SORTE/Plavec žuti, iz zapećka u žižu

Plavec žuti - sorta sa sedamdesetak sinonima!

Plavec žuti – sorta za novo, vruće vrijeme

VAŽNOST TOGA KULTIVARA U NAJNOVIJE VRIJEME u HRVATSKOJ i SLOVENIJI SVE JE VEĆA, i LAKO JE MOGUĆE DA ĆE MU U SVJETLU KLIMATSKIH PROMJENA VAŽNOST i JOŠ JAČE RASTI

Iako se na Plavec žuti općenito, zato što zbog velikih prinosa daje bazno, stolno vino, gleda kao na sasvim običnu sortu, važnost toga kultivara u najnovije je vrijeme i u Hrvatskoj i Sloveniji sve veća, i lako je moguće da će joj u svjetlu recentno počelih klimatskih promjena značenje još jače rasti.

Doduše ne u smislu proizvodnje nekog vrhunskoga i osobite pažnje vrijednog samostalnoga vina, nego kao vina za miješanje s vinom drugih sorata radi popravljanja kiselosti i radi jamstva svježine. Pokazuje se da Plavec žuti, kapljica kojega inače ne obiluje alkoholom, i u vrućim godinama može dati vino s lijepim kiselinama, a baš takva vina s nižim alkoholom i s boljom kiselošću prikladna su za produkciju tzv. ljetnih osvježavajućih aduta, ali i za nešto mnogo važnije – za produkciju baze namijenjene šampanjizaciji i destilaciji, dakle za pjenušce i vinjak. Šampanjer Janez Istenič s Bizeljskoga kod Klanjca Plavec žuti rabi za bazno vino za pjenušce, vinjak ali i za proizvodnju balzamskog octa.

Prof. dr. Nikola Mirošević u svom Ampelografskom atlasu kao sinonime navodi Plavez jaune, gelber, yellow, giallo. Znamo i da Slovenci za Plavec žuti kažu Rumeni plavec. Mirošević piše da je to naša stara autohtona sorta, najviše rasprostranjena u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske i u susjednoj Sloveniji.

Ali, u jednoj knjizi Jancis Robinson Vodič kroz vinske sorte svijeta (Guide to wine grapes) koju je 1998. godine pod nazivom Guida ai vitigni del mondo izdao Slow Food Editore, Plavez gelber, koji je po Miroševiću jedan od sinonima za Plavec žuti, spominje se i kao sinonim kultivara Plavai i Plavay, a za taj Plavai/Plavay Robinson u spomenutoj knjizi navodi da je riječ o autohtonom kultivaru iz Moldavije, vrlo raširenom u istočnoj Europi i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, te da se od njega proizvodi stolno vino odnosno, pogotovu u Rusiji, bazno vino za produkciju vinjaka.

U Moldaviji sortu Plavai nazivaju još i Belan i Plakun, u Rumunjskoj Plavana, u Mađarskoj Melvais, u predjelu ruskog Krasnodarskoga Belan odnosno Oliver, u Ukrajini Bila Mouka, Bila Muska i Ardanski, u središnjoj Aziji Beli Krougli. Kažu joj još i Belana, Belolistka, Jardovan…

Iz kataloga sorata vinove loze njemačkoga VIVC-a, odnosno Vitis International variety Cataloguea, u kojemu je Plavec žuti odnosno Rumeni plavec registriran i od strane Hrvatske i od strane Slovenije, vidljivo je da se kultivar navodom sinonima vezuje uz Plavay, naime među čak 73 sinonima za Plavai odnosno Plavay nalaze upravo i Plavec žuti i Rumeni plavec i Debeli Klešec i Plavec gelber…

Međutim u najnovijoj i vrlo opsežnoj knjizi Wine Grapes – vodiču kroz 1368 vinskih kultivara, Penguin-Books, izdanoj 2012. – Jancis Robinson, uz koju su autori još i Julia Harding i José Vouillamoz, piše da je pogrešno kao sinonim za Plavec žuti rabiti naziv Plavai, te Plavec žuti svrstavati u prostor Moldavije. U ovoj najnovijoj knjizi kaže se ono što je naveo prof. dr. Mirošević, tj. da je Plavec žuti stara sorta sjeverozapadne Hrvatske i susjednog područja Slovenije. Analize DNA govore da Plavec žuti nema veze s Plavaijem i s Moldavijom.

Sorta uspijeva na nižim i višim položajima umjerene klime, nije izbirljiva na tlo, u cvatnji je otporna, i ne osipa se. Otpornost prema smrzavicama dobra je, prema oidiju i peronospori i vrlo dobra, međutim grožđe rado trune. Dozrijeva na početku trećeg razdoblja. Rodnost je velika i redovita.

Zreo grozd srednje je velik do velik, dugačak, stožast i plećat te na donjem dijelu zaokrenut. Bobice su dosta velike, okrugle, zelenkasto-žute sa svjetlo-žutim odbljeskom. Kožica je tanka, meso sočno, sok kiselkast.  ∎

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Tags: , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: