENCIJALI OVE ZEMLJE ZA TURIZAM (i ZA PROIZVODNJU HRANE i PIĆA u SLUŽBI i TURIZMA) NISU UPITNI, MEĐUTIM – IMAMO LI MI, KAO DRUŠTVO VIŠE IGROKAZA NEGO KONKRETNIH POTEZA ZA OPĆI BOLJITAK, DOVOLJNO VOLJE i SNAGE ZA OSTVARENJE AMBICIJA IZ NAJNOVIJEG DOKUMENTA ZVANOG STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA HRVATSKE DO 2020. GODINE? TAMAN KAKO JE OBJAVLJENO DA JE VLADA PRIHVATILA STRATEGIJU, U VLADI POTRES – RESORNI MINISTAR JE NA PRAGU TURISTIČKE SEZONE 2013. (ODLUČIO/MORAO) ODSTUPITI…

ŽELJKO SUHADOLNIK

Početak godine donosi nam uvijek iznova isto pitanje: Kakav će nam biti turizam u nastupajućoj sezoni i što ćemo, tj. koliko od njega ostvariti? Hrvatska je svakako glede prihoda u toj iznimno važnoj gospodarskoj djelatnosti – od koje može imati ogromnu korist i od koje se upravo sada kad smo maltene na dnu, ako ne i posve na dnu, očekuje da nas izvuče – u posljednje dvije godine učinila određene pomake naprijed, no ostaje i dalje dojam da nam se turizam više događao nego što smog a mi kreirali. Hoće li se rast turističke realizacije, k tome i, poželjno, većom dinamikom, i nastaviti? Planovi i želje su jedno a stvarnost je drugo. Prirodni potencijali ove zemlje za turizam i za proizvodnju hrane i pića u službi i turizma (izvoz na kućnome pragu!) nikad nisu bili upitni pa to nisu ni sada, međutim imamo li mi, kao društvo na žalost više igrokaza nego konkretnih poteza za opći boljitak, dovoljno volje i snage za ostvarenje ambicija iz najnovijeg dokumenta Strategija razvoja turizma do 2020. godine?

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dojučerašnji ministar turizma u Vladi Republike Hrvatske Veljko Ostojić (sasvim desno), na slici u radu Udruge malih obiteljskih hotela Hrvatske u karlovačkom hotelu Korana Srakovčić, Ostojić je, baš na pragu nove turističpke sezone, odlučio/morao otići s položaja možda čak i više zato što je, i to dosta nespretno, pokušavao prikriti upletenost u skupu prodaju jeftino kupljenoga zemljišta u Balama u Istri i zato što, navodno, nije platio porez na tu transakciju, nego zbog samog čina kupoprodaje…

Veljko Ostojić u ulozi ministra turizma nedavno je rekao:

– Za hrvatski turizam 2013. će godina biti vrlo složena, zbog niza pozitivnih, ali i nekih nepovoljnih okolnosti. Ovo je godina velikih izazova jer na neke stvari koje su nam prijašnjih godina išle i te kako na ruku više ne možemo računati, i uspjeh u 2013. sada ovisi najviše o nama samima, tj. kako smo se pripremili i kako ćemo se još pripremiti za sezonu, te kako ćemo raditi u sezoni.

Godina nam, gledano iz ugla turizma, nije ponajbolje počela, naime osoba koju se smatralo najuspješnijim ministrom u vladi Zorana Milanovića odstupila je s položaja zbog, kako je sada bivši ministar turizma Republike Hrvatske izjavio, pritisaka kojima sam bio izložen a što mi više nije omogućavalo da staloženo i kvalitetno obavljam svoju dužnost. Vidjet će se još je li riječ tek o odlasku jednog člana vlade kojega će zamijeniti druga osoba, ili je riječ, s obzirom da već više članova ove vlade prate afere, o odlasku s jačim reperkusijama na vladu.

Veljko Ostojić – koji je kazao da je zadovoljan dosad učinjenime, naime 2012. je, istaknuo je, bila u turizmu najuspješnija u hrvatskoj povijesti, zatim u proteklih godinu i tri mjeseca napravljeno je ono na što hrvatski turizam čeka već dugo vremena, tj. uvedena je diferencirana stopa PDV-a čiji će se učinci sigurno ubrzo jasno vidjeti, napravljena je kvalitetna Strategija razvoja turizma do 2020. godine s jasno definiranim i kvantificiranim ciljevima, oživljena je investicijska aktivnost naime ulaganja su dvostruka u odnosu na godinu prije, izvršena je ciljana izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pripremljene su sveobuhvatne izmjene niza zakona od kojih je za posebno istaknti Zakon o turističkom zemljištu, učinjene su već neke bitne promjene u operativnom marketinškome planu Hrvatske turističke zajednice kao i u komuniciranju s tržištem uopće… – na odlasku iz svojega ureda izjavio je da ima puno povjerenje da će zacrtanim dobrim putem znati nastaviti njegovi dojučerašnji suradnici i osoba koja ga nasljeđuje u ministarskoj fotelji.

A osoba koja ga je naslijedila je Darko Lorencin.

Lorencin i udruge

Darko Lorencin, nakon preuzimanja funkcije ministra, na sastanku s predstavnicima strukovnih udruga u turizmu – Borisom Žgombom predsjednikom Udruge hrvatskih putničkih agencija, Kristianom Šustarom predsjednikom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske te Ivanom Srakovčićem, zamjenikom predsjednika Udruge obiteljskih i malih hotela. I ovom prilikom Lorencin je istaknuo kako Ministarstvo turizma nastavlja već zacrtanim putem.

 

Lani su sve jadranske županije te Grad Zagreb ostvarili značajan rast turističkog prometa, iznio je podatak Ostojić kad je prije kratkog vremena u karlovačkom hotelu Korana Srakovčić kao ministar sudjelovao u radu skupa članova Udruge malih obiteljskih hotelijera Hrvatske. Trećina turističkog prometa realizirana je u Istri. Za porast broja noćenja općenito u nas zaslužni su turisti iz gotovo svih važnih emitivnih tržišta, primjerice, Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske. Među onime pozitivnime što čeka hrvatski turizam u ovoj godini tadašnji ministar turizma, uz znatno sniženu stopu PDV-a na gotovo sve usluge u turizmu, izdvojio je ulazak Hrvatske u EU, naime naš turizam trebao bi od toga imati dosta koristi jer će se, pored ostaloga, otvoriti brojna vrata i mogućnosti, posebno što se tiče financija i investiranja u turistički sektor. Hrvatska postaje dio velike europske obitelji i time će prepoznatljivost same zemlje i turističkog proizvoda još više doći do izražaja ne samo u EU nego i cijelom svijetu. Činjenica da će Hrvatska biti globalno prisutna u brojnim medijima i te kako je dobrodošla u promociji.

—————————————————————————————————————————————–.

ZAGREB – KONGRESNA ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE – Na nedavnoj kongresnoj burzi Conventa održanoj u Ljubljani Zagreb je osvojio nagradu Meetings star kao najbolja kongresna destinacija jugoistočne Europe.

Kako bi dobila ovo prizanje, hrvatska metropola morala je zadovoljiti niz tajno ispitivanih kategorija kao što su kvaliteta infrastrukture, atraktivnost turističkih lokaliteta, dostupnost, itd. Uz Zagreb kao destinaciju, prizanje je dobio i zagrebački hotel Esplanade kao nabolji luksuzni hotel (The best luxury city meeting hotel).

Svečana dodjela nagrada održana je u ljubljanskom Cankarjevom domu, a nagradu je preuzeo Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba. Turistička zajednica grada Zagreba izuzetno cijeni osvojenu nagradu te posebno ističe činjenicu da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci 2012. godine u Metropoli održano 2.274 poslovnih skupova, koji čine gotovo polovicu svih održanih skupova u Republici Hrvatskoj. ∎

—————————————————————————————————————————————–.

Mnogo se očekuje od dokumenta Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. U segmentu investicija konkretno već za 2013. planirana su ulaganja od barem tri milijarde kuna! Jednu od ključnih razvojnih uloga za destinacije trebao bi imati sustav destinacijskih menadžment-organizacija (DMO) i kompanija (DMC), za koji je za 2013. predviđeno 800 posto više sredstava nego što je to bilo u 2012.. To bi, kao i povećanje potpora za manifestacije i druge aktivnosti u pred i posezoni imalo pridonijeti smanjivanju sezonalnosti hrvatskog turizma te njegovom jačem proširenju i na kontinentalni dio zemlje. Krajnje je i vrijeme da se turizam s mora, koje ljeti automatski privlači goste, proširi i na unutrašnjost, to naime znači bolje iskorištenje u turizmu cijeloga prostora Lijepe naše i svakako produženje turističke sezone u zemlji i na dio godine nepogodan za kupanje i sunčanje. Bolja valorizacija počivala bi na raznim znatnim turističkim potencijalima Hrvatske u sinergiji, a to su prirodne ljepote, planine i toplice, kulturno-povijesna baština, narodni običaji, te, kao iznimno važna, eno-gastronomija… Među nepovoljnim okolnostima za ovu godinu upozorava se na nastavak negativnih trendova u globalnom gospodarstvu, posebno u većini zemalja važnih za hrvatski turizam, kao i na nepovoljan kalendarski raspored blagdana. Ni izmjena viznog režima ulaskom Hrvatske u EU nije u prilog hrvatskom turizmu, ona može utjecati na smanjenje turističkog prometa iz primjerice Rusije i Ukrajine u odnosu na nekoliko zadnjih godina kada su turisti s tih tržišta, zbog tzv. sezonskih viza, u Hrvatskoj bilježili snažniji rast noćenja.

U DRUŠTVU NAJJAČIH?!
Zahvaljujući Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine kao polazištu očekuje se ostvarenje velikoga cilja: ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Inače, po informaciji objavljenoj prije koji tjedan na programu talijanske televizije RAI, najjača turistička zemalja svijeta sada je Francuska, s posjetom od nešto više od 80 milijuna gostiju, slijede SAD pa Kina, a Italija je na petom mjestu. Francuzi objašnjavaju svoj uspjeh time što ponudu tijesno vezuju uz pojedini teritorij (bolje je rabiti njihov izraz terroir, koji je najčešće spominjan uz vino, ali koji je sa znatno širim značenjem), dakle da gost može doživjeti ono što je izvorno i autentično u tome kraju, barem i u nijansama različito od onoga što se nudi u nekoj drugoj oblasti. Uz prirodne ljepote dominantni u atraktivnosti ponude su, vele Francuzi, povijest, kultura i umjetnost, gastronomija s lokalnim delikatesama i specijalitetima te lokalnim vinom kao lokomotivom.

Na svojoj 75. sjednici Vlada RH usvojila je Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine kao putokaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u narednih osam godina. Dokument precizno definira smjernice za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, daje jasne naputke za pokretanje investicija u sektoru te je ujedno i osnova za akcije za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Nositelj izrade Strategije bio je Institut za turizam iz Zagreba, a u njezinu su pripremu bili uključeni predstavnici hrvatskog javnog i privatnog turističkog sektora te šira javnost. Za potrebe izrade dokumenta Institut je proveo niz istraživanja o imageu i percepciji Hrvatske kao turističke destinacije, stavovima javnog sektora i lokalne populacije, a u kojima je sudjelovalo oko 5000 ispitanika. Organizirani su susreti i diskusije s predstavnicima strukovnih udruga i ostalih sudionika u turizmu, bilo je zatim sedam radionica i 33 dubinska intervjua o, između ostaloga, pozicioniranju turističkih regija i razvoju turističkih proizvoda. Kako bi prikupilo prijedloge, ideje i mišljenja stručne i šire javnosti vezane uz pripremu Strategije, Ministarstvo turizma je na svojim web stranicama (www.mint.hr) otvorilo javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Da bi javnost bila kontinuirano upoznata s procesom izrade dokumenta, održano je i 15 prezentacija Strategije ili nekih njezinih dijelova u okviru raznih javnih događanja. Od listopada lani javnosti su dostupni svi materijali na web stranicama Ministarstva. Nakon što ju je usvojila Vlada RH, Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. treba potvrditi i Hrvatski sabor.

Naša bi zemlja 2020. godine, prema viziji definiranoj u Strategiji, trebala biti globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, koja njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.

S obzirom na važnost turizma za nacionalno gospodarstvo te naše barem deklarirano opredjeljenje za upravljanjem vlastitom turističkom budućnošću, Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine bitna je ne samo za one koji izravno sudjeluju u kreiranju turističkog razvoja, nego i za sve građane Hrvatske budući da smo svi na neki način vezani uz turizam. Istina je zaista da svi mi u Hrvatskoj moramo na svoj način, makar i neprofesionalno, biti turistički djelatnici, to za svakoga od nas znači biti ljubezan i uljudan, upućen u osnovnim crtama u ono što imamo za ponuditi, odgovorno se ponašati prema okolišu…

—————————————————————————————————————————————.

KONOBA DABAR – U moru izgledom nezgrapnih kuća sagrađenih za stanovanje vlasnika ali i za iznajmljivanje smještaja turistima duž naše jadranske obale – ugodno iznenađenje u selu Danilo blizu Šibenika i nacionalnih parkova Krka i Kornati: konoba Dabar! Zgradu u tipičnom domaćem stilu, u kojoj uz ugostiteljski dio u prizemlju i na ljetnoj terasi na vanjskom prostoru postoji, na katu, i nekoliko dvo i trokrevetnih visokokomfornih soba za turiste, sami su, pretežito od lokalnoga kamena, gradili dva prijatelja Jadran Škugor i Goran Kljajić. Građevina, izgledom tipična za kraj, odlično se uklopila u krševiti okoliš. Interijer konobe također topao, s velikom prostorijom podijeljenom na donji i gornji dio, s time da donjim dijelom dominira golemi kamin. Hrana, maslinovo ulje i vino domaći, od namirnica iz obiteljske proizvodnje, bilo vlasnika Škugora i Kljajića bilo njihovih susjeda, sumještana. Nude se prvenstveno pršut, sir, pečenica (otkošteni kare, blago podimljen i posušen te pečen s jajima), peka, pa sočivo, te topli, iz peći netom izvađeni kruščići, na stol stižu novi čim konobar vidi da je prva tura pojedena… Ovamo vrijedi doći, radi osjećaja ugode kako u ambijentu tako i za stolom uz tanjur i čašu. U blizini Danila i bogato je arheološko nalazište znano pod nazivom Danilska kultura. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Konoba Dabar, Goran Kljajić i Jadran Škugor, te vrući hljepčići s pršutom, sirom i maslinama

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

——————————————————————————–.

U godini u kojoj postajemo članom velike europske obitelji treba, kažu naši turistički djelatnici, poslati jasnu poruku o tome što činimo i što ćemo učiniti da uđemo u red vodećih 20 turističkih zemalja svijeta. Ovim dokumentom želi se ohrabriti investitore u njihovim idejama vezanim uz turizam. Planovi su da se do 2020. godine u turizam uloži ukupno oko sedam milijardi eura, da se ukupni primici u turizmu povećaju za nekoliko milijardi eura te da se otvori nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta, a sve to, istodobno, i uz očuvanje onog najvrjednijeg što imamo – prostora.

Sadašnja ponuda: oko 852 tisuće stalnih, čvrstih ležajeva – 13 posto u hotelima, 25 posto u kampovima, 13 posto u ostalim kolektivnim kapacitetima te 49 posto u kućanstvima. Samo 40 posto hotelskih kapaciteta je visoke kvalitete sa četiri i pet zvjezdica. Dominantni turistički proizvod su sunce i more.

Potražnja: 11,5 milijuna dolazaka (2011. prema DZS); nešto više od 60,4 milijuna noćenja u registriranim komercijalnim smještajnim objektima (2011. prema DZS); svako treće noćenje ostvareno u privatnom smještaju.

Zaposleni, promet, sezonalnost: nešto je više od 95,500 osoba zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma, što čini gotovo sedam posto svih zaposlenih u Hrvatskoj; realizirano je 7,3 milijarde eura u sektoru turističke potrošnje (6,3 milijarde inozemna i milijarda domaća); zbog proizvodne strukture u nas je uočljiva izrazita sezonalnost – u četiri ljetna mjeseca (lipanj-rujan) ostvari se 87 posto svih noćenja u Hrvatskoj.

Konkurencijski status: nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga; nedostatak inovativnih i kvalitetnih sadržaja za goste; rast temeljen na ekspanziji privatnog smještaja; nedovoljna investicijska aktivnost i premalo novih hotelskih kapaciteta; klasičan nacionalni turistički marketing; naslijeđena orijentacija prema sezonskom poslovanju. Usput – ipak, i s ovakvim konkurentskim nedostatcima, hrvatski turizam je, k tome i u krizno doba, ostvarivao rezultate bolje od nekih zemalja iz mediteranske konkurencije!

ČETIRI STRATEŠKA CILJA
Za ostvarenje zacrtanoga glede razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine predstoji dakle ostvariti nove investicije u iznosu od već spomenutih sedam milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja; otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima (oko 20 tisuća u turizmu i oko 10 tisuća u pratećim djelatnostima); maksimalno s naše strane raditi na tome da se stvore uvjeti za osjetno povećanje turističke potrošnje od nekoliko milijarda eura.

Ključni segmenti na kojima je, po Strategiji, imperativ poraditi:

Marketing – novi organizacijski ustroj Glavnog ureda HTZ-a i reorganizacija sustava turističkih zajednica (profesionalna procedura turističkog brendinga, profesionalizacija odnosa s javnošću u turizmu, prelazak na online komunikaciju prema tržištima, permanentna edukacija kadrova na svim razinama)

Turistički proizvod – izdvojeno je nekih desetak bitnih turističkih proizvoda na koje trebamo staviti naglasak, a to su, uz more i sunce, nautički turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, golferski turizam, ciklo-turizam, eno i gastro-turizam, ruralni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam. Bolji, jači razvoj svih tih proizvoda trebao bi omogućiti smanjenje sezonalnosti i povećanje turističke potrošnje.

Privatizacija i aktiviranje državne imovine (privatizacija turističke imovine u državnom vlasništvu, aktiviranje neaktivne vojne i industrijske imovine; brownfield i greenfield).

——————————————————————————————————————————————.

MENEGHETTI WINE & DINE EXPERIENCE – Villa Maneghetti na Stanciji Meneghetti u sve popularnijim Balama kod Rovinja dosad se u turističke svrhe iznajmljivala samo u kompletu, a od ove godine koncepcija se mijenja i kompanjoni odvjetnik Miroslav Plišo i Goran Hanžek kao suvlasnici krenuli su s novim konceptom – hotelsko-restoranskim programom Wine & Dine Experience. Elitna Stancija Meneghetti, oaza užitaka za oko i nepce i ostale dijelove tijela naime ambijent je prekrasan I s građevinama tipično istarske odnosno mediteranske arhitekture, obuhvaća Villu sa četiri elegantne sobe s dekorom što podsjeća na neka prijašnja vremena i sa svim komforom modernoga doba (WI FI, Internet, TV…) te s blagovaonicom izvornog domaćeg istarsklog ugođaja, zatim park sa stoljetnim hrastovima, bazen, vinograde, maslinik, te vinski podrum u kojemu se proizvode vrhunska bijela i crna vina Meneghetti. Stancija Meneghetti vrlo je znana i po svome maslinovu ulju. Za sjajne specijalitete prigotavljane od namirnica iz produkcije okolnih poljoprivrednika brinu kuhari Danijela Pifar i Boris Vuković. Uz vina Meneghetti na raspolaganju je i selekcija butelja članova novoosnovane udruge hrvatskih proizvođača plemenite kapljice Grand Cro, kojoj dakako pripada i Meneghetti. Za goste su osmišljeni programi Mala škola vina i Mala škola kuhanja. ∎

Villa_Menegetti_1150_525

——————————————————————————————————————————————-.

Unaprjeđenje smještajne ponude (novi kapaciteti većinom u hotelima i resortima sa četiri i pet zvjezdica te malim hotelima, povećanje kvalitete obiteljskog smještaja, podizanje kvalitete kampova /izgradnja novih oko 20 tisuća soba u hotelima i rast njihovog udjela s postojećih 13,1 posto; izgradnja novih sadržaja u kampovima; povećanje kvalitete obiteljskog smještaja);

Unaprjeđenje ostale turističke ponude (tematski parkovi, plaže, staze i šetnice, centri za posjetitelje, zabava, shopping ponuda i dr.). S obzirom da su nove investicije preduvjet za jačanje turističke konkurentnosti, ukupno predviđeno ulaganje od tih otprilike sedam milijardi eura išlo bi u sljedeće svrhe: za izgradnju novih hotela i resorta (oko 20 tisuća novih hotelskih soba) – 2,2 milijarde eura, za obnovu i rekonstrukciju postojećih hotelskih kapaciteta (oko 15.000 soba) – 825 milijuna eura, za ulaganje u male obiteljske hotele i pansione (200 novih malih obiteljskih hotela i podizanje kvalitete postojećih malih hotela) – 295 milijuna eura, za ulaganje u ploveće male hotele (100 novih plovećih malih hotela tj. brodova i podizanje kvalitete postojećih) – 110 milijuna eura, za ulaganja u kampove – 400 milijuna eura, za smještajne kapacitete u kućanstvima – 700 milijuna eura, za luke nautičkog turizma – 552 milijuna eura, za kongresne centre (izgradnja najmanje dva velika centra) – 46 milijuna eura, za tematske parkove – 300 milijuna eura, za ulaganja u ostalu turističku infrastrukturu: sadržaji zabave, rekreacije, plaže, hrana i piće, shopping – oko 1,5 milijarde eura. Predviđaju se hitrija privatizacija državnih poduzeća, hitrije rješavanje pitanja turističkog zemljišta, brže približavanje uvjeta poslovanja konkurentskim destinacijama, nastavak jačanja uloge HBOR-a kao razvojne banke s poticajnim uvjetima za razvojne turističke projekte, korištenje EU fondova za sljedeća područja: javna infrastruktura za razvoj turizma, privatni poduzetnički pothvati, projekti obrazovanja u turizmu, promocije i zaštite okoliša.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA  OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sir Grana istrijana i ulje Ol Istria

Vina Laguna

Vina Laguna

Turizam je sjajna prigoda ne samo za plasman mora i sunca nego i za izvoz mnogo čega na kućnome pragu. Na žalost, mogućnosti koje posjedujemo za ponudu raznih jedinstvenih, izvornih proizvoda, delikatesa, ne koristimo dovoljno. Naše su trgovine prepune uvoznih artikala… Ili nismo shvatili, ili smo zaboravili, ili one koji odlučuju nije briga za to da gost nekamo ide da doživi nešto autentično lokalno… Primjer da se mogu ponuditi, ne samo minijaturno nego i u većoj količini, i te kako primamljivi domaći proizvodi poput vina, sira, maslinova ulja pruža porečka Agrolaguna sa svojom paletom…

Što se tiče razvoja ljudskih potencijala, valja postići tržišno orijentirani sustav obrazovanja u turizmu. S obzirom da su tržišno konkurentni ljudski potencijali preduvjet kvalitete i rasta konkurentnosti hrvatskog turizma, nužno je utemeljiti jake regijske centre obrazovanja za turizam unutar mreže srednjih strukovnih škola, uskladiti kurikulume sukladno potrebama gospodarstva, uspostaviti trening-centre i tehnički opremiti strukovne škole, uspostaviti specijalizirane visoke poslovne škole, uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja.

Ministarstvo turizma označeno je kao glavni nositelj provedbe Strategije. Potrebno je konstituirati Međuministarsko stručno vijeće za turizam, glavni zadatak kojega su rasprave i donošenje godišnjih akcijskih planova provedbe Strategije, te profesionalizirati sustav turističkih zajednica radi povećanja učinkovitosti (DMO).

Učinci do 2020. godine:
Prema Strategiji, do 2020. godine moguće je očekivati ekonomske učinke novoizgrađenih smještajnih objekata i ostalih investicija vezanih uz povećanje kvalitete turističke ponude. Hrvatski turizam bi u 2020. godini uz barem oko 30 tisuća novozaposlenih u turizmu i pratećim djelatnostima, trebali obilježiti nekih 955 tisuća ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima (+7posto), oko 86 milijuna turističkih noćenja (+43 posto), i 14,3 milijarde eura turističke potrošnje…

——————————————————————————————————————————————–.

Zelena i Plava Hrvatska                              Vina Croatia logo

PROŠEK  baj baj, PAŠKI SIR, KULIN, moguće… – Prva vijest koja je šokirala, iako je moralo biti jasno da će se tako dogoditi: od 1. srpnja 2013. više se u nas neće smjeti u službenom označavanju rabiti izraz prošek! Zato što su Talijani već prije zaštitili termin prosecco, kojemu je prošek u izgovoru previše sličan. Prosecco je međutim sasma nešto drugo od prošeka. Riječ je o sorti od koje se na području sjeverne odnosno sjeveroistočne Italije, kod Conegliana i Vadobbiadenea, proizvodi danas internacionalno vrlo popularni pjenušac prosecco, što nastaje metodom charmat. A prošek je pak mirno desertno vino dobiveno vinifikacijom prosušivanoga grožđa dalmatinskih kultivara.

Prosecco kao pjenušac nema veze s našim desertnim prošekom, ali – i to ne zbog popriličnog uvoza toga pića ovamo – ima i te kako veze s Hrvatskom, međutim mi to nismo bili u stanju iskomunicirati tako da najvjerojatnije možda i nitko ni od brojnih kupaca niza u Hrvatsku uvezenih prosecca ni ne zna za zavičajnu vezu Prosecca s Istrom. Sorta Prosecco je naime, tako stoji u najnovijem Vodiču svjetskim vinskim sortama Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza, isto što i – Teran bijeli! Troje autora navode i rezultate istraživanja dr. Edija Maletića iz kojega izlazi i da je Teran bijeli u srodstvu sa Žilavkom! Talijanski naziv, Prosecco, kultivar je vjerojatno dobio u selu Prosecco (Prosek) kod Trsta, na svome putu od Istre prema Furlaniji i Coneglianu… Zar mi nismo mogli imati pjenušavi Teran bijeli?…

Jakovina Vidosevic

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević: koliko mogu, koliko žele i koliko sa svojim ekipama stvarno i rade na dobro osmišljenoj poljoprivrednoj/prehrambenoj proizvodnji u funciji (i) domaćeg turizma?

Mi eto, koliko god se već duže vremena govori da se domaćim proizvodima, inače nužnim u turističkoj ponudi, želimo nametnuti internacionalnome tržištu, spavamo u komunikaciji, promociji i zaštiti svojih interesa. Po onome što se čulo ovih dana na našoj tv, ni paški sir a niti kulen nismo zaštitili kako treba… Eh, pa – baš smo neki!…

Lorencin Darko

Ministar turizma Darko Lorenzin: je li u ovome času primarno srediti stanje u domaćoj ponudi naše domaće hrane (i) turistima, ili je primarno golf igralište kod Dubrovnika, gdje će se turistima nuditi pretežito iz uvoza namirnice i voće što ih možemo i sami proizvesti na visokoj kvalitativnoj razini, do mjere da upravo i ti specijaliteti postanu jedan od glavnih mamaca turista k nama

 

Mnogi će na red pozivati samo naša ministarstva i komore jer da nisu s EU uspjeli ispregovarati valjano taj naš eno-gastro dio, ali krivica ide zapravo uvelike i prvenstveno na naše proizvođače, koji su zbog ne shvaćanja poslovne suštine i gospodarske važnosti pravilnikom poduprte institucionalizirane zaštite specifičnog proizvoda teritorija kao i zbog nesloge i nesklonosti udruživanju u snažne udruge udruge kao efikasna tijela u takvoj zaštiti i kao mogući ravnopravni partneri za razgovor s vladinim institucijama na ovu temu – razjedinjeni. Netko drugi sam, umjesto njih, dakle izravnih ponuđača, odnosno u suradnji s njima kojima je to primarna egzistencija, teško da će samoinicijativno gristi na zaštiti proizvoda i imena/naziva, I da će se tu polučiti uspjeh. Pa od toga imamo štetu svi, i proizvođači i svi mi drugi koji – za inače visoke dosege izrazito sposobnu – poljoprivrednu i turističku dimenziju naše zemlje ne uspijevamo valorizirati na optimalan način…  ∎

————————————————————————————————————————————–.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

http://www.suhiucasi.wordpress.com

Tags: , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: