GRAŠEVINA i MALVAZIJA 2012 – PRETPRETPREMIJERNO/ En primeur 2013 Esplanade

Na kušanju: nove mlade graševine i malvazije koje tek izlaze na tržište

Na kušanju: nove mlade graševine i malvazije koje tek izlaze na tržište

S OBZIROM NA BROJ PROIZVOĐAČA-IZLAGAČA i POSJETITELJA, VRLO USPJEŠNA POPODNEVNA PREZENTACIJA JOŠ NEDOVRŠENIH VINA LANJSKE BERBE U METROPOLI. ZACIJELO JE TO JAMSTVO DA ĆE SE TAKVA PRIREDBA i PONAVLJATI u IDUĆIM GODINAMA. ORGANIZATORIMA BI IPAK, RADI VEĆE PRECIZNOSTI PROGRAMA i LAKŠEG SVLADAVANJA OPSEŽNOG GRADIVA OD STRANE POSJETITELJA, VRIJEDILO RAZMISLITI O TOME DA SE ova DOGAĐANJA PO SORTAMA UBUDUĆE REALIZIRAJU DATUMSKI ODVOJENO i DA BUDU USREDOTOČENA SAMO NA MLADU NOVU KAPLJICU. HOĆE LI SE IDUĆE GODINE OVAKVIM KUŠANJIMA PRIDRUŽITI i PLAVCI?

ŽELJKO SUHADOLNIK, s lica mjesta, i  iz mojega kuta

Lani se pokazalo kao jako dobro, i sad se ponovilo: udruga Vinistra, koja je prije godinu dana u zagrebačkom hotelu Esplanade organizirala nešto što drugi prije toga u nas još nisu – kušanje, za novinare, vinske trgovce, ugostitelje, a u posljednjim satima popodneva i za širu javnost, mladih malvazija još iz cisterni odnosno bačava i koje su se na tržištu mogle očekivati tek nekoliko mjeseci poslije ovoga kušanja, odlučila je nastaviti s ovakvim događanjem. I to, ponovno u Esplanadi u Zagrebu, hotelu koji je bio na glasu kao rasadnik ponajboljih kuhara i ponajboljeg ugostiteljskog kadra a koji u posljednjim godinama s obzirom na događanja u njemu očito sve više postaje hramom plemenite kapljice. Članovi pak udruge Graševina croatica, koji su nazočili lanjskoj priredbi Istrana kao posjetitelji, prepoznali su vrijednost manifestacije do mjere da su sada i sami bili spremni sudjelovati na ovakvom događanju. Kušanje malvazija i graševina odvijalo se istoga dana u istome terminu, a pokrovitelj Graševine & Malvazije en primeur 2013 bila je Hrvatska gospodarska komora.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina croatica, i Ivica Matošević, predsjednik udruge Vinistra

Na prezentaciji u Zagrebu sudjelovalo je gotovo 40 članova udruge Vinistra i nešto više od 20 članova udruge Graševina croatica. U ponudi najmanje oko 150 vina. Vrlo veliki broj stanovnika Zagreba iskazao je interes za mlade graševine i malvazije, još ako bude i realizacije narudžbi za vina – što je i cilj, uspjeh priredbe bit će potpun!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEsplanadin sommelier Ivan Šneler i upravitelj Iločkih podruma i enolog Mladen Papak

Ako bi svaki proizvođač iznio samo jedno vino, to bi bilo već 50 uzoraka za kušanje. Dobar dio vinara ima po nekoliko vina od malvazije odnosno graševine, ovisno o položaju vinograda, pa to brojku uzoraka čini i većom. Ali, tu i ne staje: dogovor u udrugama Vinistra i Graševina croatica bio je da svaki vinar donese mladu malvaziju odnosno graševinu, znači vino iz berbe 2012, te jedno crno vino iz 2011. ali koje još nije na tržištu nego tek treba izaći, kao i jednu etiketu koja je u paleti toga proizvođača sasvim novi proizvod. To pak čini brojku još i većom, dakle moguća su bila najmanje tri vina po proizvođaču, znači valjalo je degustirati i do 150 vina. Za onoga tko se želio upoznati sa svime ponuđenime – a od profesionalaca se svakako i očekuje da to učine! – bilo je vraškog posla.

Na početku događanja publici je prezentirana berba 2012. za graševinu i malvaziju podacima o tijeku vegetacijskog ciklusa u vinogradu dakako u ovisnosti o meteorološkim prilikama, te analitičkim podacima što se ponajviše odnose na alkohole i kiseline u dobivenome vinu, kao i kroz nekoliko rečenica o organoleptici.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Mladen Ziber iz Erduta, te Zdravko Ilija Jakobović, s vinogradom u Stupniku kod Slavonskoga Broda. Oni su donijeli i svoja crna vina koja tek trebaju krenuti na tržište. S njima u društvu: majstor za maslinovo ulje Istranin Duvilio Belić, koji je došao pružiti podršku manifestaciji

Za lanjsku berbu s naglaskom na graševinu slavonskih proizvođača iz udruge Graševina croatica podatke su podastrli predsjednik udruge Graševina croatica, enolog i proizvođač vina Vlado Krauthaker za Kutjevačko vinogorje, zatim enologinja PP Orahovica Zrinka Vinković Jergović za orahovičko područje, Miroslav Bošnjak, glavni enolog vinogradarsko-vinarskog posjeda Đakovačko-osječke nadbiskupije za Đakovštinu, Marijan Knežević, glavni enolog Belja za baranjski dio, te Mladen Papak, enolog i upravitelj Iločkih podruma za iločki dio. O berbi 2012. za malvaziju u Istri govorio je na temelju podataka strukovnih tijela znani istarski sommelier i svojedobno hrvatski prvak u sommelijerstvu Sandi Paris.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Među kušačima bio je i gradonačelnik Zagreba Milan  Bandić, na slici s Davorom Zdjelarevićem

Kod ovakvih prezentacija vegetacijskoga ciklusa uobičajeno je da se govori o onome što je nepromjenjivo a to su tlo, položaj i nadmorska visina, te onome što se mijenja a to su meteo-situacija i temperatura kao i raspoloživost vode u tijeku vegetacijskog razdoblja, posebice u osobito osjetljivim momentima kao što su pupanje, cvatnja, posljednja faza dozrijevanja, te berba.

KUTJEVO, ORAHOVICA, FERIČANCI
Krenimo od Slavonije, i od na prezentaciji u Esplanadi sudjelujućeg vinogorja najbližega Zagrebu – Kutjeva. Vinorodna Slavonija počinje s Daruvarom, ali daruvarski proizvođači nisu izlagali na prezentaciji en primeur.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kutjevčanin Ivica Perak (desno), donedavno glavni enolog Kutjeva d.d. a sada samostalni proizvođač, pokazao je nekoliko jako dobrih graševina iz 2012.

Kutjevačko je vinogorje u vegetacijsku sezonu krenulo nezgodno, naime zimske temperature bile su vrlo niske, u nekim se danima mjerilo i do -22 Celzijeva stupnja. Dosta rodnih pupova smrznulo se, stradale su dakako ponajviše rane sorte i to osobito u vinogradima na nižim položajima gdje je bilo više vlage, što je pogodovalo smrzavanju. Početak cvatnje, 24. odnosno 25. svibnja, obilježio je olujni vjetar i oštetio mladice tako da je tu došlo do znatnog gubitka rodnih pupova. Vrijeme se smirilo, i nastupila je toplina, te su se u većoj mjeri pojavili zameci koji daju tzv. martinjsko grožđe, zvano također i greš. Martinjsko grožđe uspjelo je solidno sazrijeti, i to je nekome donekle popravilo količinu, međutim s kvantitetom taj greš nije donio i kakvoću. Zbog problema u cvatnji a i, kasnije, visokih temperatura i suhog vremena, na grozdovima Graševine bio je smanjen broj bobica, k tome bobice su bile i manje nego inače, tako da je u preradi grožđa zabilježen rijetko nizak randman.

Zbog vrućina i izostanka oborina ljeti slador se hitro nakupljao, pa se iz straha od previsokog alkohola u vinu ali i zbog gubitka kiselina u berbu išlo ranije. To je skratilo vegetacijski ciklus, a, dakako, za dozrijevanje je bolje da je taj period duži.

Graševina međutim u Kutjevu, na kraju se pokazalo, ipak nije i toliko patila sušu kako je izgledalo da će biti, naime većinom je ta sorta u Kutjevačkom vinogorju posađena na težim, dubljim tlima koja imaju stanovitu sposobnost zadržavanja vlage. Dogodio se i fenomen koji je i te kako išao na ruku graševini iz berbe 2012.: ostvarene su, istaknuo je Krauthaker, vrlo niske vrijednosti pH, od 3,1 do 3,3, što kod graševine u Kutjevu u vrućim godinama još nije zabilježeno. Niski pH iznimno je važan jer s njime je vinifikacija kvalitetnija a vino na specifičan način dobiva na svježini. Fermentacije su protekle u redu, problema s neželjenim ostatkom neprovrela sladora nije bilo, kao primjerice u berbi 2011.

Tako se u 2012. dobilo graševinu dosta snažnoga tijela, s dosta visokim alkoholom ali istodobno i s dosta svježine, te s lijepim aromama. Po mišljenjima stručnjaka, ambicioznije rađene kutjevačke graševine lanjske berbe imaju lijepi potencijal i za odležavanje, a ocjena berbe 2012. bila bi malkice veća od čak vrlo dobar.

I u Orahovici, koja je u odnosu na Kutjevo sjevernije i preko brda, početak vegetacijskog razdoblja bio je kao i onaj u Kutjevu: smrzavica je desetkovala mnoge pupove i, na kraju, prinosi su bili znatno manji nego što je uobičajeno. Cvatnja je protekla u redu, toplina i sušno vrijeme omogućili su dobro nakupljanje sladora i izostanak bolesti. Graševine u Orahovici su i na nešto dubljim tlima, pa to i smanjeni rod usljed smrzavica pomogli su da biljka lakše podnese kasnije visoke temperature. K tome, manja kiša u drugoj polovici kolovoza stigla je u pravo vrijeme, tako da je Graševina od svih sorata u orahovičkome kraju najmanje osjetila ekstreme lanjskoga godišta. U berbu se išlo dosta ranije nego inače, kako bi se profitiralo na kiselinama. U to vrijeme slador je već bio nakupljen u dovoljnoj količini. Stručnjaci iz Orahovice kažu da su vinogradari koji su išli u raniju berbu i vinari s dobro opremljenim podrumima mogli i u ekstremnoj 2012. proizvesti graševinu s dovoljnim ali ne i previsokim alkoholom te sa solidnom kiselošću/svježinom bitnom za pitkost. Zapažanja iz podruma sada, nešto više od oko pola godine nakon berbe, ukazuju da se orahovička graševina iz 2012. dosta brzo razvija i da je bilo dobro s njom izaći na tržište svakako do prvih dana kalendarskog proljeća.

Feričanci su od Orahovice u pravcu Našica, dakle nešto istočnije. S obzirom na meteorološku situaciju, u vegetacijskome ciklusu nije bilo bitne razlike od prilika u Orahovici. Cvatnja je i tu protekla, kako se čuje, dobro. Ljeto je bilo vrlo toplo, vruće, suho, međutim feričanački vinogradi u prednosti su u takvim okolnostima stoga što su na nešto većim nadmorskim visinama i što je tlo u njima uglavnom ilovasto, dublje, s mogućnošću čuvanja vlage, tako da tu loza nije patila od stresa zbog suše.

OD SLAVONSKOG BRODA DO DUNAVA
Slavonsko-brodsko vinogorje u pravilu je toplije i nekako s manje oborina od, primjerice, Kutjevačkoga. Zima je međutim i ovdje bila hladna, a niske temperature nakon što je loza propupala rezultirale su smrzavanjem pupova tako da je već to donijelo smanjenje roda i do 10 posto. Visoke temperature i do 40 stupnjeva te suša u ljeto uzele su još danka, ponegdje i do 30 posto pa su neki proizvođači na kraju imali i do 40 posto manje ubrane količine. U Slavonsko-brodskom vinogorju u berbu, pa i Graševine, koja je inače kasnija sorta, krenulo se već 20. kolovoza. Alkoholi u vinu dosta visoki, kiseline u berbi tek 5,5 g, tako da se pribjeglo i korekciji kiselosti. Sve je više razmišljanja u Slavonsko-brodskome vinogorju o navodnjavanju u ovako ekstremnim godištima, neki vinogradari/vinari počeli su raditi akumulacijska jezera iz kojih bi crpili vodu za pomoć vinovoj lozi. Ima razmišljanja i o tome da se pribjegne i onome što rade u nekim drugim, prekomorskim zemljama kad prijete jako visoki alkoholi: da se mošt razrijedi s određenom količinom vode…

Đakovačko vinogorje smjestilo se otprilike na pola puta između Kutjeva, Orahovice i Feričanaca na zapadu, te Podunavlja na istoku Hrvatske. I tu je lanjska zima pokazala svoje zube, bilo je jače smrzavice koja je nanijela dosta štete i Graševini. Zbog niskih temperatura, sve do točke smrzavanja, prilično je smanjen rod. Proljeće je donijelo nešto kiše, ali nipošto u mjeri da bi se u tlu stvorile vodne zalihe za ljeto. Iz hladnoće se dosta naglo prešlo u vrućinu. Cvatnja je protekla dobro, ali ljetne vrlo visoke temperature i suša negativno su se odrazile na dozrijevanje. Ni vinogradi s težim ilovastim tlima, koja su i jače u dubinu bila raspucana od suše, a ni oni na višim pozicijama gdje bi se očekivala veća razlika između temperature dana i noći nisu bili na dobitku. Rod se pokazao i oko 35 posto manji, a randman znatno slabiji nego inače. Sladora se nakupilo mnogo, a iz bojazni za svježinu vina u berbu se pošlo dosta ranije, već potkraj kolovoza, konkretno 29. u tome mjesecu, što se prije nikad nije dogodilo, naime u berbu Graševine se obično išlo krajem rujna i početkom listopada. Kontroliranim i dirigiranim temperaturama alkoholnog vrenja na 16 do 17 Celzijevih stupnjeva pokušalo se stvar izvući. Đakovačka vina od Graševine iz 2012. su s oko 13,1 do 13,5 vol %, dakle vrlo topla, a s nižom su ukupnom kiselošću, znači s nešto manje svježine. Arome su još i solidne s obzirom na tako vruće i sušno godište. Vino iz 2012. se hitrije razvija i dozrijeva. Ocjena berbe: dobar.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Iz Baranje – Slavko Kalazić                                                                                                              

Što se tiče Baranje, glede karakteristika vinogradske 2012. situacija je ovakva:

Zima je bila natprosječno hladna, s puno snijega, i s apsolutnim minimumom od čak -27 Celzijevih stupnjeva u veljači. Posljedica toga je promrzavanje dijela trsja. Vegetacija je kod graševine krenula u drugoj dekadi travnja. Svibanj se pak pokazao kao jako topao, i povoljan za vegetacijski razvoj. Oborine su se kretale u granicama prosjeka za svibanj. Cvatnja je protekla u redu. Od lipnja se bilježe i dosta jači porast temperature i smanjenje oborina, u odnosu na višegodišnji prosjek bilo je znatno toplije i suhlje. U srpnju i kolovozu pak iznadprosječno toplo i bez oborina. Maksimalne temperature penjale su se i iznad 40 Celzijevih stunjeva, a izravno na suncu mjerilo se i više od 50 stupnjeva C. Vrućina se odrazila pojavom ožegotina na lisnoj masi i grožđu. Suša se nastavila i vrijeme berbe. Došlo je do pojave sušica i do smanjenja uroda. Bobice su bile sitnije od prosjeka sorte, s osjetno povišenim sadržajem šećera. Berba graševine počela je u prvoj dekadi rujna, dva tjedna ranije nego inače u Baranji. Grožđe je ubrano u odličnom zdravstvenom stanju. Slador se kretao, ovisno o poziciji vinograda, i do 100 Oechslea. Iznenađujuće je da je pH bio vrlo dobar, od 3,1 do 3,4, i to je išlo uvelike u prilog vinu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Lijepo mlado iz Belja

Alkoholi u mladome vinu kreću se u prosjeku, ovisno o pozicijama gdje je grožđe brano, od 12,5 do 13,5 vol %, a ukupna kiselost sada je u vinu od 5,3 do 6,0 g/lit. Što se tiče aromatike, ona je nešto slabija nego inače, međutim ne i zabrinjavajuće manja. Razvoj mladih vina govori da se Graševina u Baranji i u ovako teškim godinama pokazala kao dosta prilagodljiva i otporna sorta, te da i u ovakvim ekstremnim uvjetima uspijeva pružiti vina s aromama voćnog karaktera. Kad bi se brojčano od jedan do pet vrednovalo berbu 2012. u Baranji ocjena bi, kažu eksperti, bila četvorka.

U Iloku je sve teklo uglavnom normalno i u okvirima standarda do iza cvatnje, koja je protekla u redu. No onda se naglo povisila temperatura i nastupila je suša, tako da je ukupni prinos na graševini iz tog razloga smanjen za nekih 30 posto. Šećeri su se hitro nakupljali, a kiseline su opadale. Krenulo se dosta ranije u berbu, ali visoke sladore nije se moglo izbjeći. Zbog takvih šećera u moštu bilo je i problema s alkoholnim vrenjem. Vina od graševine iz Iloka su s visokim alkoholom i s nešto manje svježine, dosta se brzo razvijaju i nisu za duže čuvanje. Ocjena berbe 2012. za graševinu u iločkome području – nešto više od dobar (3+)

—————————

ZAKLJUČAK – Graševina 2012
2012.: godina ekstrema u meteorološkom smislu; zima hladna, s temperaturama do smrzavica; proljeće i ljeto s visokim temperaturama i s oskudnim oborinama, sušom; cvatnja svuda dobra, osim u Kutjevu, gdje je bilo nevremena; bojazan od previsokih alkohola i nedostatka kiselina (svježine) u vinima rezultirala odlukom o znatno ranijoj berbi, ponegdje za sortu Graševina i gotovo mjesec dana ranijoj od uobičajenog termina; smanjeni prinosi zbog smrzavanja i zbog vrućina i suše, u Kutjevu još i zbog olujnog vjetra u vrijeme cvatnje, smanjene bobice, niži randmani; u Kutjevu i u Baranji fenomen: iznenađujuće niski pH – 3,1 do 3,4 – što je pomoglo fermentaciji i tome da vina ipak, iako s dosta alkohola, budu svježija; problema s alkoholnim vrenjem uglavnom (osim u Srijemu/Iloku) nije bilo a, za razliku od 2011., uglavnom nije bilo ni problema s neželjenim ostatkom neprovrelog sladora;
Kutjevčani smatraju da su vina toga vinogorja iz 2012. sposobna i za duže odležavanje.
ocjena berbe općenito: između 3 i 4, dakle između dobrog i vrlo dobroga. ■

—————————–

Berbu 2012 Malvazije istarske i mlada nova vina od spomenute sorte prezentirao je sommelier Sandi Paris, svojedobno hrvatski sommelijerski prvak, danas uposlen u Hrvatskom sommelier klubu kao predavač-edukator

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Među posjetiteljima bilo je i više znanih osoba, među njima i Davor Dretar Drele, koji je navratio – nakon što je preživio Tudumijadu (festival vina od tzv. tuduma). Nakon druženja s Vladom Krauthaklerom i porečkom obitelji Ritoša i s njihovim vinima, iz Esplanade je otišao vidno oporavljen…

NAŠ NAJVEĆI POLUOTOK
Glde Malvazije istarske iz 2012 u Istri, situacija je sljedeća:

Jug

U srpnju u južnome dijelu Istre uopće nije bilo oborina, a u kolovozu jedva nešto, tek je prema kraju mjeseca stigla kiša, s rujnom su oborine dosegnule i do 150 mm. Maksimalna temperatura je već u svibnju skočila na 30 stupnjeva i onda je i još rasla, srpanj i kolovoz bili su u znaku oko 35 stupnjeva, u rujnu mjerio se maksimum od 30 Celzijevih stupnjeva. Srednja mjesečna temperatura kretala se od 20 stupnjeva krajem svibnja do 25 u lipnju te gotovo 30 u srpnju i kolovozu, u rujnu je pala na 20 stupnjeva.

Karakteristike malvazije 2012. s područja južne Istre: boja – slamnato-žuta sa izraženim zelenkastim tonovima; aroma – izražena, kompleksna, dominantno voćna (kruška, breskva, marelica i zrela jabuka) te prema cvjetnim tonovima (bagrem, lipa i jasmin); okus – ugodno harmoničan.

Zapad

Što se tiče temperature, situacija je bila slična kao i u južnoj Istri, a glede oborina njih je u ovome dijelu Istre u svibnju bilo mnogo više, lipanj donosi nagli pad, srpanj i kolovoz ništa, potom je količina oborina rasla i sredinom rujna doprla i 150 mm.

Karakteristike malvazije vinogorja zapadne Istre: boja – žuto-zelene nijanse srednjeg intenziteta; aroma – izražena, kompleksna, dominantne biljno-travnate note (mediteransko bilje, zelena trava, šparoge, začinsko bilje i paprat) koje prati lijepa voćnost (breskva i agrumi); okus – harmoničan, voćan i mineralan u ustima, ugodne svježine.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Stol Morena Coronike iz Korenika kod Umaga uvijek privlači pažnju, kako vinom tako i ljubaznim suradnicama koje pomažu u prezentaciji

Sjever
Karakteristike: boja – žuto-zelenkasta; aroma – vrlo izražena, kompleksna, dominantno voćna (zrelo voće, jabuka, kruška, ananas, dinja); okus – skladan i harmoničan, voćan

Središnji dio

Temperature slične kao i u prethodno spomenutim područjima osim što su maksimalne već u lipnju bile blizu 40 stupnjeva, a u srpnju i kolovozu zamalo su i dosizale do 40 stupnjeva. Oborina dosta u svibnju, slijedio je, u lipnju pad na ništicu, srpanj je ovdje, za razliku od drugih vinogorja Istre, donio solidnu kišu, kolovoz ponovno sušan, bez oborina, one su stigle u rujnu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASalamun Sabina, enologinja porečke Agrolagune

Karakteristike: boja – od zelenkasto-žute do slamnato žute; aroma – voćno-cvjetna (kruška, žuta jabuka, breskva – bagrem i kadulja), kompleksna; okus – harmoničan, mineralan, ugodno svjež.

————————

ZAKLJUČAK – Malvazija istarska 2012
2012. klimatski je bila vrlo slična 2011.; kvalitativno vina su vrlo slična vinima berbe 2011., a na nekim područjima čak i bolja jer su vinari naučili puno iz prethodne berbe; ostavljeno je više lisne mase po trsu, berba je bila ranija – sačuvala se svježina; 2012. je moglo bi se reći s predznakom ekološkoga, jer korišteno je manje zaštitnih sredstava; malvazija berbe 2012. iz Istre s dosta je voćnosti, intenzivnijih boja i na okus dugotrajnija. ■

————————-

OZBILJNOST NARUČITELJA
Kušanje en primeur vrlo je rašireno u Francuskoj, posebice u bordoškoj regiji. Tamo se proizvode vina koja duže dozrijevaju i imaju i sposobnost dužeg trajanja, a proizvođači, da bi ranije došli do novca, dosjetili su se da vino ponude na prodaju en primeur, znači pretpremijerno, dok je ono još u bačvi na dozrijevanju, a da ga finaliziranoga i u butelji isporuče kupcu tek kad ono bude spremno za izlazak iz podruma. Pogodnost koju ima kupac je da se vino prodavano en primeur nudi po nižoj cijeni od one ustanovljene za butelju istoga toga vina i jednaku količinu toga vina u trenutku kad mu je čas da izađe u trgovine. Na pitanje je li lani u Esplanadi bilo zainteresiranih naših trgovaca odnosno ugostitelja da na taj način kupe vino, Matoševićev odgovor glasio je da je bilo interesa, neki su potencijalni kupci htjeli rezervirati određenu količinu butelja po toj nižoj cijeni ali istodobno – NISU bili spremni i uplatiti novac unaprijed. Dogodilo se to da je, kad je trebalo preuzeti robu i onda, naravno, kod primopredaje platiti, nekoliko naših ugostitelja kazalo je da je zaboravilo da je išta naručivalo i da su umjesto ovih rezerviranih vina kupili neka druga vina… Znači, proizvoači koji su imali povjerenja i za poznatog kupca čuvali osobno od njega naručeno vino – to su radili uzalud! Naravno, naša posla…
Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: