SLABO (IS)KORIŠTENI POTENCIJALI/Kamo plove Plešivica i Jastrebarsko?

Zdravko Režek

Zdravko Režek

Vinograd na poziciji Franščak

Vinogradi na pozicijama Franščak (gore), i Šipkovica

Šipkovica

… ILI ONI, ZAPRAVO, PLUTAJU? TAKO BLIZU MILIJUNSKOM ZAGREBU, TAKO BLIZU KARLOVCU, TIK UZ NAŠU NAJFREKVENTNIJU AUTOCESTU, A OPET TAKO DALEKO… ZAŠTO TAJ LIJEPI KRAJ S MOGUĆNOSTIMA ZA ODLIČNU KAPLJICU NE ŽIVI INTENZIVNIJE VINSKI i TURISTIČKI? ODGOVORE SMO POKUŠALI DOBITI OD ZDRAVKA REŽEKA, PROČELNIKA ZA GOSPODARSTVO U GRADSKOM POGLAVARSTVU JASKE

Kamo plove Plešivica i Jastrebarsko? Ili, zapravo, oni samo plutaju?

Plešivica je nesumnjivo jedno od naših ponajboljih vinogorja, a ambijentalno je vrlo privlačna i za turizam. U blizini je Zagreba i Karlovca kao potencijalno jakih emitivnih središta, nalazi se tik uz autocestu što od glavnoga grada vodi prema moru odnosno od mora prema metropoli, a prometnicom kroz svoje vinograde povezuje Jastrebarsko sa Samoborom, ulaznim vratima u Hrvatsku iz Slovenije. Iako jaskanski kraj ima idealne uvjete za uspješnu gospodarsku aktivnost u segmentu vina, iako se od lokalnih čelnika toliko puta čulo kako je budućnost toga teritorija upravo u vinu i turizmu, u Jastrebarskome i na Plešivici se malo toga relevantnoga događa oko eno-gastronomije i oko turizma.

Vizualno atraktivni, i što se tiče kakvoće grožđa izvrsni plešivički vinogradski položaji Franščak i Šipkovica

Kuhaju li to gradonačelnik i predstavnici gradskog poglavarstva ili (i) – zakuhavaju? Uz čelnika Jaske Zvonimira Novosela, u nedavnom natjecanju u kotlovini sudjelovao je i naš sugovornik, pročelnik za gospodarstvo Zdravko Režek

I dalje su tamo, traje to tako već godinama, tek četvoro proizvođača vina koji svjetlaju obraz kraju, a to je toliko malo da Plešivica kao vinogorje ostaje nezapažena u širem smislu. Zatim, nedostaje (boljih) ugostiteljskih lokala: jedan restoran s domaćom kuhinjom i jedan nedavno otvoreni mali ugostiteljski objekt na Plešivici te nekoliko obiteljskih gospodarstava što uz vino nude hladnu i toplu hranu ali tek uz prethodni dogovor – može li to biti dovoljno da se iz milijunskoga Zagreba (češće) pođe na vinsku cestu Plešivice? Smještajnih kapaciteta, nakon što je Jastrebarsko zatvorilo svoj hotel Jaska, ima tek nešto na seoskim gospodarstvima na Plešivici, a to nije ohrabrujuće za ni za dolazak nekoga tko putuje prema moru ili s mora u unutrašnjost.

Plešivica po svojoj prirodnoj konstrukciji nije prostor za produkciju i ponudu običnoga, jeftinoga. A oni koji imaju novaca i žele ga potrošiti na svoje užitke, dakle upravo potrošači koje se isplati dobiti, preferiraju viši razred ponude. Plešivičanci kao da to (još) ne(dovoljno) shvaćaju, pa su i dalje većinom na stupnju improvizacije. K tome, čini se da nisu skloni nužnom poslovnom kvalitetnom samoorganiziranju unutar branše, a slabi(ji) su i na marketingu. Od svojih priredbi Vinske igre na proljeće i Jaskanske vinske svečanosti na jesen oni rade događanja na razini tek puke veselice i gostionice, na Jaskanskim vinskim svečanostima dominantan dio sadržaja budu nastupi izvođača lakih nota, na tim manifestacijama Jaskanci svoje vino prezentiraju – sami sebi!

U neka su vremena i Slovenci dolazili na Plešivicu kupovati grožđe za vino. A onda je Plešivica došla na ne baš lijepi glas zbog raznoraznih mahera koji su izlazili sa svojim verzijama vina. Nikad nisam stekao dojam da su se ambiciozniji tamošnji vinari – iako su gunđali kako to postoji i kako inspekcije dohvaćaju samo njih koji su uredno registrirani ali ne i mahere koji to naravno nisu – suprotstavili tim maherima a niti da su se lokalne institucije, kojima bi također moralo biti i te kako stalo da se takve stvari ne događaju na njihovome prostoru, energično zauzele da se negativa ukloni i da se Plešivica hitro vrati na dobar vinski glas.

Zdravko Režek, pročelnik Odjela za gospodarstvo pri Gradskom poglavarstvu Jastrebarsko, i sam dolazi iz vinogradarsko-vinarske obitelji. U društvu s bratom Željkom i njegovim sinom Danijelom, te s tatom Ladislavom

AKO JE RAT, ONDA JE RAT ZA SVE!

• Zašto? Zdravko Režek pokušava pojasniti:

– Sretan sam i kao vinogradar/vinar i kao Jaskanac da je vezano uz Plešivicu ta epizoda s raznoraznim vinima završena priča. No, kad se sjetim tih vremena, još uvijek osjećam gorčinu i bijes što je isključivo i samo Plešivica bila proglašena krivom, i na taj način oslobodila krivice drugih vinogradarskih područja i tadašnjih gospodarskih subjekata koji su se bavili vinarskim poslom na neprimjeren i nezakonit način, o čemu npr. svjedoči i napis iz njemačkih novina o izvozu poznatog vina Dingač sumnjive kvalitete. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća područje vinogradarske podregije Plešivica bilo je dobro poznato, a vina odavde bila su prepoznatljiva i tražena, kao robna marka. Kako bi se tih godina lakše pozicionirali na tržištu vina, pored domicilnog tadašnjeg Jaska-vina, grožđe i vino otkupljivali su Badel-Vinoprodukt, Slovin iz Brežica i još neke druge vinske kuće, koje su na taj način sebi osigurale dobivanje etikete vina Plešivica. U tome nema ničeg spornog i nezakonitog, međutim grožđa, pa tako i vina, u podregiji Plešivica ima koliko ga ima, a sporno je to da se tada vina s oznakom Plešivica prodavalo koliko je trebalo! Naravno da je bilo pitanje vremena kad će se uvidjeti da oznaka Plešivica više nema pokriće u Plešivici. Primjer Plešivice i Plešivice nije bio usamljen, međutim tada to nikoga nije zanimalo jer je, valjda, svima u sustavu bilo dobro. Stvaranjem Republike Hrvatske i donošenjem određenih zakonskih propisa institucije jesu počele raditi svoj posao, ali na žalost ne i ravnomjerno istovjetno po vinogradarskim područjima u Hrvatskoj. Paradoks je da dok, sredinom devedesetih godina, u predjelu Plešivice traje akcija Lipa da bi se uveo red u proizvodnji vina, vinarski inspektor za područje Dalmacije u jednoj dnevnoj tiskovini objašnjava kako se patvori vino…!!!??? Često puta sam se upitao zašto se nije primijenila uzrečica iz jednog vica: …ako je rat, onda je rat je za sve….

• I danas, kad su se one afere s vinom valjda već i zaboravile, ali i nakon niza izjava bivših gradonačelnika da je budućnost razvoja u jaskanskome kraju turizam i da je tu lokomotiva upravo prvenstveno vino, Plešivica ne uživa neku osobitu popularnost šire u vinskome svijetu. Unatoč nekim županijskim pokušajima ustroja vinske ceste, teritorij se ne plasira dovoljno kao odredište, a kao odredište visokog sjaja nikako. Publika cijeni s Plešivice tek troje do četvero vinara koji kroz svoje proizvode pokazuju vinske potencijale teritorija. Jaska i njena okolica imale bi što pokazati i u segmentu kulture, u turističkim brošurama rado se i hvalimo baš s takvim nasljeđem. Ali, pisao je već o tome Svijet u čaši, stari dvorci trebali bi biti uređeni i stavljeni u funkciju, otvoreni za javnost. Odgovori nadležnih znaju biti da nema novaca za uređenje i održavanje takvih objekata, međutim zar nije moguće naći doma ili vani nekog investitora za uređenje a onda dio takvog kompleksa ustrojiti i u čisto komercijalne svrhe, primjerice u lijepi restoran, kavanu, prigodni butik, kako to rade vani. Najgore je kad se neki objekt prepusti samome sebi i zubu vremena, tada on samo propada. Dakle, zašto se taj dio nije dosad bolje iskoristio? A tu su i ribnjaci u Maloj Mlaki, s ribom koja bi ovdje mogla biti i te kako baza za visoku gastronomiju. Hotel Jaska već dugo više nije otvoren, je li tu na vidiku kakva promjena nabolje?… Nisu li se institucije, konkretno baš Grad Jastrebarsko, trebale, još u ona nedavna ekonomski bolja vremena, više zauzeti da situacija u vinskome i turističkome smislu bude bitno bolja?

Kušaonica Jana u jaskanskome kraju. Restoran Ivančić na Plešivici. Vlasnici i voditelji bračni par Ivančić s gostima. Nude se domaća hrana i lokalna vina. U blizini pozicije Veselnica: restorančić Karlo, Karla i Marijanke Navoj. Karlo Navoj dugo je radio kao šef kuhinje u restoranima u inozemstvu i prati ga dobar glas.

PRIVATIZACIJA BEZ OBVEZA

– Nesporna je činjenica da jaskansko područje posjeduje veliki potencijal za razvoj turizma, ali je i činjenica da jaskansko područje još uvijek nema image turističke destinacije. Zašto je tome tako, tko je za to kriv? Kao prvo, turizam se ne događa sam od sebe, dakle nisu dovoljni resursi sami za sebe. Turizam treba htjeti i znati razumjeti, turizam treba živjeti, ali i ulagati u njega. Što se krivaca tiče, stvari su još kompleksnije. U proteklom periodu, kako sada stvari stoje, za turizam su izgubljena tri turistička bisera ovog područja: Svetojanske toplice, koje je kupio Agrokor s ciljem proširenja usluge i izgradnje dodatnih sadržaja no od svega se nije dogodilo ništa, bazeni uopće ne rade. Ribnjaci Crna Mlaka, koji su i ornitološki rezervat, također su privatizirani i stvar je vlasnika da dopusti turizam ili ne. Hotel Jaska također je privatiziran, pa je potom i ponovno promijenio vlasnika i eto nekoliko godina je zatvoren. Mišljenja sam da je upravo kod privatizacije navedenih resursa bila greška kako Grada Jastrebarskog, tako i Republike Hrvatske što nije uvjetovan nastavak aktivnosti vezanih uz turizam. Danas je situacija takva da je Vinska cesta Plešivica najznačajniji turistički proizvod ovog kraja. Dvadesetak vinara uredilo je svoje prostore, u funkciju je stavljeno stotinjak ležaja, postavljena je tzv. smeđa signalizacija, donekle se uređuje i prometna infrastruktura… Posjetitelja ima, međutim, istina, ne može se reći da je Plešivica i dovoljno puna turistima. Točno je da je vino zaštitni znak i prva asocijacija za Grad Jastrebarsko, točno je i da je nekolicina plešivičkih vinara poznata diljem Republike Hrvatske a i izvan naših granica, točno je i da je Plešivica prije nekoliko godina imala Vinara godine, bio je to Velimir Korak, i da je imala nekoliko najperspektivnijih mladih Vinara godine, ali po mom mišljenju nedostaje kvalitetna vizija i htijenje samih vinara da svojim idejama, zajedništvom i aktivnošću, da se tako izrazim, naprosto prisile institucije, konkretno Grad Jastrebarsko, Turističku zajednicu…, da optimalno prate i podrže događanja vezana uz vino. Dio problema leži i u činjenici da Grad Jastrebarsko ne posjeduje Strategiju razvoja turizma. Ali je pri kraju izrada akta Strategija gospodarskog razvoja Grada Jastrebarskog, koja u svom sadržaju dosta prostora posvećuje upravo vinu i turizmu. Krenulo se s uređenjem dvorca Erdödy, kroz IPA-projekt Probuđena kulturna baština, za nadati se da će u budućnosti doći do turističkog napretka, ali uz uvjet sinergije svih turističkih djelatnika i institucija koje se bave turizmom ili mogu pomoći razvoju turizma, dodati valja i to da je bitno da se i opća ekonomska situacija u državi poboljša, da se podigne životni standard prosječnog čovjeka da bi i on sebi mogao više priuštiti i da kroz to postane i zahtjevniji, i da i on time prisili nadležne da ponuda bude na višoj razini. Kada područje Grada Jastrebarskog postane destinacija i kad se stvori marka vina Plešivica, postojeći će vinari imati pozitivni vjetar u leđa kojega nikad dosta, bez obzira živjeli u izobilju ili u ovim recesijskim vremenima, a lakše će se pojaviti i afirmirati novi vinari.

Zdravko Režek: i vinari sami trebali bi se jače angažirati…

• Kad već govorimo, unatoč tome što ste spomenuli brojku od dvadesetak proizvođača vina koji su registrirani kao punktovi Plešivičke vinske ceste, o nekih tek četvero cijenjenih vinara s Plešivice, kako to da, čak i unatoč svojedobnom (1984.) osnutku Kluba prijatelja dobroga vina nastalime s ambicioznim ciljem da potiče natjecanje među vinarima u tome tko će od iste sorte proizvesti bolje vino, Plešivica kao prostor sa zavidnim mogućnostuma nema i više vinara visokoga ranga?

– Klub prijatelja dobrog vina bio je na vrhuncu svog djelovanja u periodu od 1995. do 2000. godine. Tada je bilo vrijeme da se napravi iskorak u djelovanju, odnosno bila je potrebna profesionalizacija udruge. Kako sam i sam u to vrijeme bio član Upravnog odbora Kluba, predložio sam da mi, vinari-članovi orijentirani prema tržištu zaposlimo jednog profesionalca koji će kao operativac raditi marketing za nas, pratiti događanja vezana uz zakonodavstvo, izložbe, ocjenjivanja itd., ali prijedlog nije pao na plodno tlo i takav iskorak na žalost nije napravljen. Poštujući zalaganje svih članova Kluba, članova uprave i svih predsjednika Kluba do sada, moram reći da su značenje i utjecaj Kluba na prostoru RH kopnili.

SUBVENCIJE SA SLABIM POVRATKOM
• Grad Jastrebarsko a i Zagrebačka županija pomagali su i pomažu u nekoj mjeri novcem, ali dojam je da ulaganja s jedne strane nisu obvezujuća da oni kojima se pomoć daje to opravdaju u gospodarskome smislu, a da, s druge strane, financijska pomoć od darovatelja odlazi i na projekte kao što su npr. sadržajem čisto komercijalna priredba Jaskanske vinske svečanosti koji srozavaju jednu dobru ideju o promidžbi lokalnih vina, kulinarike i običaja. I Jaskanske vinske svečanosti, a i Vinske igre Kluba prijatelja dobroga vina ne koriste se da bi se plešivički vino i gastro-potencijal (dostojno) prezentirali drugima, onima koji jaskanskome kraju trebaju donijeti novac i bolji standard. Ima li naznaka da bi se stvari mogle promijeniti, i ubrzo, a i uz zalaganje baš Grada Jastrebarskoga?

– U proteklih petnaestak godina značajna financijska sredstva iz proračuna Grada Jastrebarskog i proračuna Zagrebačke županije izdvojena su za razvoj vinogradarstva i vinarstva kroz subvencije za podizanje novih nasada, nabavku opreme, adaptaciju objekata, uređenje smještajnih kapaciteta, sufinanciranje premije osiguranja itd. S druge pak strane, nije definirana obveza primatelja subvencija, primjerice da svakako nastupaju na manifestacijama i prezentacijama kada je njihov nositelj ili Grad Jastrebarsko ili Zagrebačka županija, što po mojemu mišljenju nije dobro za marketing kraja i vina. Kao primjer navodim činjenicu da je na ovogodišnjoj manifestaciji Vinodar u Daruvaru grad-partner bio Grad Jastrebarsko, koji se obvezao da će na manifestaciji sudjelovati, pored ostalih, i jaskanski vinari. Nastup se dogodio, ali on niti iz daleka nije bio onakav, kakav bi u takvim prilikama trebao biti. Jaskanske vinske svečanosti, kao centralna gradska manifestacija u ovom obliku održavaju se dvadesetak godina. Činjenica je da je posjet dobar, ali postavlja se pitanje da li je to zbog vina ili koncerata. I ranijih godina se pokušavalo promijeniti koncept manifestacije, ali se u tome nije uspjelo. Grad je, uz sufinanciranje iz gradskog proračuna, ponudio organizaciju manifestacije i Klubu prijatelja dobrog vina, Klub to nije prihvatio. Određeni iskorak napravljen je s Diplomatskom berbom, jer samim time što je u priču uključen osobno predsjednik države priredba dobije relativno veliku medijsku pozornost. Ranijih godina u sklopu manifestacije bile su kod pojedinih vinara organizirane i Dionizove večeri, koje bi po mom mišljenju također trebalo vratiti, mislim da bi bilo dobro da se takvo događanje organizira i tijekom godine, nevezano na manifestaciju Jaskanske vinske svečanosti. Vinske igre Kluba prijatelja dobrog vina te Dani otvorenih podruma, nisu za sada, kada je u pitanju privlačenje potrošača/kupaca vina, polučile rezultat kakav bi mogle. Nadam se da će se u skoroj budućnosti, uz preduvjet stvaranja konkretne vizije, htjenja i zalaganja pojedinaca prvenstveno iz redova vinara, zatim doprinosa institucija poput Grada Jastrebarskog i Turističke zajednice pa i drugih gospodarskih subjekata, kao i suradnjom s okolnim mjestima, prvenstveno sa Samoborom, turistička ponuda na jaskanskom području obogatiti i da će ono postati izletište grada Zagreba, kao što je i nekad bilo, a i, zahvaljujući i činjenici da se nalazimo uz A-1 i D-1 prometnice , kvalitetna destinacija kontinentalnog turizma Hrvatske.

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: