BERBA 2012: KOLIČINA DOSTA SLABIJA, KAKVOĆA I BOLJA OD OČEKIVANE!

UNATRAG NEKOLIKO GODINA TRGANJE GROŽĐA ZA VINO VEĆ JE ZAVRŠENO ILI DEBELO ZAVRŠAVA U TERMINU KAD JE NEKAD POČIMALO! UZ POSLJEDNJU KAMPANJU PONEGDJE IMA MIŠLJENJA DA ĆE DATI BOLJA VINA OD ONIH IZ PROŠLE GODINE, A PONEGDJE SU IPAK SKLONIJI 2011!

Posljednjih godina berbe grožđa za vino praktički su već završene ili debelo završavaju u terminu kad su nekad – počimale! Klima se mijenja, šećer se brzo nakuplja, a uranjeno branje da se spriječi previsoki alcohol u vinu nije, općenito gledano, i najbolje, naime grožđu da bi optimalno dozrelo trebaju postupno sazrijevanje i što duže vremensko razdoblje sazrijevanja. U raniju berbu se kreće u nekome trenutku stoga što je slador već takav da prijeti ne samo pekućim alkoholom u vinu nego i velikim problemima u fermentaciji, a istodobno, na što ukazuju mjerni instrument i kušanje bobice, i rapidnim opadanjem kiselina. Strahovanja vinogradara su i da će, ako u posljednjoj fazi razdoblja dozrijevanja zaprijete kiše, kožica bobice grozda puknuti uslijed toga što se bobica najednom i naglo napije vode, a posljedica oštećenja od pucanja kožice je pojava bolesti.

Dnevna temperatura u zagrebačko ljeto 2012: + 42 celzijeva stupnja

Berbe su, dakle, u 2012. već prije dosta vremena bile gotove, moguće je da je tek još nešto ostalo vani do kraja godine, za visoke slatke predikate. Trenutak je da se nešto kaže o lanjskom rodu grožđa za vino. Godina je meteorološki bila neobična, ako se dobro sjećam zimska hladnoća je trajala dosta dugo, barem u sjevernijim, kontinentalnim predjelima, i loza je krenula kasnije, proljeće je u prvome dijelu donijelo dosta kiše ali od sredine ili kraja svibnja najednom su nastupile velike vrućine pa i dugačko bezkišno razdoblje koje je u više dijelova zemlje rezultiralo sušama na razini i elementarne nepogode. Iz opravdane bojazni od previsokih alkohola u vinima, u mnogim područjima u berbu se krenulo dosta prije od uobičajenoga. Kasnije pupanje vinove loze i puno ranija berba od uobičajene prilično su u 2012. skratili vegetativni period i razdoblje dozrijevanja grožđa. Toplo i suho nastavilo se i na početku jeseni, a onda je stiglo ponešto kišice.

Bitno je sada znati što se dobilo u berbi 2012. i kakva se očekuju vina iz 2012, zanimljivo bi bilo i napraviti usporedbu roda između 2012., 2011. i 2009. godišta. O novim vinima bolje će se moći razgovarati za koji mjesec, kad, logično, budu pokazivala više nego što pokazuju sada.

U mnogim područjima ljeti se zbog dužeg izostanka oborina javlja, uz problem vrućine, i problem vode, opasan pogotovu za mladu lozu koja još korijenom nije stigla prodrijeti dovoljno u dubinu gdje bi našla vlagu potrebnu njenu korijenu da može uzimati hranu iz zemlje. Ali, opasan i za trsje u onim vinogradima – a takvih je mnogo – koji se radi većeg prinosa dosta gnoje pa loza nije ni imala potrebu poći u dubinu nego je ostala pri površini gdje je nalazila dovoljno hrane. Površinski sloj tla i te kako je osjetljiv na vanjsku meteo-situaciju, tj. temperaturu i sušu pa kako korijenu loze treba vlage da bi mogla uzimati hranu, rješenje je imati spreman sustav za navodnjavanje. Iznimno je važno da lisna masa dobro funkcionira, jer ako tome nije tako fotosinteza pati i to se odrazi na kakvoću grožđa. Eto i slador, koji je za mnoge najvažniji parametar, i za koji bi mnogi mogli misliti da se u vrućim godinama uvijek nakuplja do i opasno visoko, jednostavno zbog požućivanja i sušenja lišća zakaže, i unatoč vrućini može ga zbog oštećenja lisne mase u bobama biti znatno manje od očekivanoga.

U svjetlu klimatskih promjena i učestalih vrućih pa i suhih ljeta vinogradari/vinari, posebice oni čiji vinogradi nisu na tlima što dobro zadržavaju vlagu nego su na propusnim i škrtim tlima – u novije vrijeme postala je i moda podizati vinograde na pozicijama gdje je sami kamen i gdje vinove loze prije i nije bilo a tereni se tu pripremaju uz pomoć modernih drobilica kamena – razmišljaju o opskrbi vodom, barem za mlado trsje da ne uvene, pa postavljaju u vinograde cijevi za navodnjavanje kap po kap, ili se drukčije snalaze oko zalijevanja.

Ali – što ako i postave cijevi za navodnjavanje, kao što je to učinila primjerice obitelj Senjković u njihovom vinogradu na Dračevici na Braču, a – nemaju izvora (dovoljnih količina) vode? Odlučuju se, upravo kao spomenuti Senjkovići a i Istranin Gianfranco Kozlović, za gradnju akumulacijskih bazena bilo za kišnicu koja bi se tu skupljala u periodu godine kad ima oborina (Senjkovići su lanjsko ljeto radili bazen zapremnine nekih 500.000 litara vode), odnosno spremišta za kišnicu i tehnološki obrađenu otpadnu vodu iz svojega podruma (Kozlović)…

Bračka obitelj Senjković trudi se iz svojih položaja na Dračevici izvući najbolje. Alfa i Omega svakako je tata Tonči Senjković, čovjek koji očito puno toga razumije bolje od drugih. Mukotrpnim radom Senjkovići održavaju vinograde, postavili su već i cijevi za navodnjavanje kap po kap, a za ovu godinu zacrtali su da dovrše gradnju ovećeg bazena u kojemu bi se tijekom godine skupljala kišnica što bi je u ovako ekstremnim prilikama kakve su bile 2012 koristili za navodnjavanje trsja

Zdravko Dvanajščak iz Međimurja, predsjednik tamošnje udruge vinogradara i vinara Hortus Croatiae, zadovoljan je s grožđem koje mu je podarilo godište 2012.

ČUDNO GODIŠTE
Godina, 2012., vrlo čudna, a tako se govorilo i za 2011… Proizvođači vina, priznajući da okolnosti i u 2011. nisu bile redovne, uglavnom su kad su za javnost pričali o berbi govorili kako su ipak zadovoljni jer su šećeri visoki, poneki su isticali i kako je kiselost dobra, ali… Šećer i u manje toplim godinama danas, s opredjeljenjem na manji prinos i kasniju berbu nije teško postići u grožđu, a, s obzirom da on nije jedini glavni parametar za veliko zadovoljstvo, uz primjereni sadržaj sladora u grožđu nužno je imati i prikladan sadržaj kiselina, koje vinu daju živost. Kad su ljeta vruća i s manje kiše slador u bobici hitro se povećava, a kiseline hitro opadaju. Ako vinograd nije sa vrlo starom lozom korijen koje je u potrazi za hranom i vlagom duboko prodro u zemlju odnosno ako vinograd nije s dubljim tlom koje zadržava vlagu, te ako nije na poziciji, primjerice na većoj nadmorskoj visini, gdje su ljeti, barem, noći svježe, biljka kiseline troši za, da tako kažemo, disanje te za oporavak od visokih dnevnih temperatura. U ovako pak ekstremno toplim i sušnim godištima u doba dozrijevanja grožđa kao što je bila 2012. sadržaj sladora u grožđu bude više rezultat isušivanja bobice i koncentriranja nego njegova kvalitetnog prirodnog nakupljanja s vremenom. Problemi su s kiselinama i fenolima, jer i oni, kad se koncentriraju, ne dozrijevaju i ne profinjavaju se. Ne zaboravimo i na arome, koje na vrućinama jednostavno izgore… Rezultat u čaši – ili jako alkoholna, vruća i tupa vina bez lijepih aroma koje inače odlikuju sortu, ili jako alkoholna vina sa zelenim kiselinama i zelenim taninom.

Dakle, kad su godine ovakve kakva je bila 2012, i te kakav problem imaju potrošači. U svakome slučaju oni potrošači koji piju ne samo zato da bi popili, nego da bi uživali.

Vidjet ćemo uskoro s kakvim su se uspjehom (hrvatski) vinari nosili sa okolnostima u tijeku vegetativne sezone vinove loze i s berbom 2012. Pogotovu kod bijelih vina… Već iz 2009. moglo se štošta naslutiti pa i naučiti, a iz 2011. moglo se slutnje potvrditi i ne samo još štošta naučiti nego u vinogradu već ponešto i primijeniti… Dakle, na kojim pozicijama i nadmorskim visinama u kojemu geografskom području saditi trsje, koliko i čime gnojiti tlo i koliko opterećivati trs, kako uzdržavati lisnu masu kao dio trsa bitan za fotosintezu i bitan za fizičku zaštitu grozda od izravnog udara sunčevih zraka u vrućem ljetnom razdoblju, kada ići u berbu…

Zamolili smo naše vrsne enologe izravno uključene u proizvodnju vina i izabrane tako da informacijama pokriju cijelu vinorodnu Hrvatsku, da nam iznesu svoje dojmove o berbi 2012. i eventualno usporedbe s 2011. i 2009., i evo što kažu.

Prvi nam se s odgovorima javio Leo Gracin, enolog, zaposlen na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, inače proizvođač babića, konzultant više vinarija u Dalmaciji:

Primošten – Izuzetno suho (prošla godina također). Definitivno – Suha punta. U starim vinogradima onaj tko je kopao imao je 50 posto uroda, oko pola kilograma po trsu. Onaj tko nije kopao imao je 30 posto. U mladim vinogradima suša i ako nije optomalno obavljen rad u trsju šteta je malo više izražena tako da je urod spao na četvrtinu. Kišni rujan spasio je lozu ali nije ništa pomogao kvaliteti, možda joj je, naprotiv, malo odmogao. Ja sam brao većinu prije kiša, na početku rujna, i to je bilo dobro.

Zaleđe Šibenika – Maraština jako dobra, debit prosječno.
Korčula – Pošip izvanredno, i Čara i Smokvica. Jako rana berba, dobri parametric, zdravo grožđe. Čara se pobrala sredinom i krajem kolovoza. Malo manji urod, oko 75 posto od prosjeka.
Pelješac – Na Dingaču velike razlike u terminima početka berbe, ali također rana berba. Mogu reći uobičajno dobra. Malo manji rod, što je dobro.
Brač – jako dobro za Pošip. Plavac mali se brao do sredine listopada. Jako dobra kvaliteta. Bilo je dosta sirovine za prošek. Manji rod za 30 posto. Ali mislim da je to normalni urod.
Vis – dobro za Plavac, slično kao i Brač. Vugava: rana berba, vidjet ćemo još što će pružiti vino.
Muvam se malo i po kontinentalnome dijelu Hrvatske, no radije bih pustio tamošnje kolege da kažu, od mene za taj dio Hrvatske toliko da mi se čini da su rane sorte jako dobre, ali i graševina bi isto mogla biti solidna.

Leo Gracin i Dubravko Ćuk u diskusiji na temu berbe 2012

ZAHTJEVNO GODIŠTE
Dubravko Ćuk, direktor sektora za razvoj vinogradarstva i vinarstva, glavni enolog Badela 1962:
U cijelosti gledano vinogradarska godina bila je vrlo zahtjevna, obilježena raznolikim klimatskim ekstremima počevši od proljeća i kiša koje su ipak donekle osigurale akumulacije vode u tlima dobrog vodozračnog režima, preko proljetnih mrazeva u pojedinim područjima, do ekstremnih ljetnih vrućina i sušnog razdoblja koje je upućivalo na probleme fiziologije loze i zrenja grožđa slične onima iz prethodne berbe, a time postavilo i visoke zahtjeve u vođenju fermentacija. Uvažavajući navedene činjenice i poučeni iskustvima iz prošle vinogradarske godine već krajem srpnja smo vrlo ozbiljno i selektivno pristupili organizaciji i planiranju berbe 2012.
Benkovac – U vinariji Benkovac na pozicijama Korlata s berbom Merlota krenuli smo već 20. Kolovoza, što je osam dana ranije u odnosu na berbu 2011. Sukladno dinamici dozrijevanja nastavili smo s Cabernet sauvignonom i Syrahom uvažavajući raznolikost pojedinih pozicija unutar samog nasada, samim time i tehnološku zrelost grožđa. Na taj način eliminirali smo negativne utjecaje prezrelosti i prosušivanja grožđa uvjetovanih ljetnom sušom koji bi rezultirali smanjenjem količina, randmana, a u konačnici i neharmonijom odnosno kvalitetom budućih vina. Mlada vina se u ovoj sadašnoj fazi odlikuju vrlo intenzivnom, dubokom i živom bojom, postignut je lijep balans odnosa alkohola i kiselina. Prosječno sladori tijekom berbe kretali su se od 980Oe do 1060Oe uz kiseline od 6 do 7,5 g/lit što osigurava lijep potencijal razvoja i dozrijevanja vina. Pravovremena berba uz kontrolirano vođenje fermentacija omogućila je uz postizanje dobrog sklada i očuvanje sortnih aroma koje nisu sagorjele na trsu pod utjecajem visokih temperatura i prekomjernog nakupljanja šećera.
Svirče – U PZ Svirče berba je također krenula u ranijem terminu kako bi se izbjegli negativni efekti sušnog razdoblja. Suša je, za razliku od berbe 2011., izraženije posljedice ostavila samo na izrazito južnim pozicijama i prvenstveno u količinskom smislu. Naime loza je bila značajno iscrpljena ekstremnom sušom u 2011. tako da se to vidi i u ovoj berbi. Unatoč tome pravovremenim branjem dobivena su mlada vina znatno boljeg balansa alkohola i kiselina nego u berbi 2011.. Mislim imamo dobar potencijal što se tiče razvoja i dozrijevanja budućih vrhunskih vina. Na pozicijama vinograda s kojih se proizvode kvalitetni plavci rujanska kiša znatno je popravila stanje u količinskom i kvalitativnom smislu. Kako je loza još uvijek imala dostatan volumen zelene mase, umjerene oborine pogodovale su optimizaciji tehnološke zrelosti grožđa tako da su mlada vina analitički gledano lijepo izbalansirana uz potencijal razvoja u tipični plavac vrlo dobre kvalitete.
Križevci – U križevačkim vinogradima zbog sušnog ljeta berba Graševine počela je 10. rujna, pet dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Šećeri su u početku berbe bili 93-97°Oe, dok su se u toku berbe, a što je posljedica nekoliko kišnih dana, kretali od 85 do 92°Oe. Ukupna kiselost u moštevima kretala se od 5,5 do 6,2g/lit. što je uz spomenute šećere preduvjet za skladno i izbalansirano buduće vino.
Kurija Nespeš – Berba je počela 3. rujna u sušnim uvjetima s dosta visokim dnevnim i noćnim temperaturama. U toku berbe imali smo dva kišna dana što je malo poremetilo dinamiku same berbe. Najprije se brao Chardonnay, šećeri su se kretali oko 100°Oe, ukupna kiselost oko 5g/lit. Zatim se brao Traminac, šećeri su bili oko 95°Oe, ukupna kiselost oko 4,6g/lit. Silvanac zeleni nakupio je oko 91°Oe, i ukupnu kiselost 5,6g/lit.Sauvignon je imao 102°Oe, ukupnu kiselost 5,8g/lit.Rajnski Rizling imao je 89°Oe, ukupnu kiselost 6,5g/lit. Dio Chardonnaya,Rizlinga i Sauvignona ostavljen je za kasnu berbu. Iako je vinogradarska godina bila sušna, oborine koje su padale na križevačkom i nespeškom području došle su u ključnim trenucima za vinovu lozu tako da tu suša nije bitno utjecala na kvantitetu i kvalitetu budućeg vina.
Dubravko Ćuk, Saša Lukić, agronom, te enologinja Suzana Jurišić, Badel 1862, Vinarija Daruvar:
Daruvar – Vinogradarsku godinu karakterizira nejednoliko tjeranje pupova, što je posljedica promrzavanja na nižim pozicijama. U prvom dijelu vegetacije godina dosta zahtjevna po pitanju zaštite od bolesti, ljeto suho i ekstremno vruće. Berba je počela počela u uvjetima suše i vrlo visokih temperatura, i to dosta ranije od prosječnih godina, već krajem kolovoza. Zanimljivo: tada se već, uz Sauvignon i Chardonnay, mogla ubrati i Graševina! Već u prvom tjednu berbe Graševine imale oko 85 do 90 Oe, a u završnici su poneke dostigle 107 Oe. Sauvignon se kretao od 91 Oe do 102 Oe, Chardonnay 91 -103 Oe, Rizling rajnski u prosjeku oko 90 Oe, što se tiče kiselina u prvom tjednu su se kretale od 7,9 pa do 6,2, a u završnici su bile oko 5,8 g/l (na Graševini).
Već od samog starta berbe sladori su bili dosta visoki, zanimljivo je da se kasnijim analizama mladog vina primjetilo da su alkoholi nešto viši no što su izmjere na moštevima pokazale. Velika pažnja posvećena je pri obradi mošta, naglasak je bio na zaštiti od potencijalnih oksidacij i na zaštiti aroma. Tijekom berbe zabilježene su serije mošteva sa nešto višim pH od uobičajenih, konkretno od 3,5 do 3,65, kod njih se pristupilo korekciji kiselina kako bi se osigurali uvjeti za rad kvasaca.
Po pitanju aromatike u ovakvim godinama u uvjetima visokih dnevnih i noćnih temperatura u vrijeme dozrijevanja i same berbe postoji opravdani strah vezan uz aromatski potencijal. Zasad se kod mladih graševina zamjećuju arome voćnog karaktera, u Chardonnayu također (prisutne lijepe arome dunje….), rajnski rizling već relativno rano pokazuje voćne sortne arome, a sauvignoni za koje smo se možda najviše plašili u aromatskome smislu pokazuju zadovoljavajuću sortnost.
Ove godine Vinarija Daruvar ostavila je oko pet hektara površina za proizvodnju predikatnih vina. Početak listopada nije pogodovao ovoj proizvodnji zbog velikih količina oborina, loza još nije bila u mirovanju i ona je povukla dio tih oborina te je došlo do razrijeđenja, ponegdje i do pucanja bobica te se time otežavalo prosušivanje.
S obzirom da su oborine u prvom dijelu vegetacije sve do poslije cvatnje bile dobro rapoređene, naknadna suša u vinogorju nije uzela danak tako da prinosi nisu značajno umanjeni, biljka nije pokazala da pati, a niti randmani nisu bili previše umanjeni.

Marijan Knežević, glavni enolog, Belje:
Baranja – U Baranji je bilo vrlo vruće i sušno. Berbe su počele neuobičajeno rano, jer u grožđu se naglo nakupljao slador. Tako brzo nakupljanje šećera zrioba nije odgovarajuće pratila. Strahovalo se od gubitka kiselina, a time i aroma. Ranijom berbom kod bijelih sorata ipak se dosta postiglo glede očuvanja kiselina i aroma tako da smo proizveli vina što će po svojim karakteristikama biti na tragu berbi 2009. i 2011. koje su bile odlične kvalitete. Crne sorte brali smo u više navrata, neke parcele ranije nego inače, čak tri tjedna ranije, a neke poslije, pa i dosta kasnije, onda i kad je ipak koliko-toliko došlo do fenolne zrelosti, što se isplatilo jer smo dobili grožđe iznimne kvalitete. Parcele su brane i vinificirane zasebno kako bi svaki položaj pokazao svoj potencijal u ovoj zahtjevnoj berbi i kako bi se u konačnici moglo za vrhunce izabrati najbolje od u ovoj godini najboljega.
Rječju, teška godina, posebno u vinogradu ali pravodobna berba i primjena najboljih tehnologija u podrumarstvu osigurala je ponovno visokokvalitetna vina.

U ISTRI – CRNO IMA ZNATNO VEĆU ŠANSU
Mario Staver, porečki enolog i profesor enologije pri Veleučilištu Rijeka:
Istra – Panika je bila velika, i to opravdano, loze su se počele sušiti, pogotovu one mlade, a lišće je venulo. Na dubljim tlima i boljim pozicijama spasila je ranija berba. Kasnije je ipak sve donekle sanirala kišica, ne preobilna ali ipak dovoljna. Kod bijelih vina u Istri ćemo imati raspon od prosječnih do odličnih. Još uvijek je teško predvidjeti intenzitet i finoću aroma. Moj je dojam da će u vinima iz 2012. arome biti nešto manje intenzivne ali fine i ugodne, tu bi se mogla povući paralela sa 2011. godinom. Ostaje pitanje punoće, da li će biti ugodna kao 2011. Odnosno u kojoj će mjeri biti prisutne određene nijanse zelenih nota kao posljedica prisilne zrioba. Moja je procjena u globalu da će bijela istarska vina biti nešto ispod onih iz 2011., a što se crnih tiče, ovakvo intenzivno obojenih vina kakva su iz berbe 2012. mislim da još nismo imali i po tome je iznad svih berbi, iako je i prošla bila vrlo crna. Opet me žulja okus, možda ipak neće biti tako ugodan i skladan kao lani.

Mario Staver, o berbi 2012 s enologom Miranom Vodopivcem sa slovenskoga Krasa

Kutjevo, pozicija Rosenberg: Vlado Krauthaker sa kćerkom Martinom, na završetku)

Vlado Krauthaker, enolog, proizvođač vina, Kutjevo:
Kutjevo – Štete su iz više razloga, zbog zimskog smrzavanja urod je smanjen 10 do 15 posto. Vegetacija je krenula 5. travnja, proljetno smrzavanje odnijelo je daljnih pet do 10 posto. Ukupno smanjen urod grožđa je od 35 do 50%, u prosjeku 40%.Vjetar u cvatnji uzeo je danak od 10 do 20 posto, a suša 10 posto! Sušna berba trajala je od 20. kolovoza do 28. listopada. Greš, tj. grozdići formirani naknadno, izvanredno je sazrijevao, berba greša bila je od 5. listopada do 20 listopada. Kiše su krenule tek oko 5. listopada. Slast je bila optimalna ili pojačana, od 85 do 100 Oe°. Kiselost izvanredno dobra, pH od 3,0 do 3,4, kod crnih vina od 3,2 do 3,5. Po kvaliteti očekue se izvanredna godina i kod bijelih i kod crnih vina! Usporedba s proteklim toplim godinama je u manjku količine i boljem odnosu sladora i kiselina. Vina će se uspoređivati u proljeće na raznim manifestacijama u vinogorju i regiji!

Miodrag Hruškar, enolog, enološki savjetnik među ostalima i u Feravinu:
Feričanci – Izuzetno je bio ran početak berbe ove godine na kontinentu, tako da smo već početkom rujna imali gotovo sve sorte spremne za berbu. Interesantno je da su se kiseline dosta dobro držale prvih desetak dana berbe, a onda su naglo počele padati. Nakon kiše su se stvari promijenile, sladori nisu značajno rasli, kiseline su padale. Rana i brza berba, kako se zasad pokazuje, rezultirala na slabijoj aromatici mladih vina, poglavito aromatičnih sorti, a na nama je sad da u podrumima osiguramo najbolje što je moguće. Crna vina su izvrsna s dobrim omjerom šećera, kiselina i pH, odlične su boje i zasad su puna voćnih aroma.

Ilija Zdravko Jakobović, Vina Jakob:
Brodski Stupnik – Super sam zadovoljan berbom 2012. Proizvodim crna vina, i toplina je odgovarala Merlotu, Cabernet sauvignonu, Cabernet francu i Syrahu. Nismo htjeli ponoviti tako visoki alkohol u vinu od 15,6 vol %, pa smo u berbu išli ranije, prve grozdove ubrali smo već 25. kolovoza, najprije smo skidali Merlot i Syrah, potom u prvj polovici do sredine rujna Cabernet franc, a od 20. rujna Cabernet sauvignon, moštovi su imali oko 108 oechslea.

Svijet u čaši i ugostitelj Boris Orašanin iz zagrebačke Trilogije imali su prilike kušati mlada vina od tih nabrojanih sorata još svako za sebe, dakle prije sjedinjavanja, i može se doista reći da obećavaju!

Velimir Korak, enolog, vinogradar i proizvođač vina, Plešivica:
Plešivica – Berba 2012. počela je vrlo rano, već oko 20. kolovoza, a kod nas je završila oko 5. listopada, s trganjem Rizlinga rajnskog i Syraha. S obzirom na meteorološke uvjete, zadovoljni smo, štete od su kod nas, barem na višim predjelima Plešivice, neznatne. Osobito sam zadovoljan s ovom berbom, posebice s ranim sortama, konkretno s Pinotom sivim, Chardonnayem i Pinotom crnim, čini mi se da će biti bolji od vina iz 2011. Mislim da smo od 2009. pa na ovamo mogli dosta naučiti, da nas godište ovakvog tipa više ne bi smjelo iznenaditi.

OPERACIJA AMFORA – Plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember zadovoljan je grožđem što ga je uzgojio i ubrao u 2012. Iz ove posljednje berbe dio Chardonnaya i dio Rizlinga rajnskoga odlučio je staviti u amfore i proizvesti vina tehnologijom višemjesečne maceracije u tim gruzijskim posudama od terakote i, potom, višegodišnjeg sazrijevanja u velikim hrastovim bačvama. Lani je u berbi imao samo jednu amforu, i u njoj je macerirao grožđe Rizlinga rajnskoga (vino još sazrijeva u bačvi), a za ovu berbu pobrinuo se nabaviti još jednu amforu, veću od one prve. Kod njega se u dvorištu odvijao pravi šou: ukopavana je nova amfora. Evo i kako to ide: najprje iskopati jamu u zemlji, potom zaštititi amforu prikladnom armaturom, pa je čvrsto vezati za kuku i podići dizalicom te onda pomalo spuštati prema jami. U nekoliko fotografija prikazujemo kako je tekla Operacija amfora, odnosno priprema amfore za ukopavanje u zemlju i njeno postavljanje u iskopanu jamu u dvorištu obitelji Šember. ∎

Zdenko Šember i njegov sin snimljeni su uz amforu od terakote, kad je stigla u dvorište
Amforu je prije ukopa trebalo armirati i obložiti, slike prikazuju amforu u fazi oblaganja i obloženu, spremnu za ukop
Valjalo je dakako iskopati jamu za amforu. Uspomena nakon što je to učinjeno: Zdenko Šember i njegov sin nazdravljaju budućem vinu odavde!
Spuštanje amfore biuloo je uz pomoć dizalice, u jamu
Zdenko Šember i supruga mu Ivanka Šember s Ivanom Herceg, direktoricom Turističkog ureda u Jastrebarskome, i Mladenom Stubljarom, urednikom na HRT, u berbi Rizlinga rajnskog, ostavljenoga za kraj, već su nudili novi mladi portugizac!

PJENUŠCI
Tomislav Tomac, enolog i proizvođač upravo i pjenušaca:
Plešivica – Čovjek se stalno uči, a da bi nešto naučio mora dakako dobro promatrati i pamtiti. Tako smo i mi nakon nekoliko vrućih godišta naučili što i kako u vinogradu, te koje sorte, s kojom starosti i s kojih parcela rabiti za pojedine tipove vina, kad za koji tip vina brati grožđe. Sve je odrađeno školski, niš nam ni pobeglo, kako se to kaže… Grožđe je bilo super zdravo. I nova mlada vina predviđena da izađu kao mirna, i bazna vina planirana za šampanjizaciju pokazuju se vrlo lijepo. Naša je velika prednost što imamo 70 godina stari nasad različitih za Plešivicu tradicijskih sorata koje i u ovako vrućoj godini zadrže lijepu kiselost, a ne divljaju sa sladorima, i to je zapravo idealno baš za pjenušce. K tome, ove godine berbu grožđa za pjenušac, dakle i Chardonnaya i tih starih sorata, imali smo dosta ranije nego inače, već u drugoj polovici kolovoza. Chardonnay predviđen za mirno vino nam je iz 2012. nešto korpulentniji i topliji, pa ako baš bude trebalo, radi tijela, lako i njega u nekoj količini stavimo u bazno vino za šampanjizaciju.

Obitelj Tomac – Zvonimir, njegov sin Tomislav i Zvonkov brat Tomislav u berbi. Sudeći po raspoloženju i pjesmi koja se orila na završetku trganja, očito je da su zadovoljni ubranime.
Đordano Peršurić stručnjak je za uzgojne oblike i kompetentno može preporučiti uzgojni oblik i radove u trsju optimalne za ostvarenje tehnološki kvalitetnoga roda za određeni tip vina, pa tako i za pjenušce

Đordano Peršurić, enolog, ravnatelj porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, proizvođač upravo pjenušaca:
Istra, Poreština – Mislim da ću od ove posljednje berbe imati vrhunsku bazu za pjenušce, s odličnim odnosom sladora i kiselina i visokim ekstraktima. Problem je s 2012. u tome što je zbog suše ona dala između 30 i 40 manji rod. Zbog svibanjskih preobilnih kiša, koje su poremetile cvatnju, grozdovi su biloi dosta rahuljavi i dosta je slabiji nego inače bio randman. Ipak, dobro je bilo da je u svibnju palo toliko kiše, jer ona je zapravo na kraju i spasila berbu, s obzirom da su se u tlu ipak stvorile stanovite vodne reserve koje su pomogle da ostane to što je ostalo. Razlog za zadovoljstvo ubranim gerožđem je prikladan rad u vinogradu, prilagođen uvjetima u toj specifičnoj godini, te ranija berba. Mi smo pobrali svo grožđe u periodu od 18. do 30. kolovoza. Što se tiče radova u vinogradu, riječ je o odstranjivanju lišća u zoni grožđa odmah po cvatnji, zatim fizikalnim zahvatima pri obradi tla, te vršikanju, što je omogućilo da se količina vlage bolje drži pod kontrolom tako da loza ne pati.

Mislav Kašner, predsjednik udruge Vinske ceste Moslavine, i proizvođač vina Vinske kuće Kašner iz Kutine:
Moslavina – S urodom berbe 2012. vrlo smo zadovoljni glede kvalitete, međutim količina je malo zakazala. Iz prošlih vrućih godina 2011. i 2009. naučili smo što-šta tako da smo u 2012. dobro odradili stvar u vinogradu, opredijelili smo se i za nešto raniju berbu pa smo u moštevima imali i sasvim dovoljno sladora i lijepe sadržaje kiseline, dakle možemo odgovorno reći da je materijal dobiven u ovoj berbi bolji od onoga iz 2011. Jako dobro iz 2012. bit će nam crno vino, od Cabernet sauvignona. Što se tiče pjenušaca, grožđe Chardonnaya i nesto malo Sauvignona bijeloga, kao i Pinota crnoga za rosé pobrali smo već oko 20. kolovoza i dobili bazna vina s vrlo lijepom svježinom, prikladnom baš za pjenušce.

Ante Grabovac, proizvođač vina i pjenušaca:
Imotska krajina – Suša nam je uzela visoki danak, ponajprije u količini, rekao bih između 20 i 30 posto, međutim kakvoća roda bila je jako dobra. Što se tiče pjenušaca, grožđe smo brali ranije nego ikad, nešto prije 20. kolovoza. Kiseline su bile dobre i smatram da smo dobili jako dobru osnovu za pjenušce.

IZ INOZEMSTVA
Federico Castellucci, glavni direktor OIV-a
Svijet – Berba 2012 količinski je podbacila. Ukupna površina pod vinovom lozom u svijetu smanjuje se i dalje, a smanjenje je najveće u Europi, osobito u Europskoj Uniji. U SAD stanje je zasad stabilno, na južnoj hemisferi nešto je više vinograda nego prije. U EU će se zbog smanjenja površina pod trsjem ali i uslijed meteoroloških uvjeta 2012. berba pamtiti kao vrlo slaba, moglo bi se reći povijesno loša količinom. Računa se da će u svijetu berba 2012. dati između 243,5 i 252,9 milijuna hektolitara vina, najvjerojatnija sredina mogla bi biti oko 248,2 milijuna hl, to je u odnosu na prosjek u posljednjh pet godina oko 7,4 milijuna hl manje. Od značajnijih proizvođača u Europskoj uniji samo Portugal i Grčka u 2012. Mogu se pohvaliti s blagim količinskim povećanjem. Odlične rezultate u berbi međutim imaju zemlje južne polukugle, konkfretno Čile koji se hvali s oko 10,6 milijuna hl, što je 15,5 posto više nego u 2010, te Južna Afrika koja raste za četiri posto. U porastu je i proizvodnja u SAD, za nekih 7,1 posto u odnosu na 2011. Što se tiče aktualne potrošnje vina u svijetu, ona u 2012., po procjenama, iznosi između 235,7 i 249,4 milijuna hektolitara.

Unione italiana vini, Italija:
Italija – U berbi 2012. Talijani bilježe ukupno manje od 40 milijuna hektolitara, a to je oko osam posto manje od njenog višegodišnieg prosjeka. Kao glavni krivci navode se vrućina i suša. Pozitivno je to što je grožđe posvuda bilo zdravo i sa sladorima višim od prosjeka te se u kontekstu kakvoće očekuje vrlo dobra do odlična berba. Smanjenje u količini osobito ističe se u Furlaniji (Friuli), i to -21 posto, Veneto bilježi -12 posto, Pijemont -15 posto, Toscana i Umbria navodno i -20 posto.

Angelo Gaja, proizvođač, Pijemont:
Barbaresco – Dugo vruće i bezoborinsko te sušno ljeto rezultiralo je znatnim količinskim podbačajem berbe 2012. Iz istog razloga značajan količinski pad zabilježen je 2007, 2008, 2009. i 2011. Oni proizvođači koji su kako treba radili u vinogradu, pri tome mislim da su obavljali poslove ne automatski kao i svake godine nego prilagođeno ovim specifičnim uvjetima, ne bi trebalo strahovati u smislu kakvoće. Eto nakon već ove četiri vruće godine koje sam spomenuo već se moglo što-šta naučiti o tome kako se postaviti u trsju. Neka odlična vina iz 2007, 2008. i 2009. pokazuju da se može parirati nedaćama od hirova prirode. Spoznaje i iskustva iz tih nekoliko moglo bi se reći ekstremnih godina sad treba brže integrirati u proizvodnju, ali dakako ne samo kao individualna zapažanja pojedinog vinogradara/vinara nego potpomognuto rezultatima određenih znanstvenih istraživanja u sektoru.

Willy Klinger, Austrian Wine Marketing Board:

Austrija – U Austriji 2012. će se pamtiti kao lijepa berba. Vina će biti uzbudljiva, vrlo voćna, i snažnoga tijela. Toplo i suho ljeto rezultiralo je vrlo zdravim i zrelim grožđem. U podrumu je trebalo dobro paziti oko fermentacije. Mnoga vina pokazuju dobar potencijal za starenje. Zakazala je međutim količina. U 2012. ubralo se grožđa za oko 2,1 milijun hektolitara vina, a to je oko 400.000 hl manje od petogodišnjeg prosjeka. Manju kakvoću uvelike valja pripisati kasnim mrazevima, onima u svibnju, posebice u Donjoj Austriji, a ponešto i tuči. U Gradišću su vrlo zadovoljni kakvoćom, ljeto je bilo vrlo toplo ali ne i prevruće, a prednost u toj pokrajini je veliko Nežidersko (Neusiedl) jezero kao regulator u klimatskome smislu. Berba je tu počela sredinom kolovoza. U austrijskoj Štajerskoj toplina i suša došle su više do izražaja, a rana berba, sredinom kolovoza, pokazala se dobrom naime arome su uvelike očuvane. U vinogorju Beča vrijeme je bilo vrlo povoljno, nešto toplije nego inače ali ne i pretjerano, tako da će vina biti s lijepom svježinom i aromama, s vrlo dobrim tijelom a ne i s pretjeranim alkoholom.

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

One response to “BERBA 2012: KOLIČINA DOSTA SLABIJA, KAKVOĆA I BOLJA OD OČEKIVANE!”

  1. Alenko RADOVIć says :

    Na poluotoku Peljescu je bila godina koja ce ostati zapamcena po izuzetnoj kvaliteti grozdja i po najnizim cijenama grozdja u otkupu. Mnogi vinogradari nisu ni brali po rubnim dijelovima svojih vinograda a bilo je i onih koji su pred kamerama gazili svoje grozdje.
    Posto ce biti vino od tog grozdja kupljenog po niskim cijenama, Dingac po 10 do 13 hrk/kg, Plavac po 3 do 5 HRK/KG, Rukatac isto tako vidjeti cemo ali vinogradarima je ovo bila gorka godina za koju ce mnogi reci-ne ponovilo se.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: