VINOLAB, PROTAGONISTI IZ SJENE

Zagrebačka ekipa Vinolaba - Leo Gracin, Sebastiana Buzjak, Karin Kovačević Ganić, Slaven Jelićić i Ivona Đipalo

Zagrebačka ekipa Vinolaba – Leo Gracin, Sebastiana Buzjak, Karin Kovačević Ganić, Slaven Jelićić i Ivona Đipalo. Snimljeni su uz boce dijela proizvođača s kojima sada surađuju te s poveljom Zlatnog vinara i sa zahvalnicama za suradnju što ih je ekipi nedavno dodijelila revija SVIJET u ČAŠI u povodu 20 godina časopisa  

Mario Radić

Mario Radić, koji za Vinolab pokriva južni dio Dalmacije

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Karin Kovačević Ganić i Leo Gracin, uposleni na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Primoštenac Gracin, jedan od suvlasnika Viniolaba, je i proizvođač odličnog babića. Snimljeni su uz plinski kromatograf s masenim detektorom, moćan uređaj za analizu aroma vina 

NIŠTA BEZ STRUKE i ZNANJA: ZAGREBAČKA ENO-KONZULTANTSKA KUĆA VINOLAB, UTEMELJENA 2008. a KOJA OKUPLJA MLADE i PODUZETNE ENOLOGE i LABORATORIJSKE ANALITIČARE TE KOJA DJELUJE NA PODRUČJU CIJELE HRVATSKE, SVAKAKO JE ZASLUŽNA ZA KVALITATIVAN SKOK UVIS NOVIJE GENERACIJE VINA LIJEPE NAŠE

Rado se hvalimo sa sve boljim hrvatskim vinima, svrstavamo ih, već odavna, ravnopravno uz bok ponajboljim svjetskima, ali dok su na početku nove države i još neko vrijeme nakon osamostaljenja samohvale počivale više na patriotskom naboju pa i želji da, čak i kad to nismo bili kadri ostvariti, budemo među najboljima ili čak i najbolji od svih, dotle u posljednje vrijeme komplimenti na račun hrvatskoga vina, koji sada eto stižu i od drugih, postaju realan odraz stvarnosti i dobivaju na težini.

Svakako je to zahvaljujući prirodnim predispozicijama za vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj, koje, doduše, ni prije nisu bile uopće sporne, ali i prodoru u vino, iz poslovnih krugova izvan segmenta vino, svježeg kapitala. Bitni su i značajniji ulazak strukovnoga znanja na modernoj razini u tu granu, kao i jače uvođenje nužne pedantnosti. S aspekta komunikacije važni su i sve bolje poznavanje stranih jezika u krugovima mlađih naraštaja domaćih proizvođača i, povezano s time, širenje horizonata kod domaćih proizvođača primjerice kroz strukovna studijska putovanja, zatim praćenjem interneta, pa i pojačanim kontaktima s vinarima iz drugih sredina.

S jedne strane, u sektor vina u Lijepoj našoj stigli su brojni biznismeni koji su se poslovno afirmirali na sasvim drugim područjima a koji su zahvaljujući i tim svojim radnim mjestima i gospodarskim aktivnostima mogli upoznati i prihvatiti mnogo toga korisnoga i lijepoga iz enogastronomije na međunarodnoj razini. Zainteresirali su se za to da se i osobno aktivno uključe u vinsku produkciju, iznašli su dovoljno kapitala za potrebita ulaganja u trsje i u moderne podrume ali i u angažman stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo. S druge strane, novi naraštaji domaćih eksperata iz vinogradarstva, vinarstva i marketinga vina pokazali su veliku poduzetnost u smislu da su, uočivši da mnogim domaćim pa i dugogodišnjim profesionalnim vinogradarima i vinarima nedostaje strukovna pomoć – nekima možda samo i malena! – da bi postigli izvrsna vina, krenuli u pružanje eno-usluga.

Među takvim ekspertima-poduzetnicima ekipa je zagrebačkog Vinolaba, koji od unatrag nekoliko godina pruža konzultantske usluge u vinogradarstvu i vinarstvu a, uz pomoć bratskog poduzeća Vinart, i u marketinškome dijelu. Otkako djeluje Vinolab, inače opremljen s najsuvremenijom opremom za analize vina a i s mogućnošću obavljanja, iz usluge, određenih pretraga i na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, kakvoća plemenite kapljice u Hrvata vinula se u jačoj mjeri prema gore.

Vinolab je u hrvatskoj produkciji vina protagonist iz sjene: kad se malo pogleda, vidi se da su u stvaranju gotovo svih velikih i ekskluzivnih hrvatskih vina sudjelovali članovi Vinolaba, bilo pojedinačno i još prije nego li je Vinolab ustoličen, bilo skupno, timski, dakle kao službeno registrirano strukovno tijelo. Evo i s kime stalnu suradnju kroz ugovore o konzaltingu ima Vinolab: Jako-vino, Korta Katarina, Grgić, Vina Jakob, Suha punta, Kiridžija, Trapan, Szabo, Horvatinčić, Mežnarić, Skaramuča, Anka Radović, Krolodom, Galić… Povremeni klijenti, s tzv. odnosom po dolasku, su Madirazza i Senjković, a za Luku Krajančića i Andru Tomića rade se zasad samo analize vina. Neki članovi Vinolaba, dok još nije bilo Vinolaba, svojedobno su imali prste i u vinu Saints Hillsa u vrijeme početka te vinske kuće. Ostvarena je i suradnja izvan Hrvatske, i to s mariborskim Vinagom.

Vrijednost Vinolaba na hrvatskoj vinskoj pozornici prepoznala je i revija Svijet u čaši, koja je Vinolabu nedavno, a na svom svečanom i svečarskom Ateljeu okusa kojime je obilježeno punih 20 godina nepkrekidanog izlaženja časopisa, dodijelila povelju Zlatni vinar.

 

POČELO JE 2008.
Posjetio sam nedavno Vinolab, porazgovarao s članovima i evo ponešto o njima.

Kako se došlo na zamisao o osnutku Vinolaba, koji su sve članovi ekipe, i kad je sve počelo?

Vinolab čine enolozi Slaven Jeličić kao direktor koji je međutim – to je najnovije – u odlasku, pa Ivona Đipalo, te Mario Radić , koji djeluje kao ispostava u južnoj Dalmaciji, zatim analitičarka Sebastijana Buzjak, potom enolog i analitičar dr.sc. Leo Gracin i analitičarka prof. Karin Kovačević Ganić kao vanjski suradnici. Dr.sc. Gracin i prof. Karin Kovačević Ganić su, inače, redovno uposleni na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a Gracin je znan i kao proizvođač odličnog primoštenskog babića Suha punta. Uz Ernesta Tolja, čelnog čovjeka tvrtke EuroCabel i vlasnika vinske kuće Saints Hills, te Vinart d.o.o. i Slavena Jeličića, Gracin je i suvlasnik Vinolaba.

Ideja za laboratorijem rodila se prije nekih šest godina, a dao ju je dr.sc. Leo Gracin, koji je zamijetio veliku potrebu hrvatskih vinarija za analizom i što boljom kontrolom vina u cilju unaprijeđenja kvalitete. U dogovoru s vinarijama koje su takvu uslugu trebale, u 2008. godini formirana je konzalting kuća Vinolab, a već početkom 2009. godine kod nje je proradio i vrlo dobro opremljeni laboratorij što može pružiti dovoljno kvalitetnih podataka za učinkovito obavljanje ovog zahtjevnog posla. Isprva je, čujemo, bilo razgovora i sa Zlatanom Plenkovićem da i on bude u osnivačkom teamu, on se nije izjasnio kao protivan, ali onda su ti razgovori nekako zamrli. Kao ključna osoba za realizaciju projekta Vinolab pokazao se Ernest Tolj. Posao se povećavao tako da su enolozi Vinolaba nakon tri godine rada imali već i vrlo jaku podršku u segmentu analitike. Sa stečenim znanjem se ne smije zaspati, treba stalno pratiti što je novoga u svijetu enologije, a stalno ima nešto novoga, tako da se uz redovan posao vinolabci, kako vele, i dalje, dodatno, školuju, stječu iskustva na vinskim posjedima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ima li u nas još takvih i kvalitetno opremljenih kuća kakva je Vinolab?

Uz Vinolab, u Hrvatskoj postoje još neke firme koje se bave konzaltingom ovoga tipa, primjerice Enoexpert, pa Enovitis u Istri…. Neki enolozi individualno rade kao savjetnici. Vinolab izdvaja, kaže Slaven Jeličić, to što je objedinio brze i kvalitetne analize te konzalting s jakim enološkim timom od šest visokokvalificiranih ljudi. U BiH i u Sloveniji zasad nema ovakvih tvrtki kakva je Vinolab, postoje međutim, dakako, laboratoriji i eno-konzultanti.

Vjerojatno baš iz tih razloga što u Sloveniji nema takve kuće kao što je Vinolab ali zacijelo i kao rezultat toga što se pročulo za učinkovitost Vinolaba, upravo zagrebački Vinolab je i dobio angažman u mariborskome Vinagu u dvjema berbama, 2010. i 2011. U Mariboru je Vinolab postigao lijepe rezultate. Ekipa Vinolaba, svjesna da i u susjednim nam državama postoji potreba za eno-konzultantskom kućom kakva je njihova, ima u planu s vremenom pronaći, za suradnju, ozbiljne vinske posjede i u državama u okruženju.

Vinolabci vele da će u širenje poslova i u Hrvatskoj i eventualno vani trebati uložiti vrlo mnogo truda jer ozbiljna konkurencija su na ovim našim prostorima sve brojniji strani eno-savjetnici, koji, napominju vinolabci, imaju ponešto drukčiji pristup radu. Vinolab karakteriziraju vrlo bliska suradnja i odnos s vinarijama te osobna nazočnost u podrumu pri svim važnijim enološkim postupcima.

 

KONZALTING NA TRI RAZINE i HITRE ANALIZE s PROMPTNOM DOSTAVOM
Kakve sve, zapravo, usluge nudi Vinolab? Što konkretno Vinolab razlikuje u opremi u odnosu na druge laboratorije u nas?

Vinolab pruža usluge konzaltinga na tri nivoa ovisno o potrebama vinarija, te analize vina i mošta – i to klasične analize, pa posebno analize na proteine i tartarate što je vezano uz stabilnost vina, analize na području mikrobiologije, primjerice ustanovljavanje populacije kvasca i bakterija, nazočnosti brettanomycesa. U mogućnosti je i provesti postupak FTIR, to je Fourierova transformacija infra-crvene spektroskopije. Analiza uzorka od 10 ml gotova je unutar jedne minute. Dobivaju se svi osnovni parametri vina i dodatno podaci o jabučnoj, mliječnoj i limunskoj kiselini, glicerolu, taninima, acetatu. U moštu se mjere kiseline pojedinačno, te asimilirajući dušik. Neke osobito specifične analize vina provode se u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom iz Zagreba i laboratorijem SARCO iz Bordeauxa, za detalje pogledati na http://www.vinolab.hr Vinolab pruža i senzorske procjene i deskriptivne analize vina. Enološka sredstva s kojima se radi su LAFFORT.

Što se tiče opreme, posjeduju infracrveni spektrofotometar Bacchus II, znan po visokoj preciznosti, po brzini i mogućnosti hitrog ponavljanja analize. To je, kažu, najveća snaga njihova laboratorija. Imaju i posebno opremu za analizu stabilnosti vina (kupelji, termostati….), pa spektrofotometar za boju vina, enzimatsko određivanje jabučne kiseline, reducirajućih šećera. U suradnji sa zagrebačkim PBF-om i bordoškim SARCO-m u stanju su, tvrde, analizirati apsolutno sve i, naravno u sprezi s enološkim znanjem i iskustvom, odgovoriti na sve potencijalne vinske zagonetke. Laboratorij Vinolaba drukčijim i boljim od ostalih čine ne samo brza i točna analiza nego i momentalno slanje rezultata putem e-maila. Za vinare je također bitno da enolozi Vinolaba i kušaju vina što dolaze na laboratorijsku analizu pa ako u organoleptici primijete neke nedostatke ili probleme odmah obavještaju vinare te ih po potrebi i njihovoj želji savjetuju.

Na pitanje o tome kakve su cijene odnosno kakav je raspon cijena za usluge dobili smo diplomatski odgovor: cijene analiza i enoloških sredstava predstavljaju odličan omjer s kvalitetom usluge, i konkurentne su na hrvatskom tržištu. Cijene konzaltinga su po dogovoru, ovisno o količinama vina i vrsti konzaltinga. A kako ide naplata? U skladu sa sadašnjim okolnostima, kažu.

 

NAJVEĆI IZAZOV ZA ENOLOGA
Spomenuo sam da je najnovije iz Vinolaba, eto, odlazak dosadašnjeg direktora kuće Slavena Jeličića. U kojoj se mjeri time mijenja situacija s Vinolabom? Koji su kandidati za Jeličićeva nasljednika?

Situacija s obzirom na odlazak Slavena Jeličića neće se bitno promijeniti. Kako je Vinolab relativno mala firma, njegovi zaposlenici radili su na definiranim zadacima i samostalno i kao dio tima, tako da će Vinolab moći bez problema i dalje ispunjavati preuzete obveze. Suradnja s Jeličićem će se nastaviti. Njemu vrata Vinolaba nisu zatvorena za povratak, ako tako nakon stanovitog vremena odluči. Za Jeličićeva nasljednika na mjestu direktora Vinolaba nominiran je iskusni Tihomir Tolj, koji će kontrolirati daljnji razvoj kuće, a u tome će mu značajnu pomoć pružati dr. sc. Leo Gracin.

Po popisu vinarija s kojima rade, posao dobro ide, a sada umjesto da se možda poveća broj uposlenika eno-savjetnika van iz kuće ide direktor…

Posao, priznaju, ide stvarno dobro, trebao bi se još i širiti, razvijati, to bi svakako zahtijevalo zapošljavanje novih ljudi, međutim u Vinolabu se ne žele zaletavati, oprezni su s obzirom na krizu koja sve više pogađa vinare kao partnere u poslu. Zasad je, smatraju, realnije održavati postojeći obujam glede kadra.

Preko Ernesta Tolja i Saints Hillsa Vinolab je došao u dodir i s glasovitim bordoškim enologom Michelom Rollandom. Koliko su članovi Vinolaba u smislu novih spoznaja profitirali od druženja s Rollandom? Jesu li s njime ostali u vezi, i u bilo kakvom poslovnom kontaktu?

S Rollandom su se, kažu, samo lijepo družili i imaju o njemu visoko mišljenje. Jako ugodan čovjek i veliki znalac. Na početku su mu, navode, pomogli da se upozna s hrvatskim vinima s naglaskom na ona od sorte Plavac mali te posebno na ona s Dingača.

Zanimalo me i koja bi vina – recimo po pet bijelih i pet crnih – po osobitoj kakvoći i osebujnosti izdvojili iz grupe onih u kreaciji kojih su sudjelovali, a kojih po pet bijelih i crnih općenito iz podruma hrvatskih proizvođača, rađenih bez njihove pomoći.

Odgovor nije sadržavao nazive etiketa i imena odnosno nazive proizvođača. Najbolja vina za ekipu iz Vinolaba su, kako kažu uglas, ona koja uspješno, iskreno, vjerno i u kontinuitetu izražavaju karakter sorte i mjesta iz kojega dolaze, a istodobno prezentiraju i svjetonazorski odnos vinara prema vinu. Vinolabci ističu da preferiraju kapljicu od naših autohtonih kultivara, i kad sudjeluju u njenu stvaranju žele da ona bude s izraženim karakterom te da je prihvaća ne samo lokalno, nego i internacionalno tržište…

…Težak zadatak, i veliki izazov, ekipa iz Vinolaba smatra čak i najveći izazov za enologa!

———————————————————————————-.
Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: